Polko Sokome Nakayáŋoní
Filipai Yendé Unipareko Ŋuno Uró Ŋu
Mande Kembé
Komo suki uni kato sokome ŋa Grik mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pol,” yaró. Uni ŋuko asáŋowí uni Pol naŋge. (Filipai 1:1 weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko enendo kumima naru 61AD quno ŋuno Rom yendémo kusi-kusi yano nakayáŋoro riní Filipai yendémo ŋuno uró. (Asa “61AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 61 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.)
Polko naru kapusa ŋunoko Siria mira koro yendé ka, owé Antiok Siria, ŋu rotoro mira enesówore khete uyaro miti mande yesowoyaró. Asa ko naru irisayómo ŋuno, 48AD quno ŋuno peka, enendo Esia mirawore kho tero uyareyate Mediterenian windi takaro Masedonia mirako Filipai yendémo ŋuno kho tero miti mande yesowo yimitoyaró. (Asá yerewí Uni 16:12 weyo qembe.) Yate-yate mira enesó-enesówore kho teyate. Tukú Rom unindo Pol rero Rom yendémo ŋuno kusiyoyi yora. (Asá yerewí Uni 28:16 weyo qembe.) Ŋuno sokome ŋa nakayáŋaró.
Filipai yendé ŋuko yendé parámi kini. Komo suki Masedonia wiri yerete uni ka, owí muko Filip, Aleksanda koro iwí, enendo yendé ŋu rero owí inaró. Tukú horé Rom unindo mira soso ŋu siyoro eneŋo kuma uniye kumimbo kuma ti kini tiní ŋuno kunditeyaŋgurí. Kunditero yendé ŋuko Rom koro yendé ŋunde qembe tunoqaró. Filipai unipare soso ŋande ye iŋaŋgurí, ko eneko Rom unipare naŋge, ko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu, Sisa, ŋuko eneŋo wiri yerete uni horé.
1
No Pol koya Timoti koya, noreko Kristo Yesu* “Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koro sunará simó, norendo sokome ŋa nakayáŋotero. Nakayáŋaro ye Kristo Yesu koro unipare meté horé “unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. Filipai yendémo ŋuno yoteŋgo quya, sopo-sopo uniyemboya kho uniyemboya soso yeno uyareyote. Anutu Awananimboya Uni Parámi Yesu Kristo koya, meté samaka-samaka tuwó yunoro newondeye riri ime yoweya.
Polko Anutu yuŋgunaŋoyaró
No yeŋo iŋoyoteno quno ŋuno yeŋo Anutune yuŋgunaŋoyoteno. No hariri teyoteno ŋunoko niŋgu-niŋgu tero ye soso quro hariri teyoteno. Dokoro, naru korete qu noŋgo yate-yate itaka ŋuya yendo miti mande “miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ŋu iŋo toworo noreya topo tero mande ŋu yesowowero samaka nereyoteŋgo. Ko no ŋande iŋomukoteno, Anutuko kho meté ka ye quroyemo kimani taró ŋu. Ŋunde tero eneŋombo kho ŋu te yate-yate imemoŋgo Kristo Yesu§ “Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. pitu ko maheweya quno ŋunoqota eŋgé teweya.
Ŋunde ŋuro nondo yeŋo iŋomukoteno, ko iŋo-iŋo ŋuko meté naŋge. Dokoro yeko newondenemo yoteŋgo. Asa ko no kusi-kusi yanope ma miti mande ŋuro murí wisiyoyoteno ye ŋuya Anutuko samaka-samaka tuwó** “samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini. nunoyote ŋu reyoteŋgo. Hamó, Anutu eneŋombo meté ŋande yimiroweya, ko nondo Kristo Yesu yeŋo newonde surumí teyote ŋunde qembe yiyowero kondé iŋoyoteno.
No hariri ŋande teyoteno, ko ye iŋo-iŋo qambu riqo iŋo-iŋoye muko hiyóqiní newonde meté epe ino-ino parámi ti. 10 Ŋunde tero yendo o soso mepémo rondaŋero khe kekere qu naŋge qene howewaŋgo. Ŋunde tero yendo Kristo pitu ko maheweya quno ŋuno sara-sara tero potóye moré kini yuriqo, 11 otete roneneŋowímboro†† “otete roneneŋowí” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote. eŋgé ŋuko Yesu Kristowore khe u-uyemo maŋgoreweya. Ko unipareto qenero Anutu owí hokoro seré te inowaŋgo.
Pol kusi-kusi yano yaró ŋuko miti mande riní kondéraró
12 Uni topo, ye yimiroweka iŋi, o komo nono tunoqaró ŋuko miti mande‡‡ “miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ŋu kama kusiyaró. Kini, riní kondéraró. 13 Ŋunde tiní uni soso wiri yerete unindoro ya ŋano yoteŋgo quya uni meyowo ŋano quya ŋande iŋoteŋgo, asa Kristo§§ “Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. koro khoyó tewe kusi-kusi yano norotaŋgurí. 14 Ko uni topo qambu qundo no kusi-kusi yano yoteno ŋuro iŋoyi Uni Parámimbo newondeye riní kondériní kondé kaŋero kama sorero Anutu koro mande ŋu yesowoyoteŋgo.
15 Hamó, uni kumimbo newonde tutu tero no taka nerewero iŋoro o Kristoko taró ŋuro yesowoyoteŋgo. Quko kumi muko o meté tewero quro mande yesowoyoteŋgo. 16 Uni ŋunde quko ŋande iŋoyoteŋgo, miti mande ŋu riní kondérewero quro no kusi-kusi yano yoteno. Ŋunde ŋuroko enendo newonde meté nunoro mande yesowoyoteŋgo. 17 Quko uni meyowo muko owéye parámi ri tunoqewero ŋuro Kristo koro mande ŋu yesowoyoteŋgo. Uni ŋunde quko no kusi-kusi yano watí yoweqo, quhurí kaŋuya saŋanímo rato, yero iŋoro ŋunde teyoteŋgo. 18 Quko enina, eneko iŋo-iŋoye metémbe ma iŋo-iŋoye piyimi, uni ŋu soso Kristo koro mande ŋu yesowoyoteŋgo. Ko ŋundoko no newondene riní hamó niŋgu-niŋgu teyote.
Pol toŋí yoníqo meté unipare samaka yereweya
Ko imemoŋgo ŋuya niŋgu-niŋgu teyowano naŋge, 19 dokoro, yendo Anutuwore no samaka nere hariri tiqo, Yesu Kristo*** “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. koro Yuqayómbo no wimbu nunoyote. Ŋunde ŋuroko, no iŋoteno, imemoŋgo ta rambaruru ŋa noŋgo Anutuko noreweya. 20 Ko no naru ŋuro hamó soporo kondé ŋande iŋoyoteno, asa ŋu naruko ŋuno okato noriní kowi piyo kama tewano. Kini, komo teyano ŋunde na itaka ŋuya wimbu rero ŋunde tewano, asa toŋene yote qunope ma khumowano quno, kowenembo Kristo owé parámi inowano. 21 Dokoro ŋande iŋoyoteno, asa no toŋene yoroníqo, no Kristo koya womoyoteno. Ko no khumoroqo, no o meté horé ka rewano. 22 Quko no nokono ŋano watí yotoroqo kho tero unipare qambu samaka yereyowano, peka. Asa do khe ka howeyowano? No kama iŋoteno. 23 Ŋuro newonde irisa iŋoteno. Nondo roto toŋero Kristo koya yowero nuŋgurí iŋoteno. Ŋundoko meté horé. 24 Quko, no nokono ŋano yotoro ye samaka yerewero, ye iŋoteno. Dokoro kho yote. 25 Asa ko ŋande iŋomukoteno, no kama roto toŋewano. Kini, yeya yotoro samaka yerewe iŋondutu kondé tero niŋgu-niŋgu tewaŋgo. 26 Ŋunde tero yeno pitu ko mahewano quno ŋuno neneŋo niŋgu-niŋgu tero Kristo Yesu koro owí hokowaŋgo.
Filipai unipareto kondé kaŋewaŋgo
27 O parámi muko ŋandiro, yeŋo khe u-uye roneneŋoya Kristo ŋuro miti mande††† “miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. ŋu naŋge hamó howeyuri qembe. Ŋunde ti no mahe yiyowanope ma kapiya moŋgo piŋa mandeye iŋowano tiníqo, ŋande iŋowano, ko ye kondé kaŋero newonde kanata teyoteŋgo. Ko iŋo-iŋo kanata howero miti mande ŋuro kho kopo tero 28 kondé kaŋero yeŋo saŋgiríyembo ye yoreteŋgo quno ma sorewero. Ŋunde ti, enendo, nore hamó piyo tewato, ye iŋowaŋgo, quko yendo, Anutu eneŋombo rambaruru koŋgo nore noreweya, ye iŋowaŋgo. 29 Dokoro, Anutuko puriŋo irisa ye yunaró. Enendo samaka yiriní Kristo iŋondutuwoyaŋgurí, ko ŋuya ye kowe surumí reyoteŋgo. 30 Ŋunde tero neneŋo koweyumu ŋunde naŋge tero quhurí korowowaŋgo. Komo yendo neneŋo koweyumu ŋu qeneŋgurí, ko itaka ŋuya piŋa mandene ŋu iŋoteŋgo.

*1:1: Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

1:1: unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.

1:5: miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.

§1:6: Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

**1:7: samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.

††1:11: otete roneneŋowí” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.

‡‡1:12: miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.

§§1:13: Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.

***1:19: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

†††1:27: miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.