7
Iesu Ga Lox Aroo Lasaxaruki At Laasesep Boro Rom
(Mt 8:5-13)
Iesu ga vaase axap mo levelinga rinedi limixin, la neni gat pas uto Kaprenaum. Lara laasesep at limixin esep boro Rom mo gak lok, neni ga ruuna lasaxaruki, la neni ga vavara aleng tinotno i. Mo lasaxaruki gak meres la ma lixilik neni ga lok do na met. Se nom laasesep ga ronga levelinga mumu ne Iesu, neni ga riki lentaba luvuttadi silok at leme Judaia saparap ne Iesu, kusu dina sing i do ni nat pas la na lox aroo mo lasaxaruki ren. Diga vot parap ne Iesu la diga sing aleng i xeretna, “I lox avukat tinotno do una lok tooro mo laasesep, mila neni i balamu aleng limixin me Judaia la neni ga raba pilas kusu na xip loogu singising atnama.” Kuren la ne Iesu ga emu eburu minedi.
Goxo vaxalom boro ap mo loogu, la mo laasesep ga riki lentaba larapen tangas teren kusu dina vot pasa ne Iesu. Diga tong asu levelinga at laasesep ga lok keretna, “Leeme Silok, nemen uta rupot saparav ia. Nenu u silok solo la ixo lox avukat do una beles at loogu rak, la nenia axo lox avukat kusu ana vot parav u. Ketla una tong mun i la lasaxaruki rak naba lox avukat. Nenia aklen i do nenu u epovo ri lox i na mila nenia a nemen maxopok at lentaba gomgo rak la lentaba bok di nemen maxopok tarak. A lok ti lara, ‘Unat pas!’ la ni it pas. A lok ti lara, ‘Ude u!’ la ni it pas saparav ia. La a lok ti lasaxaruki rak, ‘Una lox i na!’ la ni i lox i.”
Iesu ga ronga i na levelinga, la ga sangu aleng. Neni ga ru gili la ga lok ti limixin diga mumu asu i, “A tong i rinimi do, keneng at lengkot axap Israel, a goxo long lenget tara lununu ren i silok ngan na laradi!” 10 Mo luvuttadi, laasesep ga riki nedi, digamlong uto at loogu ap mo laasesep la diga long lenget ka lasaxaruki ren mo ga lox avukat ta.
Iesu Ga Lox Arooro Amlong Lamdak At Latkin Naa
11 Melemu lixilik Iesu ga vas kaxat uto at lara lemenemen laasen teren Nain, la lavaun pinivu ren eburu minedi buaang limixin diga emu min. 12 Diga rupot go at langas povolo ap mo lemenemen. La limixin mo digap kip lara lorongan, neni leges amdak mun at labannaa, la buaang nedi limixin ap mo lemenemen digat pas eburu min. 13  * Lu 8:52Se Leeme Silok ga ven i, lebelen ga lok bukbulu aleng tin la ni ga lok ti mo labannaa, “Nemen utang teng.”
14  * Lu 8:54La neni ga vas saparap mo lorongan la ga long tu at loora ren la mo luvuttadi digap kiv i, diga ru. Iesu ga lok, “Laau radi! A tong i ru do, una xatu kaxat!” 15  * 1 Lav 17:23; 2 Lav 4:36Laradi no ga met ga xis upana la ni ga vaase la ne Iesu ga lok ka i la ga raba amlong nenen min.
16  * Lu 1:68; 19:44Limixin axap diga lingun la diga emi asu mi ne Moroa, la diga lok, “Langsangan leeme vapaase ali ira vot pam kantubu atdik! La ne Moroa ira vot pam kusu na lox arooro limixin teren!” 17 La na levelinga mumu ne Iesu ga epeseves ap mo lenep silok axap la at levennep petpes bok saparap Judaia.
Jon Ga Riki Luradi Loklox Ase Ren Uto Saparap Ne Iesu
(Mt 11:2-19)
18 Lavaun pinivu at ne Jon diga tong mo levelinga mumu ne Iesu ri ne Jon. Neni ga ro xaka lura atdi saparav i, 19  * Sam 40:7; Mal 3:1; Li 1:8la ga riki du saparap Leeme Silok kusu duna sue i mi levelinga xeretna, “Kereva, nenu vam Lanarong, kopla tara gove manaba ngangais i?”
20 Duga rupot saparap ne Iesu la duga lok, “Jon laradi sep susu, i sak tiki nema kusu mana sue u, ‘Kereva, nenu vam Lanarong, kopla tara gove manaba ngangais i?’ ”
21 Ap mo laaleng Iesu ga lox aroo buaang nedi limixin basinge levenanmeres la ga riki asu lubunggas basinge limixin la ni ga lox arepalas bok levengkatli atnedi buaang limixin, levengkatli atdi ga main. 22  * Ais 35:5-6Neni ga vorang luradi vapaase at ne Jon mi levelinga keretna, “Munamlong la muna tong i ri ne Jon mumu lempanga mu ven i la mu ronga i. Nedi limixin mi lengkatli main, mo di reven manga. Nedi lengkangkedek atdi ga lok kapmek, mo dit pas avukat. La nedi dik meres mi lanmeres gu (leprosy), mo di lox avukat. Nedi levenbaalung i repe, ding tonga manga. La nedi diga met pam, mo di roo xat amlong. La Lagale Lavavang mo a vavang min ti limixin banbalo. 23  * Ais 61:1; Lu 4:18Naba lox avukat ti neni laradi noxo subu basinge ia, la lebelen ixo lok kapmek ti na lugugu rak.”
24 La luradi ne Jon ga riki du, dugamlong, la ne Iesu ga paase ri limixin mumu ne Jon. Ni ga lok, “Nemi migat pas uto saparap ne Jon to at lamatbin, laradi salai miga doxoma i xusu miba ven i? Kereva, miga lok do miba ven laradi i lok ngan lovobeo, lamanman it mas aonen i? 25 Laradi salai migat pas la miga ven i? Kereva, miga ven laradi ga siga lavanga singsiga avukat? Kopmen. Limixin ding siga lempanga singsiga avukat la di ruuna lapnovos silok, nedi kopmen di nemen at lamatbin kerekngan ne Jon. Di nemen to at laraogu nunuan. 26  * Lu 1:76Mina tong i ria, lavanga salai migat pas kusu mina ven i? Taradi vapaase ali? I ruturun. A tong i rinimi do nemi miga ven laradi i silok ti lavaeme vapaase ali at ne Moroa. 27 Ne Jon neni laradi, Lovoang Kaala ga vaase min keretna,
‘Laradi vapaase rak, anaba riki amgo i ru xusu na lox agagas li langas tu.’ ” Mal 3:1
28 La ne Iesu ga lok bok, “A tong i rinimi do ne Jon neni i silok aleng tinedi limixin axap at na lavatbung menemen. Ketla do tara i lok ngan laradi gamasa la neni lanat at Linintoo at ne Moroa, neni i silok aleng ti ne Jon.”
29  * Lu 3:12Limixin axap eburu mi luvuttadi loklok ka pilas diga ronga levelinga at ne Iesu. Nedi mun na limixin diga lok kaka lesep susu at ne Jon la kerepmo diga siam ka leventaangas at ne Moroa. 30  * Mt 21:32Ketla lubung Parisi eburu mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ronga xepe lesep susu at ne Jon, la kerepmo diga sok tixirixes losoxovo at ne Moroa ridi.
31 La ne Iesu ga lok bok, “Limixin at na levenaleng ana vaase poovo midi mi lavanga salai? 32 Di lok ngan laxamdak mi laxaalik kakalik dit kis to at loxot etang. Lara libinam atdi dip kup ti mo libinam,
‘Magak pixan lengkompixan epot tinimi, ketla nemi mi goxopara na tii momo. Magak pixan lengkompixan bukbulu, ketla mi goxopara i do minang teng!’
33 La ne Jon laradi sep susu ga vot, la ni ga mun anan la kopmen goxo inin laxadan vaen, la nemi miga lok do, ‘Lagas mo i nemen teren!’ 34  * Lu 15:2Ketla nenia, Laradi Mevana, aga vot, la nia aga anan la aga inin la miga lok, ‘Mina ven ba na laradi! Neni lavatpanga xoxo anan, la laradi inin, la i etangas mi luvuttadi loklok ka pilas eburu mi limixin kakapmek!’ 35 Ketla lugugu at ne Moroa i pisik avukat la kerepmo i lox asuusu i do losoxovo at ne Moroa i lox avukat.”
Iesu Gat Kis To At Loogu At Ne Simon Neni La Parisi
36  * Lu 11:37Lara atnedi lubung Parisi ga lam kaka ne Iesu kusu na anan eburu min. Iesu ga beles to xeneng at loogu ren la ga xis kusu ti anan. 37  * Mt 26:7; Mk 14:3; Jo 12:3Lara latkin mo ga nemen ap mo lemenemen, lorooro ren gat pospa aleng. Neni ga ronga i do ne Iesu mo ga anan to at loogu ap mo laradi. Kuren la ni ga lok ka lubuxom tuntu dan teren ga umsu mi laxadan mavak. 38 La ni ga vot pasa ne Iesu la ga ru to melemu saparap luxangkedek teren, gang teng la gak lox amlu luxangkedek at ne Iesu mi levengkabilidan at luxatli ren. La ni ga ves amesemes luxangkedek at ne Iesu mi lavatkabinim at lavatlak teren, la ga nes luxangkedek teren la ga soli laxadan mavak to at nom luxangkedek teren.
39 Nom laradi no ga sat kaka ne Iesu ga ven i na, la neni ga doma i xeretna, “Mo do na laradi neni leeme vapaase ali ruturun, neni gi baklen i do latkin salai mo i long tu ren la lorooro bilinga mo i nemen teren!”
40 La ne Iesu ga lok tin keretna, “Simon, a ruuna lara lavanga kusu ana tong i ru.”
Simon ga lok tin, “Laradi loklox ase, una tong i ria.”
41 La ne Iesu ga tong lavapaase poovo mumu labalamu ap mo latkin. Ni ga lok keretna, “Lura luradi duga lok ka lempilas boro at laradi nopnovos. Lara ga lok ka lavalimo sangaun kobot (500) denarias, la mo lara lavalimo sangaun denarias. 42 Nedu eburu du goxo epovo kusu duna vorang amlong mo lempilas teren. Kuren la ni ga lok tidu do nemen duta vorang i. Ua lara atdu na, ba balamu aleng mo laradi?”
43 Simon ga vorang i rin keretna, “Nia a lok do mo lara, laradi nopnovos ga doxomampe lavalimo sangaun kobot (500) denarias teren.”
Iesu ga lok, “Lovoporang taram ik mokso.”
44  * Lur 18:4Melemu Iesu ga rem gili uto at latkin la ga lok ti ne Simon, “Una ven i na latkin. At pas ude at loogu ram, la uxo raba ia mi taxadan kusu ti gos luxangkedek tarak. Ketla neni i gos luxangkedek tarak mi lengkabilidan at luxatli teren la neni i ves mesemes i mi lavatkabinim at lavatlak teren. 45 Nenu xopmen una nes ia, ketla se nenia a beles de xeneng, neni xopmen na molo ti nes luxangkedek tarak. 46  * Sam 23:5Uxo lok li laxadan mavak at lavatlak tarak, ketla neni i soli laxadan mavak at luxangkedek tarak. 47 Kuren la monga a tong i ru, do langsangan labalamu ren mo ira lox asuusu vam i do a doxoma xepe buaang leveloklok kakapmek teren. Mo do nege, i ruuna lamanbalamu lixilik mun i lox asuusu i do laxakapmek lixilik mun, ara doxoma xepe vam i.”
48  * Lu 5:20-21La ne Iesu ga lok ti mo latkin, “Leveloklok kakapmek taram, a doxoma xepe i.”
49 Lentaba luvuttadi digat kis go, diga epaase kantubu atdi xeretna, “Nege i na laradi, la neni xa i doxoma xepe laxakapmek?”
50  * Lu 8:48; 17:19; 18:42Ketla Iesu ga lok ti mo latkin, “Lununu ram ira lok arooro vam u. Unat pas mi limila.”

*7:13: Lu 8:52

*7:14: Lu 8:54

*7:15: 1 Lav 17:23; 2 Lav 4:36

*7:16: Lu 1:68; 19:44

*7:19: Sam 40:7; Mal 3:1; Li 1:8

*7:22: Ais 35:5-6

*7:23: Ais 61:1; Lu 4:18

*7:26: Lu 1:76

*7:29: Lu 3:12

*7:30: Mt 21:32

*7:34: Lu 15:2

*7:36: Lu 11:37

*7:37: Mt 26:7; Mk 14:3; Jo 12:3

*7:44: Lur 18:4

*7:46: Sam 23:5

*7:48: Lu 5:20-21

*7:50: Lu 8:48; 17:19; 18:42