9
De humai o de hine hodooligi o Sheba
(1 Ki 10.1-13)
Gai ga langona huu e de hine hodooligi o Sheba dagodo o Solomon, gai ia ga humai gi Jerusalem e hagatale ange dono iloo mee i hanu muna ssili hai ngadaa. Gai ia ne gaamai madali ia hanu dangada soa, ma denga gamelo e hagaudalia denga mee maanongi, ma goolo lagolago aama hadu hagamogomogo. Gai ia ne humai gi daho Solomon ga madaangudu ange gi de ia i mee alodahi aana e maanadu.*Mat 12.42; Luke 11.31 Gai Solomon ne basa ange gi ana muna ssili alodahi; teai donu se mee daudahi a Solomon tee maua i de hagadonu ange gi de ia. De masavaa huu a de hine hodooligi o Sheba ne gidee ai dagodo de heiangi o Solomon, ma de hale aana gu hagaduu laa, ma gai i honga dono deebele, ma de hai e hagannoho ai denga dagi o de henua, ma ono dangada hai hegau ma olaadeu malo, ma dangada e hagadabena ina ana mee unu, ma denga sigidaumaha dudu a Solomon e hai i de hale o Tagi Maolunga, gai ia gu lele ono mouli.
Gai ia ga hai ange gi de hodooligi, “Au hegau alodahi gu hai ma doo heiangi aagu gu langona laa i de masavaa oogu goi noho ai i dogu henua se muna abodonu. Aagai au tee hagadonusia mee nei ga dae ai gi dagu gidee i luoogu mada donu. Gai tilo, dahi luu baasi o mee nei teai donu dangada ne daalaa mai gi de au; doo heiangi e dubu ange donu i mee aagu gu langona. Oo bodu gu manuuia! Oo dangada hai hegau gu manuuia, i hiidinga gilaadeu e hai hegau i oo mada i mua i masavaa alodahi ma de hagallongo au muna e tala i doo heiangi! Duuhia Tagi Maolunga doo Maadua! Ia ne malangilangi i de goe, gai ia gu hai goe gi noho i dono nohoanga hodooligi, gai koe ga dagi ai i de ingoo o Tagi Maolunga doo Maadua. Go hiidinga doo Maadua e aloha i Israel, ma de lodo e hai gi dagodo Israel ga hano ai, deelaa ai, ia gu hai goe go delaadeu hodooligi, gai koe ga hagamodu ai olaadeu muna i de heohi.”
Gai de hine laa ne gaavange gi de hodooligi go Solomon e 120 talent*120 talente bei se 4½ dana. goolo ma denga mee maanongi lagolago mmao, ma hadu hagamogomogo; gai teai ange donu se dangada ne gaamai hanu mee maanongi lagolago, bei mee a de hine hodooligi o Sheba ne gaamai laa ga gaavange gi de hodooligi go Solomon.
10 Gai de gau hai moni o Hiram ma de gau hai moni o Solomon ne gaamai denga goolo i Ophir; gilaadeu ne gaamai hogi laagau almug aama hadu hagamogomogo. 11 Gai de hodooligi ne hai laagau almug ga hai ai duludulu o de hale o Tagi Maolunga, ma dono hale donu, aama de hai ai denga lyre ma harp a de gau daahili. Gai tigi ai ange donu laagau bee nei ne gidee i de henua o Judah.
12 Gai de hodooligi go Solomon ne gaavange gi de hine hodooligi o Sheba goloa alodahi oona ne lodo ai, ma mee aana ne dangidangi ai; gai Solomon ne lagolago ange ana mee ne gaavange gi de hine laa i mee aana ne gaamai gi Solomon. Gai de hine laa ma ono dangada hai hegau ga aahe ai loo gi delaadeu henua.
De lava o de hodooligi go Solomon
(1 Ki 10.14-25)
13 Gai taemaha o denga goolo a Solomon ne mau i dahi ngadau se 666 talent666 talente bei se 25 dana., 14 gai tee hagapuni ange goolo a de gau hagao mee ma gilaadeu e hagao ina gi daha. Gai hodooligi o Arabia alodahi, ma goobenaa o denga vaaenga o de henua ne gaamai hogi denga goolo ma selevaa gi Solomon.
15 Gai de hodooligi go Solomon ne dugidugi hanu goolo ga hai ai e lualau mee hungihungi; dahi mee hungihungi laa ne hai i e onolau shekel600 shekele bei se 15 pauni. goolo. 16 Ia ne dugidugi hogi hanu goolo ga hai ai e dolulau mee hungihungi vaaligiligi; dahi mee hungihungi laa ne hai i e dolulau shekel§300 shekele bei se 7½ pauni. goolo. Gai de hodooligi ne dugu mee laa i dono Hale i Lodo Henua o Lebanon.
17 De hodooligi ne hai hogi dahi nohoanga laumalie i ivory ga haoli i goolo hagamogomogo. 18 De nohoanga laa e ono vae gaagenga iai, e dahi hogi mommee e dugu ai luu vae e hai i goolo madali de nohoanga laa, gai luu baasi o de nohoanga laa iai e lua mommee e dugu ange aagena luu lima, gai e lua laiono e tuu i luu baasi de nohoanga laa. 19 Gai e madaangahulu ma lua laiono i honga denga vae gaagenga e ono laa, e dagidahi laiono i luu bido o dahi vae gaagenga laa. Gai e deai ange donu se nohoanga bee nei i dahi nohoanga hodooligi ange laa. 20 Gai ubu unu alodahi a de hodooligi e hai i goolo, gai goloa alodahi o de hale i de Lodo Henua o Lebanon e hai i goolo hagamogomogo. Teai donu goloa ne hai i selevaa, go hiidinga selevaa e dee se mee donu hagamogomogo i de masavaa o Solomon. 21 Gai de hodooligi e hanu ono vaga hagao mee e hulo saele madali denga daane hai moni o Hiram. Denga dolu ngadau alodahi gai denga vaga laa e gaamai goolo, ma selevaa, ma ivory ma denga monkey, aama peacock.*peacock, aabe ni baboon.
22 Gai de hodooligi go Solomon ne kii ange de lava ma de heiangi i denga hodooligi alodahi o henua i lalo. 23 Gai denga hodooligi o henua i lalo alodahi ne loomai gi daho Solomon, e hagallongo ai ana muna e tala i de heiangi a de Maadua gu gaavange gi de ia. 24 Ngadau alodahi gai dangada e gaamai gi de ia denga mee ngadi gaavange e hai i selevaa ma goolo, ma malo, ma myrrh, ma mee hagamanongi, ma hoosa, aama donkey.
25 Gai Solomon e haamano ana buibui hoosa ma ono hada hebagi, ma e 12,000 daane e saavini i honga hoosa. Ia ne dugu hanu i denga aduhale iai denga hada hebagi, gai hanu i ono daha i Jerusalem.*1 Ki 4.26 26 De nohoanga hodooligi o Solomon ne daamada mai i ssaalingaa vai go Euphrates ga dae ai gi de henua o de gau Philistia, gai e hano ga duu ange gi de ngaadonga o Egypt.*Gen 15.18; 1 Ki 4.21 27 Gai de hodooligi ne hai denga selevaa ga lagolago bei denga hadu i Jerusalem, gai denga laagau cedar gu lagolago bei denga laagau sycamore e ssomo laa i mommee iai duuduu paa i lalo. 28 Gai hoosa a Solomon ni mee ne gaamai i Egypt ma mai i denga henua ange laa alodahi.*Deut 17.16
De magau o Solomon
(1 Ki 11.41-43)
29 Gai hegau a Solomon ange laa, mai i taamada ga dae ai gi de hagaodi, gu sisi i lodo beebaa a de pelaabisi go Nathan, madali muna pelaabisi a Ahijah, taane Shilon, aama midi a Iddo, taane e daalaa mee e loomai, gai e sisi ai hogi dagodo o Jeroboam, tama daane a Nebat. 30 Gai Solomon ne noho i Jerusalem ga hodooligi ai, i Israel i e madahaa ngadau. 31 Gai ia ne magau bei ono dubuna ga danu i de aduhale o dono damana go David. Gai dana dama daane go Rehoboam ga sui ia ga hodooligi ai.

*9:1 Mat 12.42; Luke 11.31

*9:9 120 talente bei se 4½ dana.

9:13 666 talente bei se 25 dana.

9:15 600 shekele bei se 15 pauni.

§9:16 300 shekele bei se 7½ pauni.

*9:21 peacock, aabe ni baboon.

*9:25 1 Ki 4.26

*9:26 Gen 15.18; 1 Ki 4.21

*9:28 Deut 17.16