2
Muna hagaodi a David ange gi Solomon
De masavaa huu o David ne dai magau ai, gai ia ga tala ange ana muna gi dana dama go Solomon, ga hai ange, “E dee mmule naa donu gai au gu magau, bei dagodo o dangada alodahi i henua i lalo. Gai koe gi lodo mmahi ma de hai goe gi se daane, gai koe gi daudali i lodo o Tagi Maolunga doo Maadua, ma de seesee i ono haiava ma de daudali i ana muna gu hagasauaa, ma ana hainga gu hagamodu, ma ana muna gu tala, bei de hai gu sisi ai laa i lodo hainga a Moses, gi hagadagadaga age ai goe i mee alodahi aau e hai, aama mommee alodahi oou e hano aagena; gai Tagi Maolunga gi hagasula ina dana hagatoo donu mai gi de au, ‘Noo oo hagadiilinga e dagitilo delaadeu hai e mouli ai, ma de seesee i de muna abodonu i olaadeu lodo alodahi, ma olaadeu hagasaalunga alodahi i mada luoogu mada, gai e deai naa donu se masavaa e deai se dangada mai i doo hagadiilinga e hodooligi i honga Israel.’
Koe gu iloo hogi mee a Joab, tama daane a Zeruiah ne hai; ia ne daa ga maakau luu dagi o denga daane hebagi o Israel, go Abner, tama daane a Ner, ma Amasa, tama daane a Jether. Ia ne daa gilaau ga maakau, ma de hagassali olaau dodo, i de masavaa o de nnoho paba e dagodo be go de masavaa o de hebagi, gai de beele i lo tono ungaalodo ma ono mee vae gu baalau i dodo.*2 Sa 3.27; 20.10 Gai koe haia ange gi taane naa bei dagodo o doo heiangi; ia gu madumadua, aagai koe e dee dugua ange ia gi magau i de masavaa e noho baba ai.
Aagai koe abodonu ange gi denga dama a Barzillai, taane Gilead, gilaadeu ni dangada hogi e gaimee madali goe i doo deebele. Go hiidinga gilaadeu ne abodonu mai gi de au i de masavaa oogu ne hano ai e mmuni i doo daina go Absalom.*2 Sa 17.27-29
Gai koe diiloo hogi be dee hee dau hai e hai ai Shimei, tama daane a Gera, taane de aamuli o Benjamin mai i Bahurim. Ia ne basa hagamalaia ngau, ma de hagamaolunga mai gi de au i de laangi oogu ne hano ai ga dae gi Mahanaim. Gai de masavaa oona ne humai ai ga hedae mai gi de au i gaogao ssaalingaa vai go Jordan, gai au ne hagatoo donu ange gi de ia i de ingoo o Tagi Maolunga, bolo au e dee daa ia gi magau.*2 Sa 16.5-13; 19.16-23 Aagai koe aude degi ange donu gi de ia. Koe se daane heiangi; go koe e iloo be se aha e hai ange gi de ia. Ia gu se daane madumadua, aagai koe daia donu ia gi magau.”
De magau o David
10 Dua mee nei gai David ne magau bei ono dubuna, ga danu i de aduhale o David. 11 Gai David ne hodooligi i Israel i e madahaa ngadau; ia ne hodooligi i Hebron i e hidu ngadau, gai e matolu ma dolu ngadau i Jerusalem.*2 Sa 5.4-5; 1 Ch 3.4 12 Gai Solomon ne noho i honga de nohoanga hodooligi o dono damana go David; gai dono nohoanga hodooligi gu duu ga makaga.*1 Ch 29.23
De magau o Adonijah
13 Muli mai gai Adonijah, tama daane a Haggith, ne humai gi daho Bathsheba, tinana o Solomon. Gai de hine laa ga ssili ange, “Koe ne humai naa i hiidinga o de nnoho paba?”
Adonijah ne hai ange, “Uaa, au ne humai i hiidinga o de noho paba.” 14 Gai ia ne hai ange hogi, “E hanu agu muna e lodo e tala adu gi de goe.”
Gai de hine laa ga hai ange, “Daalaa mai au muna.”
15 Ia ne hai ange, “Koe e iloo bolo niiogu donu de nohoanga hodooligi. Gai Israel alodahi ne llodo e hai au gi hodooligi. Aagai iainei gu sui denga mee, gai de nohoanga hodooligi gu gaavange gi dogu daina, go hiidinga de mee nei go Tagi Maolunga ne haia. 16 Gai e dahi agu mee e lodo e dangidangi adu ai gi de goe. Gai koe gi dee daohia de mee nei i de au.”
De hine laa ne hai ange gi de ia, “Daalaa mai be se aha oou e lodo ai.”
17 Adonijah ne hai ange, “Aude haihaia, dangidangi ange gi de hodooligi go Solomon, ia gi gaamai Abishag, tamaa hine Shunem e hai ai dogu bodu. (Go hiidinga ia e gaavadu naa donu gi de goe, dau mee e dangidangi ange ai.)” *1 Ki 1.3-4
18 Bathsheba ne hai ange, “E danuaa; au e tala ange naa donu gi de hodooligi au muna.”
19 Gai Bathsheba ga hano gi daho de hodooligi go Solomon, e basa ange gi de ia i de mee o Adonijah e lodo ai. Gai de hodooligi ga duu age e hedae ange gi de ia, gai ia ga ino ange gi dono dinana ga lava ga ahe ange ga noho i honga dono nohoanga. Gai ia ga hagahi gi gaamai dahi seaa e noho ai dono dinana; gai dono dinana ga noho i dono baasi madau.
20 Gai ia ga hai ange, “E dahi damaa mee aagu e lodo e dangidangi adu ai gi de goe. Gai koe gi dee daohia dogu mee e lodo ai.”
Gai de hodooligi ga hai ange, “Tinana, dangidangi mai i doo mee e lodo ai, go hiidinga au e dee daohi naa donu.”
21 De hine laa ne hai ange, “Gaavange Abishag, de hine Shunem, e hai ai de bodu o doo daina go Adonijah.”
22 Gai de hodooligi go Solomon ga ssili ange gi dono dinana, “Gu aha gu dangidangi mai ai donu huu goe au gi gaavange Abishag, de hine Shunem gi Adonijah? Gai gu aha gu dee dangidangi mai ai hogi goe i de nohoanga hodooligi? I hiidinga go ia donu dogu daina madua, gai au ga gaavange gi de ia; gai tangada haimeedabu go Abiathar, ma Joab, tama daane a Zeruiah, e buni ange donu gi de ia!” *gai tangada haimeedabu … e buni ange donu gi de ia: muna nei go lo te Beebaa Greek iai. De Beebaa Hebrew e hai ange ma ange gi tangada haimeedabu go Abiathar aama Joab, tagi o de hagabuulinga hebagi.
23 Gai de hodooligi go Solomon ga hagatoo donu i de ingoo o Tagi Maolunga, ga hagadaba, “De Maadua gi hagaduasala ina donu au noo au e dee daa Adonijah gi magau, i hiidinga dana dangidangi! 24 Gai au e hagatoo donu i de mouli o Tagi Maolunga, go de ia ne haia ga too donu, dogu noho i honga de nohoanga hodooligi o dogu damana go David, ma de hai dogu hagadiilinga gi hodooligi, bei dana hai gu hagatoo donu ai laa: Adonijah e daa donu gi magau ailaa nei!” 25 Gai de hodooligi go Solomon ga hai Benaiah, tama daane a Jehoiada, gi hano gi daia Adonijah gi magau.
De alualu o Abiathar ma de magau o Joab
26 Gai de hodooligi ga hai ange gi Abiathar, tangada haimeedabu, “Hannoo noho i doo mommee i Anathoth. E heohi donu doo daa gi magau, gai au e dee daa goe gi magau iainei, go hiidinga koe ne sabaia de ngavesi a de Ia Aamua go Iahweh i mada i mua o dogu damana go David, gai koe ne duasala hogi madali dogu damana i ono hagaduasala alodahi.” *1 Sa 22.20-23; 2 Sa 15.24 27 Gai Solomon ga aau gee Abiathar i tuulanga o tangada haimeedabu o Tagi Maolunga. Gai mee nei ne hai e hagassula ai muna a Tagi Maolunga gu lava laa i de tala ai dagodo o de huaabodu o Eli i Shiloh.*1 Sa 2.27-36
28 De masavaa a Joab ne langona ai muna nei — go hiidinga ia ne hagabuni ange laa gi Adonijah, aagai ia e dee hagabuni ange gi Absalom — gai ia ga savini ga hano gi de hale malo o Tagi Maolunga ga poo denga hanga i honga de mommee o ssigidaumaha. 29 Gai ga langona huu e de hodooligi go Solomon bolo a Joab gu savini ma gu hano gi lo te hale malo o Tagi Maolunga ma e duu i gaogao de mommee o ssigidaumaha, gai Solomon ga kave Benaiah, tama daane a Jehoiada, gi hano gi kilaa, ga hai ange, “Hannoo daia a Joab gi magau.”
30 Gai Benaiah ga hano gi lo te hale malo o Tagi Maolunga, ga hai ange gi a Joab, “Bolo i de hodooligi koe gi sao mai.”
Gai ia ga hai ange, “E deai, au e magau donu i kinei.”
Gai Benaiah ga aalu ga hai ange gi de hodooligi, “Aanei muna a Joab ne tala mai gi de au.”
31 Gai de hodooligi ga hai ange gi Benaiah, “Haia gi bei ana muna. Daia ia gi magau mage danumia; gi dee dau ange ai gi de huaabodu o dogu damana dana daa ga maakau dangada e dee haisala. 32 Tagi Maolunga gi suuia ange dana daa ga maakau dangada, go hiidinga dogu damana go David tee iloo donu e ia dana poo luu daane laa ga daa gu maakau i de gadilaasa. Go Abner, tama daane a Ner, tagi o de hagabuulinga hebagi o Israel, aama Amasa, tama daane a Jether, tagi o de hagabuulinga hebagi o Judah — gilaau ngaadahi e danuaa ange ma de heohi ange i de ia. 33 Gai mee nei gi dau ange gi a Joab ma dono hagadiilinga ga hano ai; aagai Tagi Maolunga gi gaavange gi David ma dono aamuli, ma dono huaabodu, aama dono nohoanga hodooligi de nnoho paba ga hano ai.”
34 Gai Benaiah, tama daane a Jehoiada, ga hano ga poo a Joab ga daa gu magau, gai ia ne danu i gaogao dono hale i de vao. 35 Gai de hodooligi ga hai Benaiah, tama daane a Jehoiada, gi suuia tuulanga o Joab tagi o denga daane hebagi, gai ia ne gaavange a Zadok gi suuia tuulanga o tangada haimeedabu go Abiathar.
De magau o Shimei
36 Gai de hodooligi ga aalu Shimei gi humai, ga hai ange gi de ia, “Hagaduulia doo hale i Jerusalem ga noho ai, gai koe e dee hano ange donu gi dahi mommee gee. 37 De laangi oou e hano ai gi de baasi laa o de geelonga go Kidron, gai koe e daa donu gi magau. Gai doo magau e dau adu donu huu gi de goe.”
38 Gai Shimei ga hai ange gi de hodooligi, “Dogu dangada aamua go de hodooligi, au muna alodahi e danuaa. Doo dangada hai hegau e hagassula donu muna aau gu tala mai.” Gai Shimei ne noho i Jerusalem i dahi masavaa daulooloa.
39 Aagai dua huu e dolu ngadau, gai e dogolua daane hai hegau o Shimei ne saavini ga hulo gi daho Achish, tama daane a Maacah, go de hodooligi o Gath. Gai ga langona huu e Shimei bolo luoono daane hai hegau gu nnoho i Gath, 40 gai ia ga hagadabena dana donkey ga gage e hano ai gi daho Achish i Gath, e ssala ai luoono dangada hai hegau, ga hagaahe mai gilaau i Gath.
41 Gai de masavaa huu a Solomon ne langona ai bolo Shimei ne hano gee i Jerusalem ga hano gi Gath, gai gu ahe mai, 42 gai de hodooligi ga aalu Shimei gi humai, gai ia ga ssili ange gi de ia, “E aha, tee haia e au goe gi hagatoo donu i de ingoo o Tagi Maolunga, gai au ne hai adu hogi, ‘De laangi naa donu huu oou e hano gee ai i kinei, ga hano gi dahi mommee gee, gai koe e daa donu gi magau’? Gai koe ne hai mai i de masavaa laa, ‘Au mee gu tala mai ni muna danuaa. Au e daudali donu i au muna.’ 43 Gai gu aha goe tee daudali ai laa i dau hagatoo donu ange gi Tagi Maolunga, aama agu muna gu lava i de tala adu gi de goe?”
44 Gai de hodooligi ga hai ange hogi gi Shimei, “Koe e iloo danuaa donu au hegau dee heohi alodahi ne hai ange gi dogu damana go David. Gai Tagi Maolunga gi suuia adu au hegau baubau. 45 Aagai de hodooligi go Solomon e hagamanuuia naa, gai de nohoanga hodooligi o David e dagodo naa donu huu ga hano ai i mada luu mada o Tagi Maolunga.”
46 Gai de hodooligi ga tala ange gi Benaiah, tama daane a Jehoiada, gai ia ga hano ga daa Shimei gu magau.
Dua mee laa gai de nohoanga hodooligi o Solomon gu too donu.

*2:5 2 Sa 3.27; 20.10

*2:7 2 Sa 17.27-29

*2:8 2 Sa 16.5-13; 19.16-23

*2:11 2 Sa 5.4-5; 1 Ch 3.4

*2:12 1 Ch 29.23

*2:17 1 Ki 1.3-4

*2:22 gai tangada haimeedabu … e buni ange donu gi de ia: muna nei go lo te Beebaa Greek iai. De Beebaa Hebrew e hai ange ma ange gi tangada haimeedabu go Abiathar aama Joab, tagi o de hagabuulinga hebagi.

*2:26 1 Sa 22.20-23; 2 Sa 15.24

*2:27 1 Sa 2.27-36