3
Gai se masavaa daulooloa o denga daane o Saul ma denga daane o David ne hagadau hebagi ai; gai David e hagadagadaga ange de mmahi, gai de huaabodu o Saul e hagadaga huu de baageaa.
Dama a David
Gai aanei dama daane a David ne hagadili i Hebron: go dana dama madua go Amnon, dono dinana go Ahinoam o Jezreel;
togolua dama go Kileab, dono dinana go Abigail, de bodu o Nabal o Carmel i mua;
togodolu go Absalom, dono dinana go Maacah, tamaa hine a Talmai, de hodooligi o Geshur;
togohaa go Adonijah, dono dinana go Haggith;
togolima go Shephatiah, dono dinana go Abital;
togoono go Ithream, dono dinana go Eglah, de bodu o David.
Aanei dama a David ne hagadili i Hebron.
De dau ange o Abner gi David
Gai de masavaa o denga daane o Saul ma daane o David e hagadau hebagi saele ai, gai Abner gu se daane mmahi i magavaa o denga daane o Saul. Gai e dahi bodu laa daha o Saul, dono ingoo go Rizpah, se damaa hine nii Aiah; gai Ish-Bosheth ne ssili ange gi Abner, “Gu aha goe gu hano ai laa e hagahebaa ma de bodu laa daha o dogu damana?”
Gai Abner gu lili mmao i hiidinga muna a Ish-Bosheth, gai ia ga hai ange, “E aha, au gu bei nei de biho o dahi gaaduu e dau ange gi Judah? Anailaa nei gai au ne abodonu ange gi doo damana go Saul, ma ono daina, aama ono soa. Au tee poo goe e gaavange gi David, aagai koe e hagabaubau au i hiidinga o dahi hahine? De Maadua gi hagaduasala ina donu au, noo au e dee bale ange David e hagassula muna a Tagi Maolunga gu hagatoo donu ange gi de ia,*1 Sa 15.28 10 gai au ga kave gee ai de nohoanga hodooligi mai i daho de huaabodu o Saul ga gaavange gi David, gai ia ga hodooligi ai naa i Israel alodahi aama Judah, mai i Dan ga hano ai gi Beersheba.” 11 Gai Ish-Bosheth gu dee maua i de basa ange gi Abner, go hiidinga ia e madagu i Abner.
12 Gai Abner ga hai hanu daane gi hulo gi daho David gi suuia ai ia, gi hai ange, “Niioai de henua nei? Gidaau ga hai dahi hagatoo donu hagaheloongoi, gai au ga bale adu ga hai Israel alodahi gi dau adu gi de goe.”
13 Gai David ga hai ange, “E danuaa, au e hai naa donu dahi hagatoo donu hagaheloongoi madali goe. Aagai e dahi donu huu mee aagu e lodo koe gi haia: koe e dee maua donu i de humai e hedae mai gi de au, noo koe e dee gaamai Michal, tamaa hine a Saul madali goe, i de masavaa oou e humai ai e hedae mai gi de au.” 14 Gai David ne hai hanu daane gi hulo gi daho Ish-Bosheth, tama daane a Saul, gi hai ange, “Hagaahea mai dogu bodu go Michal, au gu lava i de hagao ia i e lau gili ne tuu i denga daane Philistia.” *1 Sa 18.27
15 Gai Ish-Bosheth ga aalu ga kave gee Michal mai i daho dono bodu go Paltiel, tama daane a Laish. 16 Aagai de bodu o Michal ne dangi ma de daudali mai ai i ono dua ga dae ai loo gi Bahurim. Gai Abner ga hai ange gi taane laa, “Ahe;” gai ia ga ahe ai loo.
17 Gai Abner ne hano ga hai ange gi denga dagi o Israel, “Gu daulooloa doodou llodo David gi hodooligi. 18 Goodou hagasula ina de hegau nei; go hiidinga Tagi Maolunga gu lava i de hagatoo donu ange gi David, ma gu hai ange, ‘Au e hagahai hegau naa dogu dangada hai hegau go David e hagaola ai ogu dangada, go de gau Israel mai i de gau Philistia, aama olaadeu hagadaumee alodahi.’ ”
19 Gai Abner ne basa ange hogi gi dangada o Benjamin. Muli mai gai Abner ne hano ga tala ange gi David i Hebron, muna alodahi a de gau Israel, ma dangada o Benjamin ne maanadu bolo e danuaa de hai. 20 De masavaa huu o Abner ma e dinolua daane ne loomai ai gi daho David i Hebron, gai David ga hai ange dahi daonga gi Abner ma denga daane ne loomai laa madali ia. 21 Gai Abner ga hai ange gi David, “Dogu dangada aamua, au ga ahe nei e hagabuni mai de gau Israel alodahi gi oo daha, gai gilaadeu ga hai ai dahi hagatoo donu hagaheloongoi madali goe, gai koe ga hodooligi ai i honga de henua alodahi, bei doo hai e lodo ai.” Gai David ne dugu Abner gi hano i de baba.
De daa a Joab Abner ga magau
22 De masavaa laa gai hanu daane o David ma Joab se goodo aahe mai donu huu i de hebagi, ga gaamai alaadeu goloa ne mau ga loomai ai. Aagai Abner gu dee maleva i daho David i Hebron, go hiidinga David ne hai ia gi hano, gai ia ne hano gee mai i kilaa i de baba. 23 De masavaa o Joab ma denga daane hebagi madali ia ne tae mai ai, gai Joab gu langona bolo Abner, tama daane a Ner, ne humai gi daho de hodooligi, gai de hodooligi ne dugu ia gi hano i de baba.
24 Gai Joab ga hano gi daho de hodooligi ga ssili ange, “Se hegau bee hee aau gu hai naa? Tilo, Abner ne humai gi oo daha; gai gu aha goe gu dugu ai laa ia gi hano, gai tee daohi ia? 25 Koe e dee iloo bolo Abner, tama daane a Ner, ne humai e daahanga goe ma de hai gi iloo e ia mommee oou e hano aagena, aama au mee alodahi e hai.”
26 Gai de masavaa huu o Joab ne hano gee ai i daho David, gai ia ga hai hanu daane gi hulo gi hagaahea mai Abner i de vai geli go Sirah; gai David tee iloo donu e ia mee laa. 27 Gai de masavaa o Abner ne dae mai ai gi Hebron, gai a Joab ne kave ia gi gaogao de haitoga o de aduhale, e dagodo be ia e lodo e pasa ai gilaau. Gai ia ga velo tinae o Abner, gai ia gu magau, i hiidinga ia ne daa ga magau taina daane o Joab go Asahel.
28 Muli mai, gai David gu langona e ia mee laa, gai ia ga hagadaba, “Au ma dogu nohoanga hodooligi tee haisala i mada luu mada o Tagi Maolunga i de magau o Abner, tama daane a Ner. 29 Gai de hegau baubau nei e dau ange gi Joab ma dono hagadiilinga. Masavaa alodahi gai gi hanu dangada i de huaabodu o Joab e hano ai de vai, ma de mmagi lebelaa, gai go hegau donu huu a denga haahine alaadeu e maua i de hai, ma de daia ga maakau i de gadilaasa, aama teai alaadeu gai.”
30 Gai a Joab ma Abishai dono daina daane ne daa Abner ga magau, go hiidinga ia ne daa ga magau delaau daina daane go Asahel, i de masavaa o de hebagi i Gibeon.
De danu o Abner
31 Gai David ne hai ange gi Joab ma denga daane alodahi madali ia, “Goodou ssae oodou malo, ga kahu i malo daladala, ma de tangi i hiidinga o Abner.” Gai de hodooligi go David ne daudali ange i dua o dangada e sabaia de mee e hagadagodo ai de magau. 32 Gai gilaadeu ne kave Abner ga danu i Hebron; gai de hodooligi ne oo ga dangi i gaogao taanunga o Abner; gai dangada alodahi gu tangi hogi.
33 Gai de hodooligi ne hadu dahi daahili moo Abner, ga hagadaba,
“E aha, ne heohi de magau o Abner bei dagodo o dahi ngadi dangada?
34 Luoo lima tee nnoa,
luoo vae tee nnoa hogi;
koe ne magau bei dagodo o tangada
ne daia i dahi dangada baubau.”
Gai dangada alodahi gu tangi i ono hiidinga.
35 Gai de laangi laa alodahi, gai dangada ne usuusu ange David gi gaimee; gai David ne hagatoo donu, ga hai ange, “De Maadua gi hagaduasala ina donu au noo au e mami ange hanu pelaoaa aabe go dahi mee ange ga danu ai de laa!”
36 Gai dangada alodahi gu malangilangi i delaadeu gidee de hegau nei; gai dangada alodahi gu malangilangi hogi i hegau alodahi a de hodooligi ne hai. 37 De laangi laa, gai dangada alodahi ma Israel alodahi gu iloo, bolo e dee go de hodooligi ne hidi ai de magau Abner, tama daane a Ner.
38 Gai de hodooligi ne hai ange gi ono dangada hai hegau, “Goodou gi iloo bolo dahi dangada aamua, gai se daane maolunga, gu magau anailaa nei i magavaa o de gau Israel. 39 Anailaa nei, e dee galemu donu au gu hagadabu i lolo gi hodooligi, gai au e baageaa, gai denga dama daane a Zeruiah e mmahi ange i de au. Gai Tagi Maolunga gi hagao ina ange tangada baubau, gi bei dagodo o ana hegau baubau.”

*3:9 1 Sa 15.28

*3:14 1 Sa 18.27