11
Pita Ga Vaase Asu Lugugu Ren To Jerusalem
Luvuttadi vavang eburu mi luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia diga ronga i do limixin kopmen di me Judaia bok mo diga siam ka vam levelinga at ne Moroa. La ne Pita gamlong uto Jerusalem. La nedi limixin nunu diga lok do ik mokso ri rivit kepe lengkontuxu, diga musak aleng ne Pita. * Gu 10:28; Ga 2:12Diga lok, “Nenu loose mun keneng at loogu atnedi limixin kopmen di me Judaia, kopmen dina rivit kepe lengkontuxu atnedi. La nenu uga anan eburu minedi.”
La ne Pita ga tong axasep nedi mi mo lempanga ga ravasu. * Gu 10:9-48Ni ga lok keretna, “Nia aga ngising to Jopa la nia aga ven lisilimet. La aga ven lavanga ga si boro vana la ukopok, ga lok ngan lavattamon silok diga lox asi i boro vana at laxalibet ga ruuna lavanuet mesuluk, la ni ga los kis saparav ia. Nia aga ven avukat keneng teren la nia aga ven lempanga mi lavanuet kangkedek, limixin di lok tatao nedi la lentaba kopmen limixin dina lok tatao nedi, la lempanga axap di vokaxao mi lebelen di la levenasen pixa axap. La nia aga ronga laxaka at ne Moroa ga lok tia xeretna, ‘Pita, una xatu upana, una sep di la una anan i.’
Ketla nia aga lok, ‘Kopmen tinotno, Moroa. Nenia a goxovisi na an tepempanga i bilinga.’
La ne Moroa ga vaase manga ria boro vana at laxalibet keretna, ‘Nemen uta tong tavanga do i bilinga, mila nenia ara lok pam do i lox avukat.’ 10 Na lavanga ga ravasi ga vantun, la melemu nom lempanga axap garamlong bok nga uto vana at laxalibet.
11 Ap mo mene loxonaleng lavantun luvuttadi diga rupot boro Sisaria. Nedi diga rupot ap mo loogu nenia aga nemen teren. 12  * Gu 10:23,45La Loroonan Kaala ga tong i ria xusu anat pas eburu midi uto Sisaria la nemen nia ta doma solo i. La nedi na lavanna luvuttadi nunu boro Jopa, nedi diga emu eburu minia uto Sisaria. La nema axap maga beles ukeneng at loogu at ne Konilias. 13 Ni ga tong i rinama do ni ga ven laangelo ga tu ro xeneng at loogu ren la ga lok tin keretna, ‘Una riki tentaba uto Jopa kusu dina lam kaka lara laradi, laasen tinotno ren ne Simon Pita. 14  * Gu 16:31Ni naba vaase tevelinga ru la nenu minedi axap na di nemen at loogu ram mina lok ka lorooro avolo.’
15  * Gu 2:4La nia aga vaxaru xaka i do ana vaase, la Loroonan Kaala ga vubeles atnedi getgesara kerekngan ap mo laaleng Loroonan Kaala ga beles atdik. 16  * Gu 1:5La nia aga doxomangke at levelinga at Leeme Silok ga lok keretna, ‘Jon ga sep susu limixin mi ladan mene, ketla nemi minaba lok ka lesep susu at Loroonan Kaala.’ 17 I xasep do ne Moroa ga raba limixin kopmen di me Judaia mi Loroonan Kaala, kerekngan ni ga raba nedik min. Nedik taga lok ka lorooro maxat at ne Iesu Karisito. Nenia nege la ana lok tong pen i do ana lok pe lugugu at ne Moroa.”
18  * Gu 13:48; 14:27Diga ronga i na la lodoxoma atdi ga lok mulus la diga emi asu mi ne Moroa. Diga lok, “Moroa ira suang pam langas ti lorooro xusu limixin kopmen di me Judaia, dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina ruuna ka lorooro maxat.”
Luvuttadi Nunu At Ne Iesu Diga Rupot To Antiok
19  * Gu 8:1-4Buaang nedi luvuttadi nunu diga epeseves uto at levengkot Judaia la at lengkot petpes bok mumu levesongsongot limixin kakapmek diga ruka i at loxonaleng diga sev amet ne Stiven. Lentaba atnedi digat pas upaxalom uto Ponisia la Saipras la Antiok, diga tong asu Lagale Lavavang at ne Iesu ti leme Judaia kusuk la kopmen ti levenabung mixin petpes. 20 Ketla lentaba luvuttadi nunu boro Saipras la Sairini, digat pas uto Antiok la diga vavang go ri limixin kopmen di me Judaia. Diga tong asu Lagale Lavavang at Leeme Silok ne Iesu. 21  * Gu 2:41La Leeme Silok ga lox alolos nedi la buaang nedi limixin diga nunu la diga leeng basinge laxakapmek atdi la diga raba lorooro atdi ri Leeme Silok.
22  * Gu 4:36Levelinga mumu i na lavanga ga rupot ti limixin nunu ro Jerusalem; kuren la diga riki ne Banabas uto Antiok. 23  * Gu 13:43Ni ga rupot la ni ga ven i do ne Moroa ga lox aumsu mo limixin mi letaba nabalamu ren. Ni ga lok momo la ga vaase alolos nedi axap kusu dina tu atmatkun mi lununu la luruturun atnedi saparap Leeme Silok mi lodoxoma atdi axap. 24  * Gu 2:41; 6:5Banabas ga lok tooro di mila neni lagale laradi ga umsu mi Loroonan Kaala la lununu ren ga lolos. La buaang nedi limixin me Antiok diga raba lorooro atnedi ri Leeme Silok.
25  * Gu 9:30Melemu ne Banabas gat pas uto Tasas kusu na ven ti ne Sol. 26  * 1 Pi 4:16La ne Banabas ga vot pasa i la ni ga lam kaka i uto Antiok. At legesa maares kudun nedu dugat pot eburu minedi buaang limixin ap mo loxot la duga anasa di. Mo go mun Antiok limixin nunu diga lok ka avot na laasen Kristien.
27  * Gu 13:1; 15:32Ap mo levenaleng lentaba lavaeme vapaase ali diga vas kaxat boro Jerusalem la diga rupot to Antiok. 28  * Gu 21:10Lara atnedi ne Agabas ga xatu upana la at lolos at Loroonan Kaala ga vaase ali do lean kangking naba rupot at lavatbung menemen axap. Ga vot ap mo levenaleng ne Kolodias gam gomgo ri limixin me Rom. 29 Limixin nunu boro Antiok diga vaase i do dina lok tooro limixin nunu ro Judaia. Nedi diga ruuna lempilas buaang, diga raba i. 30  * Gu 12:25Diga lox i xuren la diga lox aonon lempilas at lukngen ne Banabas mi ne Sol, kusu duna raba luvuttadi amgomgo at lotu min, go Jerusalem.

*11:3: Gu 10:28; Ga 2:12

*11:5: Gu 10:9-48

*11:12: Gu 10:23,45

*11:14: Gu 16:31

*11:15: Gu 2:4

*11:16: Gu 1:5

*11:18: Gu 13:48; 14:27

*11:19: Gu 8:1-4

*11:21: Gu 2:41

*11:22: Gu 4:36

*11:23: Gu 13:43

*11:24: Gu 2:41; 6:5

*11:25: Gu 9:30

*11:26: 1 Pi 4:16

*11:27: Gu 13:1; 15:32

*11:28: Gu 21:10

*11:30: Gu 12:25