5
Jesús sana al paralítico de Betesda
Nuc'ua 'na nu pa mi cja o mbaxua c'o menzumü a Israel. O ma c'ua a Jerusalén e Jesús. Cja c'e ngoxtji a Jerusalén nu ja mi cjocüji o ndënchjürü, nujnu, bëxtjo mi bübü 'na t'ore. Cja c'e jña hebreo ni chjũ Betesda c'ü e t'ore. Mi järä tsi'ch'a o porta nu. Nunu mi orü nu, na puncjü c'o mi sö'dyë. Mi cãrã c'o mi ndëzhö, 'ñe c'o mi me'dye, 'ñe c'o dya mi sö ro 'ñõmü. Mi te'beji ro pjõ's'ü c'e ndeje. Na ngueje mi bübü 'ma mi dat'ü 'naja o̱ anxe Mizhocjimi nu ja je mi po c'e ndeje. Me mi ñus'ü c'e ndeje. C'ü ot'ü mi dat'ü cja c'e ndeje 'ma ya ra nguarü ra ñus'ü, mi jogü c'o pje nde ma ngueme c'o mi sö'ö. Mi bübü nu, 'naja bëzo c'ü ya mi pa'a treinta y ocho cjë'ë c'ü mi sö'dyë. 'Ma o jñanda e Jesús mi orü c'e bëzo, o mbãrã ya vi mezhe mi sö'dyë. Nuc'ua e Jesús o dyönü c'ua:
―¿Cjo i̱ṉ ne ra jots'ü?
O ndünrü c'ü mi sö'dyë:
―Nu'tsc'e nin t'ecjañumü, nuzgö, ojtjo cjó ra ngöcügö cja ne t'ore 'ma pjõ's'ü ne ndeje. 'Ma cja rí negö rá dat'ü, ya ni ot'ü ni dat'ü 'naja.
O ndünrü c'ua e Jesús:
―Nu'tsc'e ñanga dya, xos'ü c'ü i̱ṉ pjĩzhĩ, nzhodü dya.
Nuc'ua exo jogü c'ua c'e bëzo. Ya o nduns'ü c'ua c'ü mi pjĩzhĩ. Nuc'ua ya o nzhodü c'ua c'e bëzo. Nu pa c'ü o nzhodü c'e bëzo ngue c'e sjũpa 'ma mi söyaji. 10 Nguec'ua c'o pje mi pjëzhi cja c'o nte a Israel o xipjiji c'ü vi jogü:
―Ngue nu pa dya nu rí söyaji. Mama cja o̱ ley Mizhocjimi c'ü o dyopjü e Moisés, dya pje ra sö rí chunü nu i̱ṉ pjĩzhĩ nu pa dya.
11 O ndünrü c'ua c'e bëzo:
―Nguejetsjë c'ü o jocüzü c'ü o xitsitsjëjë: “Xos'ü nu i̱ṉ pjĩzhĩ, rí nzhodü dya.”
12 O dyönüji c'ua:
―¿Cjó ngue c'e bëzo c'ü o xi'ts'i: “Rí xos'ü nu i̱ṉ pjĩzhĩ rí nzhodü?”
13 C'ü ya vi jogü, dya mi pãrã cjó ngue c'ü vi jocü. Na ngueje e Jesús vi xõgü vi cjogü cja c'o nte c'o ma puncjü. 14 Nu c'e ndajme c'ua, e Jesús o chöt'ü c'e bëzo a mbo cja c'e templo. O xipji:
―Jñanda dya, xã. Ya o jots'ü dya. Dya cja rí tsja dya c'o na s'o. 'Na pje ne ra ts'a'c'ü c'ü xenda rí sufrido.
15 O ma c'ua c'e bëzo. O ma xipji c'o mi pjëzhi cja c'o nte a Israel:
―Ngueje e Jesús c'ü o tsjacö o jozü.
16 Nguec'ua c'o nte a Israel me mi nuji na ü e Jesús. Mi jodüji ro mbö't'üji na ngueje mi cja'a yo, c'e sjũpa 'ma mi söyaji. 17 Pero o mama e Jesús:
―Mi Tatagö c'ü bübü a jens'e pëpjitjo; 'ñetscö xo rí pëpjitjogö, eñe e Jesús.
18 Nuc'ua c'o mi pjëzhi cja c'o nte a Israel xenda mi jodüji c'ua ro mbö't'üji. Na ngueje e Jesús dya mi sũpü c'e pa'a c'ü söyaji; xo mi mama: “Mizhocjimi nguejmi Tatagö.” A cjanu mi cjapü ra mbãrãji c'ü Mizhocjimi angueze.
La autoridad del Hijo de Dios
19 Nuc'ua e Jesús, o xipjiji:
―Na cjuana c'ü rí xi'tsc'öji. Nuzgö exi ngue o̱ T'izgö Mizhocjimi. Nguec'ua nunca rí cjagö c'ü rí netsjëgö. C'ü rí cja'a, nguextjo c'ü rí janda cja'a Mizhocjimi c'ü mi Tata. Na ngueje c'o cja'a mi Tata xo rí cjagö yo, na ngue o̱ T'izü Mizhocjimi. 20 Mi Tata me s'iyazü. Nguezgö o̱ T'izü angueze. Mi Tata jítsi texe c'o cja'a angueze. Xe ra jítsi c'o xenda na nojo bëpji que na ngueje yo, c'o rá cjagö. Nguec'ua me rí tsjijñigueji. 21 Mi Tata xos'ü c'o ya ni ndũ'ũ. Unüji c'ü ra bübütjoji. Nuzgö o̱ T'izü Mizhocjimi, xo ga cjatjozügö. Rá unütjo ra bübüji, nu c'o rí ne rá unütjo. 22 Mi Tata dya cjó ra jñünpü ngüenda. Ya o dyacügö mi Tata rá jünpü ngüenda texe yo nte. 23 Nguec'ua, ra respetaozgöji c'ua ja nzi ga respetaoji mi Tata. Nu c'ü dya neze, dya xo ne mi Tata c'ü o ndäcjä.
24 ’Yo nte, chjëntjui c'ü ya ni ndũji, na ngueje tũji o̱ nzhubüji. Pero rí xi'tsc'öji c'ü na cjuana, nu c'ü ra dyätcä ín jñagö, 'ñe ra 'ñejme nu c'ü o ndäcjä, exta bübütjo. Nguec'ua dya rá jünpü ngüenda ra ma sufrido. 25 Na cjuana c'ü rí xi'ts'igöji, yo nte yo ya ni ndũ, ya ngue ra zädä y ya zädä dya, c'ü ra dyäräji ín jña'a, nutscö o̱ T'izü Mizhocjimi. Nu c'o ra dyätcägö, rá unüji c'ü ra bübütjoji. 26 Na ngue c'ua ja nzi ga cja Mizhocjimi je xo ga cjazgönu, nutscö o̱ T'izü. Exo rí bübütjogö. 27 Mizhocjimi xo o dyacü rá jünpü ngüenda yo nte. Na ngueje rvá ẽcjö cja Mizhocjimi. 28 Dya cja rí tsjijñiji: “Pero, ¿ja rgá sö ne bëzo ra tsja yo?”, i̱ṉ mangueji a mbo in mün'c'eji. Na ngueje ra ts'a c'o xe rrã nojo, ra ẽjẽ nu pa'a 'ma ra dyätcä ín jñagö texe c'o ya ndũ. 29 Texeji ra mbes'eji c'ua ja t'ögüji. Nu c'o o tsja c'ü ne Mizhocjimi, ra ch'unüji c'ü sido ra bübütjoji. Nu c'o dya o tsja c'ü ne Mizhocjimi, ra jñünpüji ngüenda; ra sufridoji, dya ra nguarü.
Pruebas de la autoridad de Jesús
30 Xe ma ña'a e Jesús. O mama:
―Nunca rí cjagö c'ü rí netsjëgö. Nu c'ü xitsi ín Tatagö a jens'e ngue c'ü rí cjagö c'ü. Rí jünpügö ngüenda texe yo cãrã cja ne xoñijõmü. Na jo c'ua nzi rga cjagö rá jünpüji ngüenda, na ngueje dya rí jodügö rá cja c'ü rí netsjë. Nuzgö rí cjagö c'ü ne'e mi Tatagö c'ü o ndäcjä. Nguextjo c'o rí cjagö c'o. 31 'Ma ri nguextjozgö ri mama c'ü exi ngue o̱ T'izgö Mizhocjimi, ro sö ri mangueji 'ma, c'ü dya cjuana. 32 Pero rí xi'ts'iji, bübü ne 'naja c'ü mama pje pjëtscö. Rí pãrãgö c'ü na cjuana c'ü mama angueze. 33 Nu'tsc'eji i̱ chäjägueji o mböcjimi 'ñe o levita o ma tsjapüji t'önü e Juan pje pjëtscö. Angueze o xipjiji c'ü na cjuana. 34 Zö na cjuana c'ü o mama e Juan, dya nda ni muvi na ngueje nguetjo bëzo. Pero rí mbeñc'eji c'o jña c'o o mama e Juan. Ngue c'ua ra sö rí 'ñejmezüji, rá jocuts'ü in mü'büji. 35 'Na sivi ũ's'üji cja 'ñiji. Je xo ma cjatjonu e Juan, mi jí'tsc'eji o̱ 'ñiji Mizhocjimi. Nu'tsc'eji i̱ mäjäji ja nzi pa co c'o vi xi'ts'iji. 36 E Juan o mama pje pjëtsigö; pero bübü c'o xenda ni 'ñetse pje pjëtsigö. Ngue c'o rí cjagö c'o o dyacü mi Tatagö a jens'e. Rá cjuatügö texe nu c'o o dyacü rá cjagö. Nuc'o, ngue c'ü ni 'mãrã c'o, c'ü na cjuana o ndäcjä mi Tata. 37 A cjanu, mi Tata c'ü o ndäcjägö mama na cjuana pje pjëtsigö, zö nunca i̱ṉ ätpäji o̱ jña'a 'ñe dya xo xogü in chöji ngue c'ua rí pãrãgueji ja ga cja c'ü. 38 Dya xo i̱ṉ ench'e in mü'büji o̱ jña Mizhocjimi, na ngueje dya i̱ṉ ejmezügöji nutscö o ndäcjä mi Tata. 39 I̱ṉ xörüji na jo cja o̱ jña Mizhocjimi, na ngueje i̱ṉ cjincjeji 'ma rí xörügueji ra ch'a'c'üji c'ü rí bübütjoji. Nguetsjë yo jña'a yo je mama pje pjëtsigö. Nguetscö rí unügö c'ü rí bübütjoji. 40 Pero dya pje i̱ṉ neji rí 'ñejmezüji. 'Ma ri 'ñejmezüji ro da'c'eji 'ma c'ü ri bübütjogueji.
41 ’Nuzgö dya pje rí jodütsjëgö c'ü ra mama yo nte na nozgö. 42 Pero nutscö rí pãjtc'ãgöji cja in mü'büji. Rí pãrãgö c'ü dya pje i̱ṉ s'iyaji Mizhocjimi. 43 Mi Tata a jens'e o ndäcjä ró ẽcjö ngue c'ua rá cjagö c'ü ne angueze. Pero nu'tsc'eji, dya pje i̱ṉ säcjägöji. 'Ma cjó c'o ra ẽ mama c'ü pjëzhi na nojo, nuc'ü, ngue c'ü rí säjäji c'ü. 44 ¿Ja rgá sö rí 'ñejmezüji? Dya sö. Na ngueje me i̱ṉ unüji ngüenda c'ü mama yo nin minteji na jotsc'eji. Dya i̱ṉ ne rí unüji ngüenda o̱ jña Mizhocjimi c'ü xi'tsc'eji cjó je ngue c'ü exna cjuana na jo'o. 45 Dya rí tsjijñigueji c'ü rá cö'c'öji a jmi ín Tatagö a jens'e. Bübü c'ü na cö'c'eji. Ngueje o̱ ley Mizhocjimi c'ü o dyopjü e Moisés. I̱ṉ cjijñigueji c'ü me na jotsc'eji na ngueje i̱ṉ tjëji c'e ley, pero je ngue c'ü ni 'ñetse c'ü na s'o i̱ṉ cjaji. 46 Nu 'ma ri 'ñejmegueji yo o dyopjü e Moisés, xo ri 'ñejmezügöji; na ngueje e Moisés o dyopjü cja o̱ jña Mizhocjimi c'ua ja ga cjazgö. 47 'Ma dya i̱ṉ ejmeji yo o dyopjü e Moisés, ¿ja rgui 'ñejmezügöji c'ü rí mangö?