6
Jesús da de comer a cinco mil hombres
'Ma ya o nguarü yo, o ma e Jesús nu 'nanguarü c'e zapjü a Galilea c'ü xo ni chjũ Tiberias. Me mi pöji na puncjü o nte'e. Na ngueje mi nuji c'o mi jizhi 'ma mi jocü c'o mi sö'dyë. O ma e Jesús cja 'na t'eje. O mimi nu co nu c'o o̱ discípulo. Ya mi ngue ro zädätjo c'e mbaxua c'ü ni chjũ Pascua c'ü cja yo nte a Israel. O jñe'ch'e c'ua e Jesús, o jñanda me ma puncjü o nte c'o ma ẽjẽ nu ja mi bübü angueze. O dyönü c'ua e Felipe:
―¿Ja je rá tõmüji c'ü ra zi'i yo?
Mi mama yo, na ngueje ma sö e Felipe, mi cja e Jesús. E Jesús ya mi pãrã c'ü ro tsja'a. Nuc'ua o ndünrü e Felipe:
―Yeje ciento mbëxo tjõmëch'i, dya ra zöji, zö rá xënji nde ri nde'eji.
Nuc'ua o ña c'ua 'naja c'o o̱ discípulo c'ü mi ngueje e Andrés c'ü nu cjuarma e Simón Pedro, o xipji e Jesús:
―Bübü va 'naja t'i, nu jün tsi'ch'a tjõmëch'i ndëxü, cja na yeje jmõ'õ. Pero, ¿ja ra zö texeji? Na puncjüji.
10 Nuc'ua o mama e Jesús, o xipji c'o o̱ discípulo:
―Nudya, xipjiji ra mimi dya, yo nte'e.
Mi cja na puncjü o pjindyo nu ja mi cãrãji. O mimiji c'ua. Po mi tsi'ch'a mil o bëzo. 11 Nuc'ua o jñü c'o tjõmëch'i e Jesús. Cjanu o unü 'na pöjö Mizhocjimi. Nuc'ua, cjanu o unü c'ua c'o o̱ discípulo. Nuc'ua c'o o̱ discípulo o unüji c'o ya vi mimi. Ya nde unüji c'ua c'o jmõ'õ. O zi'iji. O ziji texe c'o mi neji. 12 O nijmiji na jo. O xipji c'ua e Jesús c'o o̱ discípulo:
―Tsis'iji yo ya mboncjü, yo nde ndetjo, ngue c 'ua dya pje ra nguejme.
13 O jmutüji c'ua c'o nde mi ndetjo. O nizhi doce cánista nu c'o tsi'ch'a tjõmëch'i ndëxü. Nuc'o, ngue c'o o mboncjü c'o vi ziji. 14 Nuc'ua c'o nte 'ma o jñandaji c'o vi tsja'a e Jesús mi mamaji:
―Na cjuana ngueje ne profeta nu ro ẽjẽ cja ne xoñijõmü.
15 O mbãrã e Jesús mi neji ro zidyiji ngue c'ua ro tsjapüji a fuerza ro manda. Nguec'ua va xõgü e Jesús o matsjë na yeje cja 'na t'eje.
Jesús camina sobre el agua
16 Nuc'ua 'ma ya o nzhä'ä, ya o zöbü c'ua c'o o̱ discípulo, o zät'äji cja c'e zapjü. 17 Cjanu o dat'üji cja 'naja bü'ü. Je mi möji nu 'nanguarü c'e ndeje a ma Capernaum. Ya vi xõmütjo. E Jesús dya be ma säjä nu ja mi bübü anguesji. 18 Me mi pjõ's'ü c'e ndeje na ngueje mi vü na zëzhi e ndajma. 19 'Ma ya vi möji tsi'ch'a o 'ñanto kilometro o jñandaji e Jesús c'ü mi nzhodü xes'e e ndeje. Ya mi ngue ro zät'ä cja c'e bü'ü. Me co zũji c'ua. 20 Nuc'ua e Jesús o xipjiji:
―Nguetscö e Jesús. Dya rí sũgueji.
21 Nuc'ua anguesji o mäjäji. O xipjiji c'ua e Jesús ro dat'ü cja c'e bü'ü. Exo zät'ä c'ua c'e bü'ü cja c'e jñiñi nu ja je mi möji.
La gente busca a Jesús
22-24 Mi cãrã c'o nte c'o vi nguejme 'nanguarü c'e trazapjü nu ja vi unü 'na pöjö Mizhocjimi e Jesús cjanu unüji o tjõmech'i c'o o ziji. Anguezeji vi unüji ngüenda c'ü mi 'natjo bü'ü c'ü mi järä c'e xõmü. Y 'ma vi dat'ü c'o discípulo cja c'e bü'ü, dya dat'ü e Jesús co anguezeji, nguec'ua c'o discípulo vi mötsjëji. Nguec'ua c'ü na yejnu pa c'o nte mi jodüji e Jesús, pero dya o chöt'üji. Dya xo jñandaji c'o o̱ discípulo. Nguec'ua como vi säjä ja nzi bü'ü c'o vi 'ñeje a Tiberias, o tsja c'ua c'o nte o dat'üji cja c'o bü, o möji c'ua a Capernaum o ma jyodüji e Jesús.
Jesús, el pan de la vida
25 'Ma o chöt'üji a Capernaum nu 'nanguarü cja e ndeje o xipjiji:
―Xöpüte, ¿jinguã i̱ säjägue a 'ñecjua?
26 O ndünrü c'ua e Jesús:
―Na cjuana c'ü rí xi'ts'igöji. Ró da'c'eji tjõmëch'i ngue c'ua ri unnc'eji ngüenda c'ü ngue o̱ T'izgö Mizhocjimi, ngue c'ua ri 'ñejmezüji. Pero c'ü va 'ñe jongöji, dya ngue para rí 'ñejmezüji. Ngue c'ü i̱ṉ neji rá da'c'üji na yeje c'o ra nijmi in pjemeji. 27 C'e jñõnü c'ü rí sigöji, tjezetjo c'ü. Nguec'ua, dya me rí jyonnc'eji c'o. Jyodüji c'e jñõnü c'ü dya ra tjeze, c'ü sido rí bübütjoji. Nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi, nguetscö rá da'c'üji c'e jñõnü c'ü sido rí bübütjoji. Mizhocjimi c'ü mi Tatagö ya jizhi c'ü o ndäcjä rá da'c'eji a cjanu.
28 O ndünrü c'ua c'o nte o xipjiji e Jesús:
―¿Pje rá cjajme ngue c'ua rá cjajme c'ü ne'e Mizhocjimi?
29 O ndünrü c'ua e Jesús. O xipjiji:
―Nunu, ngueje c'ü ne Mizhocjimi: rí 'ñejmezügöji na ngueje o ndäcjä angueze.
30 O xipjiji c'ua:
―¿Pje na mbë c'o rí jítscöjme ngue c'ua rá jandagöjme; ngue c'ua rá ejmets'üjme? ¿Pje na mbëjë c'o rí tsjague? 31 C'o ín mboxtitaji o ziji o maná nu cja ndajyadü, 'ma mi cãrãji nu, co e Moisés. C'ua ja nzi ga t'opjü: “O unüji ro ziji tjõmëch'i c'o vi 'ñeje a jens'e”, eñe. ¿Cjo xo sö rí tsjague a cjanu?
32 O ndünrü c'ua e Jesús, o xipjiji:
―Na cjuana c'ü rí xi'ts'iji. E Moisés dya ngue c'ü o dya'c'üji o tjõmëch'i c'o vi 'ñeje a jens'e; ngue mi Tatagö. C'e tjõmëch'i c'ü o zi c'o ín mboxtitaji, dya ngue c'ü exna cjuana ni muvi. Mi Tatagö je unü c'e tjõmëch'i c'ü exna cjuana ni muvi c'ü vi 'ñeje a jens'e. 33 Na ngueje o̱ tjõmëch'i Mizhocjimi ngueje c'ü vi 'ñeje a jens'e c'ü unü c'ü ra bübütjo yo cãrã texe cja ne xoñijõmü, eñe e Jesús.
34 O xipjiji c'ua:
―Nu'tsc'e nin t'ecjañumü, sido rí dyacöjme ne tjõmëch'i nu.
35 E Jesús o xipjiji:
―Nuzgö, nguetscö e tjõmëch'i c'ü ra dya'c'eji c'ü rgui bübütjogueji. Nu c'ü ra ẽjẽ co nuzgö, dya ra zant'a. Nu c'ü ra 'ñejmezügö, dya ra ndũre. 36 Ya ró xi'ts'iji, zö xi i̱ jñandgaji ró cjagö c'ü na nojo, pero dya pje i̱ṉ ejmezügöji. 37 Texe nu c'o dacügö mi Tata, ra ẽjẽji co nutscö ra 'ñejmezüji. Nuzgö, dya rá täjägö ra ma c'o. 38 Rvá ẽjẽgö a jens'e; dya pje ngue c'ü rá cjagö c'ü rá ne'e. Rá cja'a c'ua ja ga ne'e mi Tatagö c'ü o ndäcjä. 39 Nunu, ngueje c'ü ne'e Mizhocjimi, nu c'ü o ndäcjä; ne'e c'ü dya rá bëzhi ne ri 'naja c'o o dyacü. 'Ma rá ẽcjö na yeje rá xos'üji. 40 Nunu, ngueje c'ü ne'e mi Tata c'ü bübü a jens'e: texe c'o unü ngüenda nguezgö o̱ T'izü Mizhocjimi, y ejmezügöji, ra ch'unü c'ü rguí bübütjoji co Mizhocjimi. 'Ma rá ẽcjö na yeje rá xos'üji.
41 C'o pje mi pjëzhi cja c'o nte a Israel mi pötma mamatsjëji na ngueje dya mi ejmeji c'ü vi mama e Jesús: “Nguetscö e tjõmëch'i c'ü vi 'ñeje a jens'e.” 42 Mi mamaji c'ua:
―Nunu, ¿cjo dya ngueje e Jesús nu o̱ t'i e José? Nu tata 'ñe nu nana rí pãrãgöji. Nunu, ¿jenga mama dya nu: “Rvá ẽjẽ a jens'e”?
43 E Jesús o xipjiji c'ua:
―Dya rí pötqui mamatsjëgueji yo. 44 Dya cjó sö ra ẽjẽ co nutscö nu 'ma dya ra 'ñünbü o̱ mü'bü mi Tata c'ü bübü a jens'e c'ü o ndäcjä. Nuzgö, 'ma rá ẽcjö na yeje rá xos'ü nu c'o. 45 Ya t'opjü cja o̱ jña Mizhocjimi c'o o dyopjü c'o profeta: “Mizhocjimi ra nda xöpüji.” A cjanu texe c'o ätä mi Tata, 'ñe pãrãji pje pjëzhi c'ü mama, va ẽji co nutscö.
46 ’Zö ätpäji o̱ jña Mizhocjimi, pero dya jandaji ja ga jmi. C'ü o jñanda nguextjozügö rvá ẽjẽgö cja Mizhocjimi. Nguezgö ró janda mi Tata. 47 Na cjuana c'ü rí xi'ts'igöji, nu c'ü ejmezügö ra ch'unü c'ü rguí bübütjo co Mizhocjimi para siempre. 48 Nguetscö e tjõmëch'i ngue c'ua rí bübütjogueji. 49 Nu c'o nin mboxtitaji o ziji c'e maná nu cja ndajyadü. Pero o ndũ'ũ c'o. 50 Nguetscö nu e tjõmëch'i nu vi 'ñeje a jens'e. Nguec'ua nu c'ü ra zi'i nu, dya ra ndũ'ũ, ra bübütjo. 51 Exi rgá büntcjö, nguec'ua sö rá da'c'üji c'ü rí bübütjogueji. Je rvá ẽjẽgö a jens'e. 'Ma cjó c'o ra zi'i nu e tjõmëch'i ra ch'unü c'ü rguí bübütjo. Ne tjõmech'i c'ü rá unügö nu, ngueje ín cuerpogö. Nuzgö rá unügö ngue c'ua ra bübütjo yo cãrã texe cja ne xoñijõmü.
52 Nuc'ua c'o pje mi pjëzhi cja c'o nte a Israel mi ña, mi ñatsjëji. Mi mamaji:
―¿Ja rgá sö ra dyacöji o̱ cuerpo rá siji?
53 E Jesús o xipjiji:
―Na cjuana c'ü rí xi'tsc'öji. Nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi. 'Ma dya rí si'iji ne tjõmëch'i c'ü ngueje ín cuerpogö, 'ñe 'ma dya rí si'iji ín tsjigö, dya rí bübüji. 54 Nu c'o ra zi'i e tjõmëch'i c'ü ngueje ín cuerpogö 'ñe ra zi ín tsjigö ra ch'unü c'ü rguí bübütjoji. Nutscö 'ma rá ẽcjö na yeje rá xos'ü nuc'o. 55 C'e jñõnü c'ü na cjuana c'ü rí siji ngue ín cuerpogö c'ü; 'ñe ín tsji'igö. 56 Nu c'ü ra zi nu e jñõnü c'ü ngueje ín cuerpogö, 'ñe ra zi ín tsjigö ra bübüzügö. Y nutscö je rá bünc'ö cja o̱ mü'bü angueze. 57 Mi Tata c'ü o ndäcjä exi bübütjo c'ü. Nguec'ua exo rgá bübütjogö. Nu c'ü ra zi c'e jñõnü c'ü ngue ín cuerpogö 'ñe ín tsjigö, xo ra bübütjo, na ngueje exi rgá büntcjö. 58 Nguetscö e tjõmëch'i, rvá ẽjẽgö a jens'e. Dya nza cjazgö c'e maná c'ü o zi ín mboxtitaji. Nuc'o, o ndũ c'o. Pero c'ü ra zi'i nu e tjõmëch'i c'ü nguetscö, dya ra ndũ, ra bübütjo co Mizhocjimi para siempre.
59 Nu yo jña'a yo, o mama e Jesús 'ma mi bübü a Capernaum 'ma mi xöpü c'o nte cja c'ü o̱ nintsjimiji.
Palabras de vida eterna
60 Na puncjü c'o mi tjünt'ü a xütjü e Jesús, 'ma o dyäräji, o mamaji:
―Me na jyü yo jña'a yo. ¿Cjó ra sö'ö ra dyätä yo?
61 O mbãrãtsjë e Jesús c'o mi mamatsjëji. O xipjiji c'ua:
―¿Cjo i̱ṉ ne rí chjench'eji a xütjü na ngueje ró xi'ts'iji yo jña'a yo? 62 ¿Pje rí tsjagueji 'ma, 'ma rí jñandgaji rá magö a jens'e nu ja ot'ü rmí bünc'ö? Nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi. 63 Ngueje o̱ Espíritu Mizhocjimi c'ü da'c'üji rí bübüji. Dya pje ni muvi e cuerpo. Yo jña'a yo rí xi'ts'igöji je va ẽjẽ cja o̱ Espíritu Mizhocjimi yo. Ngueje yo da'c'üji rí bübütjoji. 64 Pero bübüts'ügueji c'o dya pje ejmezügö.
E Jesús ya mi pãrã ndeze 'ma ot'ü cjó ngue c'o dya mi ejme. Ya nde mi pãrãtjo cjó ngueje c'ü ro nzhö'ö. 65 O mama c'ua e Jesús:
―Ya ró xi'ts'iji, dya cjó ra sö ra ẽjẽ co nuzgö, 'ma dya ra 'ñünbü o̱ mü'bü mi Tata c'ü bübü a jens'e.
66 'Ma o nguarü o mama yo jña'a, na puncjü c'o o chjench'e a xütjü, dya cja o ndünt'üji o̱ xütjü e Jesús. 67 O mama c'ua e Jesús o xipji c'o doce discípulo:
―¿Cjo xo i̱ṉ ne rí chjench'eji a xütjü, c'ü dya cja rí chjünt'üji ín xütjügö?
68 O ndünrü c'ua e Simón Pedro:
―Pero ín Jmuts'üjme, ¿cjó rá ma teñegöjme? Na ngueje nguextjots'ügue i̱ṉ xitsijme ja rga sö rá bübütjojme co Mizhocjimi para siempre. 69 Nutscöjme rí ejmets'ügöjme. Rí pãrãjme ngue'tsc'e e Cristo. Ngue'tsc'e o̱ T'its'ü Mizhocjimi c'ü exi bübütjo.
70 O ndünrü c'ua e Jesús:
―I̱ṉ doceji. ¿Cjo dya ró juan'c'ügöji? 'Najats'ügueji bübü c'ü dya jo cja o̱ mü'bü.
71 Nu c'ü mi mama e Jesús, mi ngueje e Judas Iscariote, c'ü mi ngue o̱ t'i e Simón. Na ngueje nguejnu ro nzhö'ö e Jesús. Mi ngueje 'naja c'o doce discípulo.