9
* Mk 13:30La ne Iesu ga lok tidi xeretna, “Nenia a tong tuturun i rinemi, lentaba di tu de, di noxo met avot ti lovotpot at laaleng Linintoo at ne Moroa na vot mi lolos teren.”
Moroa Ga Lox Arepukus
Ne Iesu
(Mt 17:1-13; Lu 9:28-36)
La melemu at lavanna levenaleng ne Iesu ga lam kaka ne Pita, ne Jems, la ne Jon la diga urut uto vana at lavatkaana silok, nedi lavanuet mun digat pas. Ap mo loxot ne Moroa ga lox arepukus ne Iesu to melamgo at lavaun pinivu ren, la lempanga singsiga ren gan bun tinotno. Limixin mede at lavatbung menemen kopmen na epovo ri lox abunbun tempanga singsiga xerepmo. La soso mun ne Elaisa mi ne Moses duga rupot to melamgo atdi la duga epaase eburu mi ne Iesu.
La ne Pita ga lok ti ne Iesu xeretna, “Rabai, i lox avukat tinotno do mak lok de. Mana lok tavantun taraogu xukuxut, tara ru, tara ri ne Moses la tara ri ne Elaisa.” Mo levelinga at ne Pita goxo sixit avukat mila neni la ne Jems la ne Jon diga marat aleng.
* Mt 3:17; 2 Pi 1:17-18; Lal 18:15; Gu 3:22La lusugao ga ravasi la ga vung pavaa di la diga ronga laxaka boro at lusugao ga lok keretna, “Neni na ne nuruk, nenia a balamu i. Mina mumu asu levelinga ren.”
La soso mun diga ven ekula midi la di goxo ven ta ne Moses mi ne Elaisa, nedi mene nga lavantun diga nemen mi ne Iesu.
* Mt 12:16; Mk 8:30La diga si ukopok at lavatkaana la ne Iesu ga sep pepe di do di noxo tong asu na lavanga ri teta se at laaleng Laradi Mevana naba roo xat amlong. 10 La di goxo tong asu i nom, ketla diga esue amisik mi ua lavasuun at levelinga at lorooro amlong.
11 La diga sue ne Iesu xeretna, “Ua lavasuun teren la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga di tong i dola ne Elaisa naba rupot avot ti Lanarong?”
12  * Mal 4:5; Sam 22:1-18; Ais 53:3La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “I ruturun, levelinga at ne Moroa i tong i do ne Elaisa naba rupot avot tin la na lox amokso amlong lempanga axap. Ketla mina doma na levelinga ik lok at Lovoang Kaala, i lok dola Laradi Mevana naba xip laxasongsongot la limixin dinaba sok tixirixes i. 13  * Mt 11:14Ketla a tong i rinemi, Elaisa ga rupot pam. Ketla limixin diga lok lempanga xapmek tin, kerekngan diga vara i, la Lovoang Kaala i tong asu i na.”
Iesu Ga Riki Xepe Lagas Basinge Lamdak
(Mt 17:14-21; Lu 9:37-43)
14 La ne Iesu eburu minedi lavantun diga si la diga vot pasa lavaun pinivu la diga ven buaang limixin diga tu kangkan di mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga vetep mi levelinga eburu minedi. 15 La soso mun nom limixin axap diga ven ne Iesu la diga sangu aleng la digak sixit la diga seega rangarang i.
16 La ne Iesu ga sue di, “Mi epaase mu lavanga salai?”
17 La lara laradi xantubu at nom limixin ga vorang i rin keretna, “Leeme loklox ase, ma paase mumu ne nuruk. Nia a lok do ana lam kaka i saparav u atla lagas i suxuna i la nuruk kopmen na paase. 18 I se mo lagas ip sev i, neni i sasava gamasa labantuxu ren at laxangka la lemeseng ip tavasu at lungusno, i rungur igisa, la labantuxu ren i tu todoslo. La a sing lavaun pinivu ram dola dina riki xepe lagas basinge i, ketla dixo epovo.”
19 La ne Iesu ga ronga nom levelinga la ni ga tong i ridi xeretna, “Nemi limixin at na levenaleng, kopmen tununu atnemi. Lavanisa aleng tinotno nenia aba xip tutu minemi? Nemi mi lox amolo ia. Mina lam ka lamdak ude.”
20 La diga lam ka nom lamdak saparap ne Iesu. At loxonaleng lagas ga ven ne Iesu, soso mun lagas ga lox adede nom lamdak la nom lamdak ga subu ukopok at laxangka la gap kuvun la lemeseng ga ravasu at lungusno ren.
21 La ne Iesu ga sue ne temen keretna, “Lavanisa maares ni gak lok keretna?” La ne temen ga vorang i, “Ga lamdak lixilik axa i min. 22 Amisik axa lagas i soso aruv i at laxao la at laradan la ik lok dola nap sev amer i. Dola u epovo, una balamu nama la una lok tooro nama.”
23  * Mt 21:21; Mk 11:23La ne Iesu ga lok tin, “Nemen uta vaase mi na levelinga dola u epovo xeretnom. Moroa naba lok lempanga axap tu, mo do u nunu ren.”
24  * Lu 17:5La soso mun temen mo lamdak ga xup keretna, “A nunu ram, ketla lununu rak ixo epovo, una lok tooro lununu rak.”
25 La ne Iesu ga ven i dola buaang limixin digak sixit pot, la ni ga vaase lolos ti nom lagas keretna, “Nenu lagas, ugak lox angtangku na lamdak la uga lox aba i. Nia a tong i ru, una ravasu basinge na lamdak la nemen bok ba utamlong mu i.”
26  * Mk 1:26La mo lagas ga xup silok la ga lox adede lamdak la ga sixisu basinge i. La lamdak ga lok ngan ta do ga met la buaang limixin diga lok do ira met pam. 27 Ketla ne Iesu ga ranga ka lekngen la ga rebeng axatu i, la lamdak ga xatu upana.
28 La melemu Iesu mi lavaun pinivu diga vubeles at loogu la nedi xusuk digak lok to xeneng. La nedi diga sue i xeretna, “Ua lavasuun teren la nema maxo epovo xusu mana riki kepe mo lagas?”
29 La ni ga lok tidi, “Lisingising kusuk mene impana ri riki xepe lagas kapmek keretnom.”
Iesu Ga Paase Mumu Manga Lanmet Axa Ren
(Mt 17:22-23; Lu 9:43-45)
30  * Jo 7:1Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga vas kaxat basinge mo lenep la digat pas polo lenep silok Galili. La neni goxopara i xusu tara naklen i do neni ua, 31  * Mk 8:31; 10:32-34mila neni ga anasa lavaun pinivu ren. La neni ga lok tidi xeretna, “Nenia Laradi Mevana la lara laradi naba song araba ia ri limixin kakapmek kusu dinaba sev amer ia. La melemu at lavantun aleng anaba roo xat amlong.” 32  * Lu 9:45; 18:34Ketla lavaun pinivu ren di goxo xasep at levelinga ren la diga mangan kusu dina sue i mi lavasuun teren.
Lavaun Pinivu Diga Paase Mumu Nege I Silok Atdi
(Mt 18:1-5; Lu 9:46-48)
33 La ne Iesu eburu mi lavaun pinivu ren diga rupot to Kaprenaum la diga vubeles at loogu la ne Iesu ga sue di, “To at langa mi epaase mi la?” 34 Ketla digoxo vorang i mila diga epaase xantubu atdi do, nege lara i silok atdi.
35  * Lu 22:24; Mt 20:25-27; Mk 10:43-44La ni ga xis kopok, la ga ro ka di lasangaun mi legepura lavaun pinivu ren la ga lok tidi xeretna, “Dola tara i vara i xusu neni na silok, neni ba mumu pit la na lok ngan lasaxaruki at limixin axap.”
36 La neni ga lam ka lara lamdak kakalik, la ga vaxaru i kantubu atdi, la ga ot kongkodan ka i la ga lok tidi xeretna, 37  * Mt 10:40“Do nege i seega rangarang tamdak keretna at laasen tarak, i lok ngan ta do neni i seega rangarang ia. La do nege i seega rangarang ia, i lok ngan ta do i seega rangarang mo lara ga riki ia ude.”
Do Tara Na Lok Tavanga At Laasen Tarak
Ni Lentangas Tarak
(Lu 9:49-50)
38  * Kex 11:27-29La ne Jon ga lok tin, “Leeme loklox ase, nema maga ven laradi ga riki xepe lubunggas basinge limixin mi laasen taram. La neni kopmen na mumu asu nedik, la kerepmo nema maga sep pepe i.”
39  * 1 Ko 12:3La ne Iesu ga lok tin, “Nemen mi guta sep pepe i. Do tara taradi i lok tavanga sangsangu mi laasen tarak, neni noxompana ti paase xapmek soso mumu ia. 40  * Mt 12:30; Lu 11:23Do taradi i ru ebelen minedik, neni lentangas atdik. 41  * Mt 10:42Nia a tong tuturun i rinimi. Do tara na raba nimi mi toxodan ti inin mila nemi at ne Karisito, neni noxo sang apkap luunun teren.”
Loklok Tong Pen Ti Laxapmek
(Mt 18:6-9; Lu 17:1-2)
42 La ne Iesu ga lok ti lavaun pinivu ren keretna, “Naba lok kapmek ti tara do na lox asubu tara atdi na laxamdak kakalik di nunu rak. Naba lox avukat tin do dina xoxo li tangsangan tuuat to at laxaka ren la dina dong asi i min uto xopok at lisimaramain.
43  * Mt 5:30Mo do lakngam na lox asubu lununu ram, una ra korop pes i. I lox avukat do una beles at lorooro avolo mi legesakngam mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi lukngam uto at laxao at lemenemen songsongot, mo laxao i nemen amisik. 44 [Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.]
45 Mo do laxangkedek taram na lox asubu lununu ram, una ra korop pes i. I lox avukat do una beles at lorooro avolo mi legesa xangkedek mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi luxangkedek taram uto xeneng at lemenemen songsongot. 46 [Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.]
47  * Mt 5:29Mo do legesa xatli ram na lox asubu lununu ram, una lik gogo su min la una lu xepe min. I lox avukat una vubeles to at Linintoo at ne Moroa mi legesa xatli mene nga. Lavanga ne Moroa na lu arup minu eburu mi luxatli ram uto xeneng at lemenemen songsongot.
48 ‘Ap mo lenep leven got naba nemen amisik at labantuxu la noxo remet la laxao bok noxo xap.’ ” Ais 66:24
49 La ne Iesu ga lok lavapaase poovo ridi xeretna, “Limixin axap dinaba suma losongsongot ti lox alolos lununu atdi. I lok ngan laxakures di lok li i xusu leveluxa na so avukat.
50  * Mt 5:13; Lu 14:34; Kl 4:6Laxakures neni lavanga avukat. Ket do lolos teren na xap, kopmen bok ba tangas kusu diba lox i la na so xakures manga. Kuren la lorooro atnimi na umsu mi leven gugu nunuan kusu minaba tu buru at limila.”

*9:1: Mk 13:30

*9:7: Mt 3:17; 2 Pi 1:17-18; Lal 18:15; Gu 3:22

*9:9: Mt 12:16; Mk 8:30

*9:12: Mal 4:5; Sam 22:1-18; Ais 53:3

*9:13: Mt 11:14

*9:23: Mt 21:21; Mk 11:23

*9:24: Lu 17:5

*9:26: Mk 1:26

*9:30: Jo 7:1

*9:31: Mk 8:31; 10:32-34

*9:32: Lu 9:45; 18:34

*9:35: Lu 22:24; Mt 20:25-27; Mk 10:43-44

*9:37: Mt 10:40

*9:38: Kex 11:27-29

*9:39: 1 Ko 12:3

*9:40: Mt 12:30; Lu 11:23

*9:41: Mt 10:42

*9:43: Mt 5:30

*9:47: Mt 5:29

*9:50: Mt 5:13; Lu 14:34; Kl 4:6