4
Jesús y la mujer de Samaria
C'o nte ya mi pjürü mi nädäji e Jesús mi mamaji:
―E Jesús xenda na puncjü o nte c'o xöpü que na ngue c'o mi xöpü e Juan. Y xenda na puncjü o nte c'o jichi co ndeje, mi eñeji.
Bueno, dya mi ngue e Jesús c'ü mi jichi c'o nte, mi ngue c'o o̱ discípulo. O üdü c'ua c'o fariseo va dyäräji c'ü mi mama c'o nte. Nguec'ua 'ma o mbãrã a cjanu e Jesús, o mbedye c'ua a Judea co c'o o̱ discípulo, o möji na yeje a Galilea.
Mi jyodü ro cjogü a Samaria ngue c'ua ro zät'ä a Galilea. O zät'äji c'ua cja 'na ndajñiñi c'ü mi tsja a Samaria c'ü mi chjũ Sicar. O̱ juajma e Jacob bëxtjo mi tizhi cja c'e jñiñi. Nu c'e juajma vi zopcü c'ü nu t'i c'ü mi chjũ José. Mi bübütjo nu o̱ pozo e Jacob. E Jesús ya me vi mbo o̱ cuë ma nzhodü cja 'ñiji. O mimi a jmi cja c'e pozo. Ya mi zünü 'ñanto c'ü nzhä 'ma o zät'äji. O ẽjẽ c'ua 'naja ndixũ c'ü mi menzumü a Samaria. O ẽ ngüs'ü ndeje. Nuc'ua e Jesús o xipji:
―Dyacü ts'iquë ndeje, rá si'i, eñe.
C'o o̱ discípulo e Jesús vi möji cja c'e ndajñiñi. O ma ndõmüji c'ü ro ziji e Jesús. O mama c'ua c'ü e ndixũ a Samaria, o xipji e Jesús:
―Maco i̱ṉ menzumü a Israel. ¿Jenga i̱ṉ ötcügö ndeje c'ü rí sigue? Nutscö rí ndixũ y rí menzumü a Samaria, eñe.
C'o menzumü a Israel, dya ñuji c'o menzumü a Samaria. 10 O ndünrü e Jesús, o xipji:
―Nu 'ma ri pãrãgue c'ü unü Mizhocjimi 'ñe cjó je nguetscö c'ü xi'ts'i, “Dyacü ts'iquë ndeje rá si”, nu'tsc'e ri dyötcü, nuc'ua ro da'c'ügö ndeje c'ü sido rí bübütjo, eñe e Jesús.
11 O ndünrü c'ua c'e ndixũ:
―Nu'tsc'e sẽ'ẽ, ojtjo pje rgui tsjüs'ügue. Me na jẽ'ẽ ne pozo. ¿Ja je ngue c'ua peje c'e ndeje c'ü sido rá bübütjo? 12 Ne pozo nu, o dyacöjme e Jacob c'ü mi mboxtitagöjme. Nuc'ü, mi si'i ne ndeje. Xo 'ñe c'o o̱ t'i, 'ñe c'o o̱ animaleji. Nu'tsc'e, ¿cjo xenda pjë'tsc'e na nojo que na ngueje e Jacob? A poco rí dyacö ndeje c'ü xenda na jo, eñe c'e ndixũ.
13 O ndünrü e Jesús, o xipji:
―C'ü ra zi ne ndeje nu, ra tũretjo. 14 Nu c'ü ra zi c'e ndeje c'ü rá unügö, dya cja ra ndũre. C'e ndeje c'ü rá unügö, ra bübü cja o̱ mü'bü; ra chjëntjovi nza cja ndeje c'ü peje cja mëjë, nguec'ua sido ra bübütjo c'e nte, eñe e Jesús.
15 O ndünrü c'ua c'e ndixũ:
―Nu'tsc'e, sẽ, dyacö c'e ndeje c'ü. Ngue c'ua dya cja rá tũre. Ngue c'ua dya cja xo rá ẽ cjüs'ü a 'ñecjua.
16 Nuc'ua e Jesús o xipji:
―Ma zojnü nin xĩra. Nuc'ua rí 'ñejevi a 'ñecjua.
17 O ndünrü c'e ndixũ:
―Dya rí 'ñecjö ín xĩra.
O xipji c'ua e Jesús:
―I̱ mamague c'ü na cjuana, dya i̱ṉ 'ñecje nin xĩra. 18 Na ngueje ya mi 'ñeje tsi'ch'a nin xĩra. Nu c'ü i̱ṉ 'ñeje dya, dya ngueje nin xĩra. I̱ mamague na cjuana yo.
19 O ndünrü c'ua c'e ndixũ, o mama:
―Nutscö, sẽ, rgá cjijñigö ngue'tsc'e 'na profeta. 20 Nu c'o ín mboxtitajme o ma't'üji Cjimi cja ne t'eje nu. Nu'tsc'eji i̱ṉ menzumügueji a Israel i̱ṉ mamagueji ngueje a Jerusalén nu ja je rá ma't'üji Cjimi, eñe c'e ndixũ.
21 O ndünrü e Jesús, o xipji:
―Dyätcägö yo rá xi'ts'i. Ra zädä yo pa'a nu 'ma dya cja rguí jyodü rí möji cja ne t'eje; dya cja xo rguí jyodü rí möji a Jerusalén ngue c'ua rí ma't'üji ín Tataji Mizhocjimi. 22 Nu'tsc'eji i̱ṉ ma't'ügueji Cjimi, pero dya i̱ṉ pãrãji ja ga cja c'ü. Nutscöjme rí ma't'ügöjme Cjimi, pero rí pãrãjme ja ga cja c'ü. Na ngueje nu c'ü ra jopcü o̱ mü'bü yo nte, je vi 'ñeje cja yo menzumü a Israel. 23 Ya säjä yo pa, c'ü ni jyodü yo nte ra mbãrãji c'ü na cjuana ja ga cja Mizhocjimi, 'ñe ra ma't'üji co texe o̱ mü'büji. 'Ma ra tsjaji a cjanu, na cjuana rgá ma't'üji 'ma Mizhocjimi. Mizhocjimi ne'e cjó c'o ra ma't'ü a cjanu. 24 Mizhocjimi ngueje Espíritu, dya sö rá jandaji. Nguec'ua c'o ra ma't'ü Mizhocjimi ni jyodü ra mbãrãji a cjanu, c'ü dya ngue 'na ts'ita c'ü sö ra jñandaji. Pero ra ma't'üji Mizhocjimi co texe o̱ mü'büji, eñe e Jesús.
25 O ndünrü c'ua c'e ndixũ:
―Rí pãrãgö ra ẽjẽ e Mesías; 'ma ra ẽjẽ c'ü, ra nda xitsiji texe ja cja, eñe c'e ndixũ.
C'e jña Mesías ne ra mama: “Ngue Cristo c'ü o 'ñeme Mizhocjimi ra manda.”
26 O ndünrü c'ua e Jesús:
―Nguetscö e Cristo; rí ñagövi.
27 Nuc'ua o säjä c'o o̱ discípulo. Me mi cjijñiji c'ua, jenga mi ñavi 'na ndixũ. Pero dya cjó xipji:
―¿Jenga i̱ṉ ñavi ne ndixũ? ¿Pje i̱ṉ önü nu?, ro 'ñeñeji.
28 Nuc'ua c'e ndixũ o zogütjo c'ü nu xäjnä. O ma c'ua cja c'e ndajñiñi. O ma xipji c'o nte:
29 ―Xä'däji dya. Mö rá ma nuji 'naja bëzo c'ü o xitsi texe c'o ró cjagö. 'Na ri ngueje e Cristo c'ü.
30 Nuc'ua o mbedyeji cja c'e ndajñiñi. O möji nu ja je mi bübü e Jesús. 31 'Ma ndänt'ä ma ñaji c'e ndixũ c'o nte, nuc'ua c'o o̱ discípulo ma xipjiji e Jesús:
―Nu'tsc'e, xöpüte; ni jyodü rí sigue xëdyi.
Pero dya o zi'i. 32 E Jesús o xipji c'ua c'o o̱ discípulo:
―Nuzgö rí pë's'igö c'ü rá si'i; nu'tsc'eji dya i̱ṉ pãrãgueji.
33 Nuc'ua c'o discípulo mi pötma mamaji:
―¿Cjó ngue c'ü ro tunpü c'ü ra zi'i nu?
34 E Jesús o xipjiji c'ua:
―C'e jñõnü c'ü ni zëzhi ín mü'bü, ngue c'ü rí cjagö c'ü ne'e nu c'ü o ndäcjägö, y rá cjuatpügö texe c'ü ne angueze. 35 ¿Cjo dya i̱ṉ mamagueji xe bëzhi nziyo zana cja ra zädä dagrëxü? Pero rí xi'tsc'öji, jñanchjãji dya, yo nte yo va ẽjẽ ra dyäräji yo ín jñagö, chjëntjoji nza cja o ndëxü c'o ya na jo ra dagü. 36 Nu c'ü tagü jo mäjä c'ü; na ngueje bübü c'o ra 'ñejmezü. Sido ra bübütjoji; dya ra ndũji. Nguec'ua c'ü tagü 'ñe c'ü podü 'natjo c'ua ra mäjävi. 37 Na ngueje na cjuana c'ü je mama a cjava: “'Naja ngue c'ü podü. C'ü 'naja ngue c'ü tagü.” 38 Ró täc'ägöji rí chagüji nu ja dya i̱ pëpiji. Nandyo c'o o pëpji. Nu'tsc'eji i̱ṉ tagüji c'o o mbodü anguezeji.
39 Na puncjü c'o mi menzumü cja c'e ndajñiñi c'ü mi tsja a Samaria o 'ñejmeji e Jesús na ngueje c'o vi mama c'e ndixũ. Vi mama c'e ndixũ: “O xitsi texe c'o ró cjagö”, eñe. 40 'Ma o säjä c'o mi menzumü a Samaria nu ja mi bübü e Jesús, c'o nte mi süjmüji ja nzi pa e Jesús. Nguec'ua va nguejme c'ua yepa nu. 41 Xenda na puncjü c'o o 'ñejme c'ua na ngueje c'o mi mama e Jesús. 42 O mama c'ua c'o nte, o xipjiji c'e ndixũ:
―Ya rí pãrãjme na cjuana ne bëzo nu, ngueje nu o ẽjẽ ra 'ñeme libre yo cãrã cja ne xoñijõmü, ngueje e Cristo. Rí ejmegöjme na ngueje c'o i̱ xitscöjme; y ya xo ró ärätsjëjme c'o mama angueze.
Jesús sana al hijo de un empleado del gobierno
43 'Ma ya vi mezhe yepa nu, cjanu o mbedye c'ua nu. Cjanu o ma a Galilea. 44 Na ngueje ya vi mama e Jesús: “Dya respetaoji 'na profeta cja o̱ jñiñitsjëjë.” 45 'Ma o zät'ä a Galilea e Jesús, c'o mi cãrã nu, me co mäjä va jñandaji. Na ngueje xo vi möji cja c'e mbaxua a Jerusalén c'ü ni chjũ Pascua, vi jñandaji texe c'o vi tsja nu e Jesús.
46 O yepe o ma c'ua e Jesús a Caná c'ü tsja a Galilea. Nujnu, nguejnu vi tsjapü c'ü e ndeje o mbëzhi vino. Nujnu, mi bübü nu, 'naja c'ü mi jmu'u. Nu c'ü nu t'i'i mi sö'dyë. Je mi bübü a Capernaum. 47 Nu c'e jmu o dyärä je vi mbedye a Judea e Jesús; ya vi zät'ä a Caná c'ü je tsja a Galilea. O ma c'ua nu ja je mi bübü e Jesús. O ma dyötü na puncjü ro zöbü a Capernaum, ro ma jopcü c'ü nu t'i'i na ngueje ya ma tũ'ũ. 48 Nuc'ua e Jesús o xipji:
―Maco rí xi'tsc'öji cjó je nguetscö, pero i̱ṉ ne rí jñandgueji c'ü rá cjagö c'ü me rrã nojo c'ü rí mangueji: “Nunca rí jandgöji a cjanu”, rí 'ñeñeji. 'Ma jiyö, dya rí 'ñejmezüji.
49 C'e jmu o xipji:
―Nu'tsc'e nin t'ecjañumü, na jo ya rí sjöbü, ngue c'ua xe rí sürü rí jocü ín ch'i. Ya va tũ'ũ.
50 O mama c'ua e Jesús:
―Mague dya. Nu c'ü in ch'i'i, dya ra ndũ'ũ c'ü. Ra bübütjo.
Nuc'ua c'e bëzo o 'ñejme c'o jña c'o o xipji e Jesús. O ma c'ua. 51 'Ma ya ma sjöbü angueze, o mbedye c'ua c'o o̱ mbëpji. O ma ndünrüji. O xipjiji:
―Nu c'ü in ch'i'i bübütjo c'ü.
52 Nuc'ua c'ü nu tata c'e t'i o tsja t'önü ja hora o mbürü o jogü. O xipjiji c'ua:
―A ndä'ä 'ma o zünü siete, o c'ueñe c'e pa'a.
53 Nuc'ua c'e tata ya o mbãrã mi ngueje c'e hora c'ü vi xipji e Jesús: “In ch'i'i ra bübütjo.” Nuc'ua c'ü o̱ tata c'e t'i o 'ñench'e o̱ mü'bü e Jesucristo cja na 'ñe texe c'o mi cãrã o̱ ngumü.
54 'Ma o mbedye e Jesús a Judea o ma a Galilea o jocü c'e t'i'i, ngue c'ü na yeje c'ü o jizhi e Jesús c'o nunca mi janda c'o nte.