12
Los discípulos recogen trigo en el día de descanso
'Na nu pa, o cjogü e Jesús c'ua ja mi cja o ndëxü; mi ngue c'e pa 'ma mi söya c'o menzumü a Israel. Mi sant'a c'o o̱ discípulo e Jesús, nguec'ua ma tücüji o ñirëxü c'o mi tjõ't'üji; cja rrũ zaji. Nuc'ua 'ma mü o jñanda c'o fariseo c'o mi cja c'o discípulo, cjanu o xiji c'ua e Jesús:
―Jñant'ma yo i̱ṉ xöpque, na cjaji c'o mama o̱ ley Mizhocjimi c'ü dya rá cjaji yo pa yo rí söyaji.
O ndünrü c'ua e Jesús o xipjiji:
―Nu'tsc'eji ya i̱ xörügueji nu c'ü o tsja e David 'ñe c'o mi dyoji, 'ma ya mi sant'aji; maco dya i̱ṉ so'büji anguezeji. O cjogü e David cja o̱ ngumü Mizhocjimi nu ja ma sjũ. Cjanu o jñü c'ua c'o tjõmëch'i c'o mi jũsp'üji Mizhocjimi nu. Nuc'ua e David 'ñe c'o mi dyoji o ziji c'o tjõmëch'i. Maco mama c'o ley c'ü dya mi sö e David ro zi c'o, ni ri ngue c'o mi dyoji; mi nguextjo mböcjimi c'o mi sö'ö ro zi c'o. Nu'tsc'eji ya xo i̱ xörügueji c'ü mama c'e ley ja ga tsja o mböcjimi. Mama c'e ley c'ü pëpji yo mböcjimi a mbo cja c'e templo yo pa yo rí söyaji, pero dya pë's'iji nu s'ocüji; maco sjũpa yo. Rí xi'tsc'öji zo'c'üji dya nu 'naja nu xenda na sjũ que na ngueje c'e templo. Ya t'opjü a cjava: “C'ü ni pötcöji o animale cja rrĩ päscöji c'o, na jo c'ü. Pero c'ü xenda rí negö, ngue c'ü rí juentsqueji yo nin minteji”, eñe Mizhocjimi. Nu'tsc'eji i̱ṉ fariseoji, nu 'ma rvi unnc'eji ngüenda c'ü pje ne ra mama ne jña nu, dya rvi so'bügueji 'ma nujyo ín discípulogö yo dya pë's'i nu s'ocü ga ndücüji yo ñirëxü ra zaji ne sjũpa. Nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi, nguextjozgö sö rá mangö ja rgui sũpüji yo pa yo rí söyaji, embeji c'o fariseo.
El hombre de la mano seca
Cjanu o mbedye c'ua e Jesús nu, o ma cja c'ü o̱ nintsjimi anguezeji. 10 Ma bübü nu 'naja bëzo c'ü mi dyot'ü 'naja o̱ dyë. C'o fariseo c'o mi cãrã nu, mi jodü ja rvá ngöt'üji e Jesús cja c'o pje mi pjëzhi; nguec'ua va dyönüji e Jesús, o xiji:
―¿Cjo mama ne ley c'ü sö rá ät'äji yo sö'dyë ne pa nu rí söyaji?, eñeji.
11 O ndünrü c'ua e Jesús o xipjiji:
―'Ma ri 'ñegueji 'naja ndënchjürü, nu 'ma ra zo'o cja 'na pozo c'ü dya be cjuarü, ra zo'o nu pa c'ü rí söyaji, ¿cjo dya ri ma tsjünc'eji c'ü? 12 Rí xi'tsc'öji c'ü xenda ni muvi 'naja nte que na ngueje 'naja ndënchjürü. Nguec'ua na jo rá pjös'üji nu pa c'ü rí söyaji c'o pje ni jyodü yo nín minteji.
13 Nuc'ua e Jesús o zopjü c'e bëzo c'ü mi dyot'ü a dyë, o xipji:
―C'uana dya in dyë.
Cjanu o c'uana c'ua o̱ dyë. Ixco jogü c'ua, c'ua ja nzi ma cja c'ü 'naja o̱ dyë. 14 Cjanu o mbedye c'ua c'o fariseo. Mi pötma mamaji ja rvá mbö't'üji e Jesús.
Una profecía acerca de Jesús
15 Ya xmi pãrã e Jesús c'o mi ne ro tsja c'o fariseo ro mbö't'üji angueze; nguec'ua va mbedye nu. Na puncjü o nte c'o o möji angueze. Y angueze o jocü c'ua texe c'o mi sö'dyë. 16 Pero o mama e Jesús o xipji c'o nte c'ü dya cjó ro ma ngös'üji c'ü pje mi pjëzhi angueze. 17 Nguec'ua ya ma sädä o̱ jña Mizhocjimi c'ü vi mama c'e profeta Isaías:
18 Bünc'ua nín mbëpcjö nu ró juajnügö, nu me rí s'iya, nu me rí mäpägö.
Angueze rá unngö ín Espíritu, ngue c'ua ra xipji yo dya menzumü a Israel ja rgá jogüji a jmi Mizhocjimi.
19 Nujnu, dya cjó ra zövi o jña nu. Dya xo ra ña rrã jens'e nu, ni xo ra ña cja nda'ñi c'ü rguí dyärä na puncjü o nte.
20 Cãrã nte c'o nza cja 'naja dye'e c'ü ya cho't'ü, na ngue dya ga zëzhi ga 'ñejmeji.
Xo cãrã c'o nza cja 'naja sivi c'ü me pjüt'ü, na ngue dya nda bübü jya 's'ü o̱ mü'büji.
Pero nín mbëpcjö, dya ra chjotü c'o; ra mbös'ü c'o. Nguec'ua ra zädä c'ü ra tsjaji c'o na jo.
21 Yo dya menzumü a Israel nguejyo ra 'ñench'e o̱ mü'büji rgá nde'beji angueze, eñe c'e profeta va pätpä Mizhocjimi.
Nguec'ua 'ma o ẽ e Jesús o 'ñe zopjü c'o nte, ma sädä c'ü vi mama c'e profeta.
Acusan a Jesús de tener el poder del demonio
22 C'ü 'na nu pa, o ẽ c'o ma siji 'naja bëzo c'ü vi zürü 'naja o̱ ndajma c'ü dya jo; o sinpiji a jmi e Jesús. Nu c'e bëzo mi ndëzhö, y mi ngone. Nuc'ua e Jesús o jocü c'ua c'e bëzo. Nuc'ua c'e bëzo, cjanu o ña c'ua y o jñanda c'ua. 23 Nguec'ua me mi cjijñi texe c'o nte mi mamaji:
―Pãrã, ¿cjo ri ngue o̱ mboxbëche e David nu rí te'beji ra manda?, mi eñeji.
24 Nuc'ua 'ma mü o dyärä c'o fariseo c'o mi mama c'o nte, cjanu o manji c'ua:
―Je ngue e Satanás c'ü dya jo c'ü manda cja yo demonio c'ü o unü ne poder ne bëzo nu; nguec'ua ga pjongü yo demonio, eñeji.
25 Ixmi pãrã e Jesús c'o mi cjijñi c'o fariseo, nguec'ua va xipjiji:
―Cja 'na ndajñiñi c'ü ra chũtsjëji, ra chjorü 'ma c'o ri cãrã nu. Texe o ndajñiñi 'ñeje texe o ngumü, 'ma ra pötca chũtsjë c'o ri cãrã nu, ra chjorüji 'ma. 26 Xo 'ñetjo e Satanás 'ma ro pjongü c'o demonio c'o ngue o̱ dyoji, ro chũtsjë 'ma c'o. Y 'ma rva cjanu, ¿ja rvá sö xe ro manda 'ma c'ü? 27 ¿Jenga i̱ṉ xitscöji ngue e Satanás c'ü o dyacö ne poder nu rgá pjongü yo demonio? Maco c'o in dyocjeji xo pjongüji yo. Ixi 'ñetsetjo c'ü na s'o gui tsjijñiji. 28 Rí xi'tsc'öji ngueje o̱ Espíritu Mizhocjimi c'ü o dyacö ne poder nu rí pjongü yo demonio. Nguec'ua rí jñunt'ü in mün'c'eji c'ü na cjuana ya säjä a ndetsc'eji nu c'ü o 'ñeme Mizhocjimi ra manda.
29 ’Rí önnc'üji, ¿ja rgá sö'ö cjó ra cjogü cja nu ngumü 'naja bëzo c'ü me na zëzhi, cja rrũ jñünbü c'o ri pë's'i, 'ma dya ot'ü ra jyü'tp'ü a dyë c'ü na zëzhi? Nuc'ua ya ra sö ra põnbü 'ma texe c'o ri pë's'i cja o̱ ngumü. Je xo ga cjazgö nu, ya ró tõpü c'ü dya jo ngue c'ua sözgö rá pjongü dya yo demonio.
30 ’C'o dya tenngue co nuzgö, chjëntjui c'ü ri nugü na ü c'o. C'o dya ra xipji yo nte ra creozüji, chjëntjui c'ü ri c'a's'üji yo nte ngue c'ua dya xo ra creozüji.
31 ’Nguec'ua rí xi'tsc'öji, texe c'o o̱ nzhubüji ra sö ra perdonaoji yo nte. Xo 'ñe texe c'o s'o va jña c'o ra xiji Mizhocjimi. Pero c'o ra zadü o̱ Espíritu Mizhocjimi ra mamaji o̱ bëpji o̱ Espíritu ngueje o̱ bëpji c'ü dya jo, nuc'o, nunca ra perdonaoji c'o. 32 C'o pje nde ra xitscöji nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi, ra sö ra perdonaoji c'o. Pero c'o ra zadü o̱ Espíritu Mizhocjimi, nunca ra perdonaoji c'o, ni ri ngue yo cjë dya, ni xo ri ngueje c'o cjë c'o va ẽjẽ 'ma ya rguí nguins'i ne xoñijõmü.
El árbol se conoce por su fruto
33 ’'Na za'a c'ü na jo'o, quis'i c'o na jo. 'Na za'a c'ü dya ga jo'o, quis'i c'o dya ga jo. Je xo ga cjatjonu 'na nte. C'ü ni tsja 'na nte, je ngue c'ü ni 'mãtpãtjo c'e nte cjo na jo cjo jiyö. Nguec'ua 'ma na jo c'ü cja'a 'na nte, dya rí mangueji c'ü dya jo c'e nte. 34 Tsjijñiji o pozü, na s'oji na ngueje po'o o̱ posuña a ne. Je xo ga cjatsc'eji nu; na s'otsc'eji, nguec'ua ga mbedye in teji c'o na s'o. Na ngue c'o rí pë'sc'öji cja ín mü'büji, ngue c'o pedye cja ín tegöji. 35 C'o nte c'o cja na jo, mama c'ü na jo c'o, na ngueje pë's'iji na jo cja o̱ mü'büji. Pero c'o nte c'o cja na s'o, mama c'o na s'o jña c'o, na ngueje pë's'iji na s'o cja o̱ mü'büji. 36 Nutscö rí xi'tsc'öji, texe jña c'o ra mbedye o̱ ne yo nte, zö dya ra nguijñi o̱ ñi'iji, ra jñünpüji ngüenda c'o, nu pa c'ü ra tjün ngüenda. 37 C'o jña c'o na jo c'o i̱ṉ mangueji dya, ngue c'o rgui pedyeji na jo c'o. Pero c'o jña c'o na s'o c'o i̱ṉ mangueji dya, ngue c'o rguí tsja'c'üji rí sufregueji c'o, eñe e Jesús.
La gente mala pide una señal milagrosa
38 Cjanu o mama c'ua ja nzi c'o xöpüte 'ñe c'o fariseo, o xiji e Jesús:
―Xöpüte, rí negöjme c'ü pje rí tsjague c'ü rá jandgöjme, ngue c'ua rá pã'c'öjme pje pjë'tsc'e.
39 Cjanu o ndünrü c'ua e Jesús o xipjiji:
―Me na s'o yo nte yo cãrã yo cjë dya, na ngueje ya jyëziji Mizhocjimi cja rrũ ndeñeji c'o dya cjuana. Nguec'ua ga dyörüji c'ü pje ra jñandaji, ngue c'ua ra mbãrãji pje pjëtscö. Pero dya ra ch'unüji c'ü ra jñandaji; nguextjo c'ua ja va tsja e Jonás c'ü mi profeta. 40 O mezhe jñipa cja 'na jñixõmü o dyo'o e Jonás a mbeme c'e trajmõ. Je xo rga cjazgö nu nutscö rvá ẽcjö cja Mizhocjimi, ra mezhe jñipa cja 'na jñixõmü rá o'o a jõmü. 41 C'e pa 'ma ra tjün ngüenda, ra bübü nu c'o mi cãrã a Nínive, xo 'ñejyo nte yo cãrã yo cjë dya. E Jonás o ma zopjü c'o mi menzumü a Nínive; nguec'ua va nzhogü o̱ mü'büji cja Mizhocjimi. Pero nu'tsc'eji i̱ṉ cãrãji yo cjë dya, dya nzhogü in mü'büji, maco zo'c'eji dya nu pjëzhi xenda na nojo que na ngue e Jonás. Nguec'ua ra jñün'c'eji ngüenda rí sufregueji. 42 C'e pa 'ma ra tjün ngüenda, ra bübü nu c'e ndixũ c'ü mi manda a ma Sur, xo 'ñejyo nte yo cãrã yo cjë dya. Nu c'e ndixũ o ẽjẽ ndeze nu ja tjorü ne xoñijõmü, o ẽ dyärä c'o mi mama e Salomón c'ü mi pë's'i na puncjü o̱ pjeñe. Pero nu'tsc'eji i̱ṉ cãrãji yo cjë dya, dya i̱ṉ ne rí dyäräji; maco bünc'ua dya nu 'naja nu xenda pë's'i o̱ pjeñe que na ngueje e Salomón. Nguec'ua ra jñün'c'eji ngüenda rí sufregueji.
El espíritu malo que regresa
43 ’'Naja demonio c'ü dya jo 'ma ra mbedye cja o̱ mü'bü 'naja nte, ra nzhodü c'ua ja na dyodü; jodü c'ua ja ra söya, pero dya ra chöt'ü. 44 Nguec'ua ra mama c'e demonio c'ü dya jo: “Rá nzhogü rá magö nu ja mi bünc'ö, nu ja ró pedyegö”, ra 'ñeñe. Nuc'ua 'ma ra zät'ä nu, ra chöt'ü c'ü ya rguí baxü, y ya xo rguí jocüji na jo, pero dya cjó ri bübü. 45 Nuc'ua ra ma c'ua c'e demonio xe ra ma siji c'o xe siete c'o nu midemonioji c'o xenda na s'o que na ngueje angueze; ra ẽ cjogüji cja o̱ mü'bü c'e bëzo, ra mimiji nu. Nuc'ua xenda ra sufre c'e nte c'ü, que na ngueje 'ma ot'ü. Na ngue xenda ra manda c'ü dya jo. Je xo rga cjanu rgá zädä yo nte yo cãrã yo cjë dya yo me na s'o ga tsja, eñe e Jesús.
La madre y los hermanos de Jesús
46 'Ma ndänt'ä ma ña e Jesús ma zopjü c'o nte, ya mi böbü a tji c'ü nu nana, 'ñe c'o nu cjuarma e Jesús; na ngue mi ne ro ñaji. 47 O mama c'ua 'naja c'o nte o xipji e Jesús:
―Bübü a tji c'ü nin nana, 'ñe c'o nin cjuarma; ne rí ñagueji c'o.
48 O ndünrü c'ua e Jesús o xipji c'e nte:
―Rá xi'tsc'öji cjó rí cjapcö mi nanagö 'ñe c'o mi cjuarmagö, embe c'e nte.
49 Nuc'ua e Jesús jo ni c'uana c'ua a dyë nu ja mi cãrã c'o o̱ discípulo, cjanu o mama:
―Je bünc'ua yo rí cjapcö mi nanagö 'ñejyo rí cjapcö mi cjuarmagö. 50 Na ngueje texe c'o ra tsja c'ua ja ga ne'e c'ü mi Tatagö c'ü bübü a jens'e, nuc'o, rí cjapcö mi cjuarmagö c'o, 'ñe mi cjũgö c'o, 'ñe mi nanagö c'o.