De Lua Beebaa go
Chronicles
Hanu dagodo o de beebaa nei
De Lua Beebaa go Chronicles e daamada i de mommee o Tahi Beebaa go Chronicles ne odi ai. De beebaa nei e tala dagodo de dae ange o Solomon ga hodooligi ma dagodo o dana dagi de henua, ma de hai baasi ange o denga aamuli i de bido gi ngaiho gi Rehoboam, go tama ne suuia Solomon ga hodooligi ai. De beebaa nei ne duudagi de tala dagodo o de nohoanga hodooligi o Judah, ga dae ai gi de hagadee kii o Jerusalem i 586 b.c.
De gau Ssuu e tala, bolo go Ezra ne siia de beebaa nei, i 430 b.c., gai e daohi ai mee ne hai i taamada de hodooligi o Solomon i 970 b.c., ga dae au gi de hagadee kii a de gau Babylon Judah, ga kave gee dangada i de henua.
Dahi gubu hagamogomogo: “Gai noo ogu dangada e hagaingoo laa i dogu ingoo e hagamaolalo olaadeu lodo, ga dalodalo ma de aahe mai gi de au, gai ga tili alaadeu hegau baubau, gai au ga hagallongo alaadeu dalodalo mai i de langi, ga degi ange gi olaadeu haisala ga hagaieiangi delaadeu henua” (7.14).
Denga vaevaaenga
De hodooligi o Solomon (1.1—9.31)
a. Ngadau i taamada (1.1-17)
b. De hagaduu o de temple(2.1—7.10)
c. Ngadau i muli mai (7.11—9.31)
De hai baasi ange o denga aamuli i de bido gi ngaiho (10.1-19)
Denga hodooligi o Judah (11.1—36.12)
De hagadee kii ina o Jerusalem (36.13-23)
1
De dangidangi o Solomon i de heiangi
(1 Ki 3.1-15)
1 Gai Solomon tama daane a David ne hai ga too donu dono nohoanga hodooligi, go hiidinga Tagi Maolunga dono Maadua e noho i ono daha, ma de hai ia gi maolunga mmao.
2 Gai Solomon ne basa ange gi de gau Israel alodahi: go denga dagi o de mano, ma dagi o de lau, ma de gau hagamodu muna, ma dagi alodahi o Israel, aama dagi o denga huaabodu. 3 Gai Solomon ma dangada alodahi ne hulo gi de mommee daumaha i Gibeon; go hiidinga de hale malo hagabuni o de Maadua, a Moses tangada hai hegau o Tagi Maolunga ne hagaduu laa i de vao, e duu i kilaa. 4 (Gai David gu lava i de gaamai de ngavesi a de Maadua i Kiriath Jearim, gi de mommee aana gu hagadabena laa, go hiidinga ia gu hagaduu dahi hale malo, e dugu ai de ngavesi laa i Jerusalem.)*2 Sa 6.1-17; 1 Ch 13.5-14; 15.25—16.1 5 Gai de mommee o ssigidaumaha a Bezalel tama daane a Uri, tama daane a Hur ne hai laa i bronze, e duu i gaogao de tabernacle o Tagi Maolunga, gai Solomon ma dangada alodahi ne dalodalo ange gi de ia i kilaa. 6 Gai Solomon ne hano ga duu i gaogao de mommee o ssigidaumaha e hai laa i bronze, e duu laa i gaogao de hale malo hagabuni, i mada luu mada o Tagi Maolunga, gai ia ne daa e mano manu dolodolo ga hai ai ssigidaumaha dudu, i honga de mommee o ssigidaumaha laa.
7 De boo laa gai de Maadua ne hakide ange gi Solomon, ga hai ange gi de ia, “Dangidangi mai i mee alodahi oou e lodo ai, gai au ga gaavadu gi de goe.”
8 Gai Solomon ga hai ange gi de Maadua, “Koe gu abodonu ange mmao gi dogu damana go David, gai gu hai au gi suuia ia gi hodooligi ai. 9 Tagi Maolunga de Maadua, hagamakaga ina dau hagatoo donu ange gi dogu damana go David, go hiidinga koe gu hai au gi hodooligi i honga dahi huaadangada soa, bei de lagolago o denga gelegele.*Gen 13.16; 28.14 10 Gaamai gi de au de heiangi ma de iloo mee, gi maua ai e au i de dagi de huaadangada nei, gai goai e bau ange gi de dagi doo huaadangada soa nei?”
11 Gai de Maadua ga hai ange gi Solomon, “Go hiidinga deenei doo mee e lodo ai, gai koe tee dangidangi mai i de lava ma goloa lagolago, be go de hagadubu, aabe go de daa gi maakau oo hagadaumee, koe tee dangidangi mai hogi au gi haia gi daulooloa doo mouli, aagai koe ne dangidangi mai i de heiangi ma de iloo mee, gi maua ai e goe i de dagi dogu huaadangada, go gilaadeu aagu gu hai goe gi dagina, 12 deenei ai, au e gaavadu donu gi de goe de heiangi ma de iloo mee. Au e gaavadu naa hogi gi de goe de lava, ma goloa lagolago aama de hagadubu. Gai tigi ai ange donu se hodooligi gu humai i mua, aabe e humai i oo dua e bei oo dagodo.”
13 Dua mee laa gai Solomon ne ahe mai gi Jerusalem, mai i de mommee daumaha i Gibeon ma de hale malo hagabuni. Gai ia ne noho i kilaa ga hodooligi ai i Israel.
De mahamaha ma de lava o Solomon
(1 Ki 10.26-29)
14 Gai Solomon ne hai ga lagolago ono hada hebagi ma ana hoosa; gai e 1,400 ono hada hebagi ma e 12,000 daane e saavini i honga hoosa. Gai ia ne dugu hanu i denga aduhale iai denga hada hebagi, gai hanu ne dugu i ono daha i Jerusalem.*1 Ki 4.26 15 Gai de hodooligi ne hai denga selevaa ma goolo i Jerusalem ga lagolago bei denga hadu, gai denga laagau cedar gu lagolago bei laagau sycamore, e ssomo laa i de mommee iai duuduu paa i lalo. 16 Hoosa a Solomon ni mee ne gaamai i Egypt ma Kue; gai de gau hagao mee o de hodooligi ne hagao mai hoosa laa i Kue.*Deut 17.16 17 Gilaadeu ne hagao dahi hada hebagi mai i Egypt i e onolau shekel*600 shekele bei se 15 pauni. selevaa, gai dahi hoosa se 150. Gilaadeu ne hagao ange hogi hoosa laa, gi denga hodooligi alodahi o de gau Heth ma hodooligi o Syria.