9
Iesu Ga Lox Aroo Laradi Labantuxu Ren Ga Molo Axap
(Mk 2:1-12; Lu 5:17-26)
* Mt 4:13La ne Iesu mi lavaun pinivu ren diga los kas at lesepang la diga sen kaxat la diga rupot to at lemenemen at ne Iesu. Lentaba luvuttadi digap kip lara laradi mi loora, labantuxu ren ga molo axap la diga vot pasa ne Iesu. Se ne Iesu ga ven kibis lununu atdi, ni ga lok ti mo laradi mekmeres keretna, “Nuruk, una lolos. Leveloklok kakapmek axap taram, a doxoma xepe i.”
Lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga ronga i na la diga epaase xantubu atdi xeretna, “Na laradi i paase vupu ri ne Moroa.”
* Mt 12:25; Lu 9:47; Jo 2:25Iesu gaklen levendoxoma atdi la ga lok tidi xeretna, “Tila levendoxoma atnimi i umsu mi laxapmek mumu na lavanga? Ua levelinga kopmen na lolos ti tong i? Leveloklok kakapmek taram ara doxoma xepe vam i, kopla ana tong i do, katu kaxat la unat pas? * Jo 17:2; 5:8Ketla a vara minaklen i do nenia, Laradi Mevana, a ruuna lolos at na lavatbung menemen kusu ti doxoma xepe leveloklok kakapmek.” La ne Iesu ga vaase bok ti mo laradi xeretna, “A tong i ru, una xatu upana la una xip kaka loora ram la una vas kaxat uto xolonu.” La mo laradi ga xatu kaxat la gat pas uto xolonu. Se mo limixin axap diga ven i na, diga lingun, la diga emi asu mi ne Moroa, mo ga raba lolos kerepmo ti limixin.
Iesu Ga Ro Ka Ne Levi
(Mk 2:13-17; Lu 5:27-32)
Iesu ga vas kaxat basinge mo lenep la ni ga ven lara laradi, laasen teren ne Metiu, mo gat kis at loogu xekepe pilas. La ne Iesu ga lok tin, “Una mumu asu ia.” La ne Metiu ga xatu upana la ga mumu asu i.
10 La ne Iesu gat kis at laanan to xeneng at loogu at ne Metiu la buaang atnedi luvuttadi loklok ka pilas, la lentaba limixin kakapmek bok diga rupot. La diga anan eburu mi ne Iesu la lavaun pinivu ren. 11  * Lu 15:2; 19:7Se lubung Parisi diga ven i na, diga sue lavaun pinivu ren keretna, “Tila leeme loklox ase atnimi i anan eburu mi limixin loklok ka pilas la limixin kakapmek?”
12 Iesu ga ronga i nom la ga lok tidi xeretna, “Limixin di lox avukat, kopmen dinak pakes ti loklok tooro, ketla nedi xusuk mun dik meres. 13  * Mt 12:7La minat pas la minaklen ka lavasuun at na levelinga keneng at Lovoang Kaala i lok keretna,
‘Nia axopara levelaplavang, a vara i xusu mina lox asuusu lebelen tuntun.’ Ose 6:6
Nia aga rupot kusu ti ro xaka limixin bilinga kusu dina leeng, la kopmen nia a goxo rupot kusu tinedi limixin manmanton.”
Iesu Ga Paase Mumu Loklok At Lumun Anan
(Mk 2:8-22; Lu 5:33-39)
14  * Lu 18:12Lavaun pinivu at ne Jon, laradi sep susu, diga vot pasa ne Iesu la diga sue i, “Nema mi lubung Parisi ma mun anan amisik, ketla lavaun pinivu ram kopmen dina mun anan. Ua lavasuun teren?”
15  * Jo 3:29Iesu ga vorang i ridi mi lavapaase poovo xeretna, “At loklox anarong at leepot, lentaba at laradi epot di noxo bulu mila laradi epot move ik lok eburu midi. Ketla laaleng mo naba rupot la limixin petpes dinaba lam ka laradi epot basinge lentaba ren, la dina mun anan ba ap mo levenaleng.”
Lempapaase Poovo Mumu Levenanasa Maxat At Ne Iesu
16  * Jo 1:17La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo xeretna, “Kopmen teta na balais ka loxontamon maxat kusu na sok gatgat pe lamamara at labantamon maut min. Mo do neni na lox i xuren, labantamon maxat ira lok kapmek pam la kopmen na epovo bok ba kusu na lok tavanga min. La nom loxontamon maxat noxo epovo xusu na lok pe avukat lamamara at loxontamon maut.”
17 La ne Iesu ga vaase bok tidi mi lavapaase poovo. Ni ga lok keretna, “Kopmen tara na soli li laxadan vaen maxat uto xeneng ti labantuxu at lavatme i maut pam. Mo do neni na lox i xuren, mo labantuxu ba remdas la laxadan vaen naba soli su axap, la labantuxu maut naba lok kapmek. Laxadan vaen maxat mina soli li i at labantuxu maxat, la kopmen tempanga ba lok kapmek.”
Iesu Ga Lox Aroo Loolik At Laradi Gomgo
(Mk 5:21-43; Lu 8:40-56)
18 Ap mo mun loxonaleng ne Iesu ga tong i na, lara laradi ga vot, neni lara atnedi luvuttadi amgomgo at loogu singising ap mo lemenemen. Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren saparap luxangkedek at ne Iesu la ga lok tin, “Anaa vam, loolik tarak i met. Ketla una ven be i la una long tu ren la ni naba roo.” 19 La ne Iesu ga xatu kaxat la ga emu min, la lavaun pinivu bok teren.
20 La lara latkin mo ga nemen. Lanmeres gaaling gak lok teren at levenaleng amisik. Ni ga ruuna nom lanmeres at lasangaun mi legepu maares. Ni ga vas mu ne Iesu ro melemu la ga long tu at lungusungus at lavanga singsiga ren. 21  * Mt 14:36Ni ga doma i do neni na long tu at lavanga singsiga ren, neni ba lox avukat.
22 La ne Iesu ga rem gili la ga ven kora ka i. La ga lok tin, “Latkin. Una lolos. Lununu ram ira lox avukat pam u.” La ap mo mun loxonaleng mo latkin ga lox avukat ta.
23 Se ne Iesu ga vubeles at loogu ap mo laradi gomgo, ni ga ven buaang limixin, lentaba diga mas lengkaatu atdi, la lentaba digang teng la diga saxaanu ap mo loolik. 24  * Jo 11:11Ni ga lok tidi, “Uto nimi. Loolik kopmen na met, neni i unga mun.” Ketla diga lok sese i. 25 La diga vas su ukamang, la ne Iesu ga vubeles la ga ranga at lekngen loolik la ga lox axatu kaxar i. 26 La levelinga mumu i na ga epeseves at lengkot axap ap mo lenep silok.
Iesu Ga Lox Aroo Luradi Levengkatli Atdu Ga Main
27  * Mt 20:29-34La ne Iesu ga vas kaxat la at lavatpas teren, legepu radi levengkatli atdu ga main, duga mumu i la duga toro keretna, “Livisik li at ne Devit. Una lox asuusu lebelen tuntun tinama.”
28 La ne Iesu ga vubeles at lara loogu la mo luradi ga vot pasa i, la ni ga lok tidu xeretna, “Kereva, mu nunu do nenia a epovo na lox avukat levengkatli atnumu?”
Duga vorang i rin keretna, “Laaba, Leeme Silok.”
29  * Mt 8:13La ne Iesu ga long tu at levengkatli atdu la ga lok tidu, “Nemu mu nunu rak la kerepmo levengkatli atnumu na lox avukat.” 30  * Mt 8:4La levengkatli atdu ga lox avukat ta. La ne Iesu ga paase lolos tidu xeretna, “Nemen muta tong i na ri teta.” 31 Ketla duga vas kaxat basinge mo loogu la duga tong i ri limixin at lengkot axap ap mo lenep silok.
Iesu Ga Riki Asu Lagas Kapmek Basinge Laradi
32 Melemu atnedu duga on basinge ne Iesu, limixin diga lam ka lara laradi uto saparap ne Iesu. Lagas kapmek ga nemen ap mo laradi la goxo epovo na paase. 33  * Mk 2:12Se ne Iesu ga riki asu mo lagas, mo laradi ga epovo ba xusu na paase. Mo limixin diga sangu la diga lok, “Kopmen tempanga kerepmo maga ven i nade Israel.”
34  * Mt 12:24; Mk 3:22; Lu 11:15Ketla lubung Parisi diga lok keretna, “Neni i riki asu lubunggas mi lolos at laradi gomgo at lubunggas.”
Limixin Gugu At Ne Moroa Kopmen Dina Buaang
35  * Mt 4:23; Mk 1:39Iesu gat pas kantubu at levenmenemen silok axap, eburu mi lengkon menemen kakalik, ga anasa limixin to at laraogu singising atdi la ga vavang mi Lagale Lavavang mumu Linintoo at ne Moroa. La ne Iesu ga lox avukat limixin basinge levenasen anmeres axap. 36  * Mt 14:14; Kex 27:17; 1 Lav 22:17; Isi 34:5Kuren la ne Iesu ga ven nedi buaang limixin la ga balamu di mila diga baava mi levenaknixip la digak pakes aleng, kerekngan levesipsip kopmen taradi loklok tatao atdi. 37  * Sak 10:2; Mk 6:34; Lu 10:2La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren, “Laraamang mo ira mukun pam, ketla ixo buaang nedi limixin kusu ti lox abeles leveluxa ukeneng at laraogu. 38 Kuren la mina sing ti laradi loklok tatao at laraamang kusu neni naba riki asu tuvuttadi kusu ti lox abeles leveluxa.”

*9:1: Mt 4:13

*9:4: Mt 12:25; Lu 9:47; Jo 2:25

*9:6: Jo 17:2; 5:8

*9:11: Lu 15:2; 19:7

*9:13: Mt 12:7

*9:14: Lu 18:12

*9:15: Jo 3:29

*9:16: Jo 1:17

*9:21: Mt 14:36

*9:24: Jo 11:11

*9:27: Mt 20:29-34

*9:29: Mt 8:13

*9:30: Mt 8:4

*9:33: Mk 2:12

*9:34: Mt 12:24; Mk 3:22; Lu 11:15

*9:35: Mt 4:23; Mk 1:39

*9:36: Mt 14:14; Kex 27:17; 1 Lav 22:17; Isi 34:5

*9:37: Sak 10:2; Mk 6:34; Lu 10:2