2
Ku je̱ Jesús du̱yakjo̱tka̱daaky toꞌk je̱ mojkpa jayu
(Mt. 9.1‑8; Lc. 5.17‑26)
Ku veꞌe ve̱e̱ꞌn je̱ it ñajxy, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús tya̱jkinuva je̱m capernaaumit kyajpu̱n jo̱o̱tm. Yakmo̱tu tseꞌe je̱ ka̱ts je̱ts je̱peꞌe tu̱jkp vyeꞌna. Jatyji tseꞌe nu̱may je̱ jayu ñayꞌamojkijidi; ni je̱ja ta̱kꞌaaka tseꞌe kyo̱o̱ꞌknu̱paadini. Tyukkaꞌamaayp tseꞌe vyeꞌna je̱ Jesús je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook, vanꞌit tseꞌe du̱tuknu̱je̱ꞌydi toꞌk je̱ mojkpa jayu, nu̱maktaaxkeꞌe je̱ jayu pyavítsjada. Ax kaꞌa tseꞌe yꞌo̱ꞌyixjada je̱tseꞌe jye̱ꞌyadat je̱ja je̱ Jesús vyinkujk je̱ nu̱may jayu ka̱jx, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe pye̱jtti je̱m ta̱kniꞌkxm, je̱tseꞌe du̱yakke̱e̱kti ve̱e̱ꞌn je̱ ta̱knu̱pa̱m je̱ Jesús myutu̱v, je̱tseꞌe du̱ku̱sta̱a̱ydi je̱ mojkpa jayu ma̱a̱t je̱ myaajntku̱n. Ku tseꞌe je̱ Jesús du̱ꞌix je̱ts jaanchjaꞌvijidupeꞌe, vanꞌit tseꞌe je̱ mojkpa jayu du̱nu̱u̱jmi:
―Meeꞌkx tseꞌe je̱ mto̱kin tyañ.
Vanꞌit tseꞌe vyinmaaydi je̱ tsaptu̱jkpit yakꞌixpa̱jkpata̱jk juuꞌ veꞌe je̱p tsu̱u̱nidup vyeꞌna: ¿Tya̱jxts ya̱ꞌa̱ veꞌe veꞌem vyaꞌañ? Je̱ Nteꞌyam xa ya̱ꞌa̱ veꞌe vyinko̱jtspejtp ku ya̱ꞌa̱ veꞌe veꞌem vyaꞌañ. Ni pa̱na xa veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe tyo̱kinme̱e̱ꞌkxu̱t, je̱ Nteꞌyamji veꞌe toꞌk.
Ax ñu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesús vintso̱ je̱ꞌe̱ veꞌe vyinmayda, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidi:
―¿Tya̱jxts miitseꞌe veꞌem mvinmayda? ¿Tiseꞌe ka tsoꞌoxap, ku a̱tseꞌe je̱ mojkpa jayu nnu̱u̱jma: “Meeꞌkx tseꞌe je̱ mto̱kin tyañ”, ukpu̱ ku a̱tseꞌe nna̱a̱jmat: “Pojtu̱kni, pa̱kmojkni xi mmaajntku̱n je̱ts jaamni”? 10 Je̱tseꞌe xnu̱jávadat je̱ts njayejpp a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n yaja naxviijn je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu nto̱kinme̱e̱ꞌkxu̱t, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.
Vanꞌit tseꞌe je̱ mojkpa jayu du̱nu̱u̱jmi:
11 ―Mits a̱tseꞌe nnu̱u̱jmip, pojtu̱kni, pa̱kmojkni xi mmaajntku̱n, je̱ts na̱jkxni je̱m mta̱kꞌam.
12 Vanꞌit tseꞌe je̱ jayu pyojtu̱kni, je̱tseꞌe je̱ myaajntku̱n du̱pa̱kmojkni, je̱tseꞌe du̱vinvaꞌkvaatsni je̱ nu̱may jayu. Atu̱va ato̱ki tseꞌe nu̱jom je̱ jayu tyanka̱jxti, je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jidi du̱yakjaanchidi, je̱tseꞌe vyaandi:
―Ni vinꞌitna xa ya̱ꞌa̱ veꞌe jidu̱ꞌu̱m nkaꞌíxumda.
Ku je̱ Jesús du̱va̱a̱jv je̱ Leví juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱jiva Mateo
(Mt. 9.9‑13; Lc. 5.27‑32)
13 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱jkxnuva je̱ja ma̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya paꞌayi. Ku veꞌe nu̱jom je̱ nu̱may jayu vyinkutá̱mijidi, vanꞌit tseꞌe du̱yakꞌixpu̱jk. 14 Tá̱vanits ya̱ꞌa̱ veꞌe ñaxy vyeꞌna, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús cho̱o̱ꞌnni. Najxp tseꞌe vyeꞌna je̱ja tooꞌ aajy, vanꞌit tseꞌe je̱ Leví du̱ꞌix, je̱ Alfeo je̱ myajntk, je̱ja tseꞌe chu̱u̱na vyeꞌna joma veꞌe je̱ kupa̱ꞌmu̱n du̱pa̱kmuk. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xji:
―Pamiinni a̱ts.
Vanꞌit tseꞌe je̱ Leví tyeni je̱tseꞌe du̱pana̱jkxni.
15 Je̱m tseꞌe je̱ Leví tya̱kꞌam je̱ Jesús je̱ts je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱ma̱a̱tkáy du̱ma̱a̱tꞌuuꞌk nu̱may je̱ kupa̱ꞌmu̱n pa̱kmojkpada je̱ts je̱ viijnk jáyuda juuꞌ veꞌe je̱ jayu tyijp tó̱kinax jáyuda, ku̱x nu̱mayda veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Jesús du̱pana̱jkxtup. 16 Ax ku tseꞌe du̱ꞌixti je̱ tsaptu̱jkpit yakꞌixpa̱jkpata̱jk ma̱a̱t je̱ fariseota̱jk je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe mya̱a̱tkaaydup mya̱a̱tꞌooktup je̱ Jesús, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk yakꞌamo̱tutú̱vidi:
―¿Mya̱a̱tkaayp mya̱a̱tꞌuukp ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ kupa̱ꞌmu̱n pa̱kmojkpa je̱ts je̱ viijnk tó̱kinax jayu?
17 Yꞌamo̱tunajx tseꞌe je̱ Jesús, vanꞌit tseꞌe vyaajñ:
―Kaꞌa xa je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tso̱kta je̱ tso̱ꞌyiva pa̱n pa̱n jatyeꞌe ma̱kka̱tso̱ts; je̱ꞌe̱da veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe pa̱jkju̱dup. Ka je̱ꞌe̱p xa a̱tseꞌe nnu̱miimp je̱ts a̱tseꞌe nyaaxjat je̱ jayu juuꞌ veꞌe tu̱v jáyuvidup joojntykidup, je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nnu̱miimp juuꞌ veꞌe tó̱kinax jayu, veꞌem tseꞌe vyinmayu̱mpijttinit je̱tseꞌe du̱maso̱o̱ktinit je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda.
Ku je̱ Jesús du̱ꞌavaꞌni pa̱n tya̱jx ka̱jxeꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk kyahꞌayoojidi
(Mt. 9.14‑15; Lc. 5.33‑35)
18 Toꞌk nax tseꞌe ku veꞌe je̱ Yakna̱pe̱jtpa Juan je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk je̱ts je̱ fariseo je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk yꞌayoojada vyeꞌna, vanꞌit tseꞌe je̱ jayu je̱ Jesús du̱vinkutá̱midi je̱tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidi:
―¿Tya̱jx tseꞌe yꞌayoojada je̱ Juan je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk je̱ts je̱ fariseo je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk; ax kaꞌa tseꞌe mits ya̱ mꞌixpa̱jkpata̱jk yꞌayoojada?
19 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatso̱o̱jvjidi:
―Kaꞌa xa veꞌe chaachvinmáyda pa̱n pa̱n jatyeꞌe miindup joma veꞌe je̱ jayu ñavyu̱kju̱ namvaateꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xpa̱jkpa du̱ma̱a̱dada, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe kyahꞌayoojada. Nay kaꞌa tseꞌe chaachvinmaayduva a̱ts ya̱ nꞌixpa̱jkpata̱jk namvaat a̱tseꞌe nꞌit ya̱ꞌa̱ ma̱a̱tta. 20 Ax pyaaꞌtup tseꞌe je̱ xa̱a̱j ku a̱tseꞌe nko̱o̱ꞌkꞌijtnit ya̱ꞌa̱ ma̱a̱tta, vanꞌit tseꞌe tu̱u̱v yꞌayoojadat.
Je̱ nam ixpa̱jku̱n juuꞌ veꞌe je̱ Jesús je̱ jayu tyukꞌix
(Mt. 9.16‑17; Lc. 5.36‑39)
21 ’Ni pa̱na xa veꞌe je̱ nam vit du̱katukꞌaka̱ya je̱ pak vit. Pa̱n veꞌem xa veꞌe ku̱du̱tún, vanꞌit tseꞌe je̱ nam aka̱ꞌyu̱n du̱va̱a̱ꞌnmóku̱t je̱ pak vit je̱tseꞌe du̱tunjaaꞌkka̱a̱ꞌtsnit. 22 Ni pa̱na veꞌe du̱kahꞌate̱ꞌmiva je̱ nam tsaaydum paꞌajk na̱a̱j je̱m pak ak apa̱jkin jo̱o̱tm. Pa̱n veꞌem xa veꞌe ku̱du̱tún, mupá̱jinupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ak, ax ko̱o̱jyji tseꞌe vyintó̱kiyu̱t je̱ tsaaydum paꞌajk na̱a̱j je̱ts je̱ ak apa̱jkin. Juuꞌ tseꞌe je̱ nam tsaaydum paꞌajk na̱a̱j, je̱m tseꞌe nam ak apa̱jkin jo̱o̱tm yakpu̱m.
Ku je̱ ixpa̱jkpata̱jk du̱yukta̱jti je̱ trigo
(Mt. 12.1‑8; Lc. 6.1‑5)
23 Toꞌk tseꞌe je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j vyeꞌna je̱tseꞌe je̱ Jesús du̱tuknaxy je̱ trigo kam ma̱a̱t je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk, je̱tseꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱yukta̱jti je̱ trigo. 24 Vanꞌit tseꞌe je̱ fariseota̱jk je̱ Jesús du̱nu̱u̱jmidi:
―¿Tya̱jx tseꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j ya̱ mꞌixpa̱jkpata̱jk du̱tonda juuꞌ veꞌe je̱ pavaꞌnu̱n kyayakjajtyp?
25 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatsa̱a̱jv:
―¿Tis, kaꞌanum miitseꞌe xko̱tsta je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp juuꞌ veꞌe toꞌk nax tyoondu je̱ David ma̱a̱t je̱ myujatyooꞌta̱jk ku veꞌe kyaꞌijtu̱xjidi ti veꞌe kyáydap jya̱ꞌkxtap je̱ts ku veꞌe yuꞌo̱o̱ꞌkjup vye̱ꞌnada? 26 Ta̱jki xa veꞌe je̱ David je̱p je̱ Nteꞌyam chaptu̱jkp ku veꞌe je̱ Abiatar yꞌijt teeꞌ juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ teeꞌta̱jkta, je̱tseꞌe du̱kaajy je̱ kunuuꞌkx tsapkaaky, je̱tseꞌe du̱mo̱o̱yduva je̱ myujatyooꞌda. Ax kaꞌa tseꞌe je̱ pavaꞌnu̱n du̱yakjaty je̱tseꞌe o̱pya̱na du̱káyu̱t, je̱ teeꞌta̱jkji veꞌe tuknu̱vánada. Ta̱ miits ya̱ꞌa̱ veꞌe xko̱tsta, ¿veꞌem xaja?
27 Vaampa tseꞌe je̱ Jesús:
―Je̱ jayu je̱ yꞌo̱ꞌyin ka̱jx xa veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱pu̱u̱jm je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j; ka je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j ka̱jxap tseꞌe du̱pu̱u̱jm je̱ jayu. 28 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n njayep pa̱n ti veꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j yaktónup ukpu̱ kayaktónup, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.