2
De hagadabu o David gi hodooligi i Judah
1 Dua mee nei gai David ne ssili ange gi Tagi Maolunga, “E danuaa dogu hano e noho i dahi aduhale o Judah?”
Tagi Maolunga ne hai ange gi de ia, “Hannoo.”
Gai David ne ssili ange, “Gai go hee oogu e hano aagena?”
Tagi Maolunga ne hai ange, “Hannoo gi Hebron.”
2 Gai David ne hano gi kilaa madali luoono bodu go Ahinoam, de hine Jezreel, ma Abigail, de hine nogo hai bodu ange laa gi Nabal taane Carmel.*1 Sa 25.42-43 3 Ia ne kave hogi denga daane ma olaadeu huaabodu madali ia, gai gilaadeu ne hulo ga nnoho i Hebron ma ono aduhale. 4 Gai denga daane o Judah ne loomai gi kilaa ga hagadabu ai David i de lolo, e hai ai de hodooligi o dangada o Judah.*1 Sa 31.11-13
De masavaa a David ne iloo bolo go dangada o Jabesh Gilead ne danumia a Saul, 5 gai ia ne hai hanu daane gi hulo gi hai ange gi de gau Jabesh Gilead, “Tagi Maolunga gi hagamanuuia ina goodou, go hiidinga goodou ne hagadubu doodou dangada aamua go Saul, i doodou danu ia. 6 Tagi Maolunga gi abodonu adu gi goodou ma de hai hegau adu gi goodou i de muna abodonu! Gai au e abodonu adu naa hogi gi goodou i hiidinga doodou hegau ne hai naa. 7 Deenei ai, goodou gi lodo mmahi ma de lo taane; doodou dangada aamua go Saul gu magau, gai de aamuli o Judah gu hagadabu au gi hodooligi i olaadeu elunga.”
De hodooligi o Ish-Bosheth i Israel
8 De masavaa laa gai Abner, tama daane a Ner, tagi o denga daane hebagi o Saul, gu kave Ish-Bosheth, tama daane a Saul gi Mahanaim, 9 ma gu hai ia gi hodooligi i Gilead, ma dangada o Ashur, ma Jezreel, ma de vaaenga o Ephraim, ma Benjamin, aama Israel alodahi.
10 Gai Ish-Bosheth, tama daane a Saul, gu madahaa ono ngadau i de masavaa oona ne dae ange ai ga hodooligi i Israel, gai ne lua ono ngadau ne hodooligi ai i kilaa. Aagai dangada o Judah ne daudali ange i David. 11 Gai taulooloa de noho o David i Hebron ga hodooligi i Judah se hidu ngadau ma e ono malama.
De hebagi o Israel ma Judah
12 Gai Abner, tama daane a Ner, ma hanu daane o Ish-Bosheth, tama daane a Saul, ne loomai i Mahanaim ga hulo gi Gibeon. 13 Gai Joab, tama daane a Zeruiah, ma hanu daane o David ne hulo ga hedae ange gi gilaadeu, i gaogao de vai i Gibeon. Gai gilaadeu ne nnoho i luu baasi de vai laa; dahi hagabuulinga i dahi baasi, gai dahi i de baasi ange laa.
14 Gai Abner ne hai ange gi Joab, “Gidaau ga hai hanu odaau daane gi hiihidi age gi hagadau gaavange i odaadeu mada i mua.”
Joab ne hai ange, “Gilaadeu gi hiihidi age gi hagadau gaavange.”
15 Gai gilaadeu ga hili e dinoangahulu ma dogolua daane o Benjamin gi suuia Ish-Bosheth, tama daane a Saul, gai e dinoangahulu ma dogolua daane o David. 16 Gai dahi ma dahi ne poo de biho o tangada ange laa ga velo dono gaogao i de gadilaasa; gai gilaau ngaadahi gu maakau. Deelaa ai, de mommee laa gu hagaingoo ange go Helkath Hazzurim,*Helkath Hazzurim i muna Hebrew e bei go tuu malaelae o denga gadilaasa. se mommee i Gibeon.
17 Gai ne kona de laumalie de hebagi i de laangi laa; gai Abner ma denga daane o Israel gu hagadee kii ina i denga daane o David.
18 Gai e dogodolu dama daane a Zeruiah i kilaa: go Joab, ma Abishai, aama Asahel. Gai Asahel se daane gemo i de savini bei dagodo o de gazelle lodo henua. 19 Gai Asahel ne savini ga doolohi Abner, gai ia ne daudali ange donu huu i de haiava o Abner ne hano ai laa. 20 Gai Abner ne huli dua mai ga hai ange gi de ia, “Asahel, go koe deenaa?”
Gai ia ga hai ange, “Uaa, go au deenei.”
21 Gai Abner ne hai ange gi de ia, “Aude daudali mai i de au; gai koe dolohia dahi daane ange laa ga kave ono goloa hebagi.” Aagai Asahel tee tuu donu dono daudali ange i Abner.
22 Gai Abner ne ahe ange ga hai ange gi Asahel, “Aude daudali mai i de au. Gai gu aha goe gu hai ai au gi daia goe gi magau? Gai aahee ai naa agu muna e tala ange gi doo daina go Joab i demaau hegide?”
23 Aagai Asahel tee sabala e daa gi de baasi; gai Abner ga hai dono dao ga velo ai tinae o Asahel ga sao gi dono dua; gai ia ga baguu gu magau ga dagodo i kilaa. Gai denga daane alodahi ne tae mai gi de mommee o Asahel ne magau ai laa ga dagodo, ne loomai ga tuu i kilaa.
24 Aagai a Joab ma Abishai ne hulo ga doolohi Abner. Gai ga dai danu huu de laa gai gilaadeu gu tae gi tuuduu go Ammah, se mommee e duu i de baasi mai nei o Giah, i gaogao de haiava e hano laa gi de vao o Gibeon. 25 Gai denga daane o Benjamin ne hagabuni ga daudali ange i Abner. Gilaadeu ne hai dahi hagabuulinga ga tuu ai i honga dahi duuduu.
26 Gai Abner ne oo ga hai ange gi Joab, “Tigi lava nei donu odaadeu hebagi? Koe e dee iloo laa bolo de hagaodi o de hebagi nei e dee danuaa donu? Dee hee maa taulooloa dau dee hai oo daane gi dee dolohia gimaadeu, olaadeu daina?”
27 Gai a Joab ga hai ange, “Au e hai adu gi de goe i de ingoo o de Maadua e mouli laa, noo koe tee tala mai muna nei, gai ogu daane tee tuu donu de doolohi goodou ga dae ai gi taiao age.”
28 Gai Joab ne ili de hanga manu; gai denga daane alodahi ga tuu delaadeu doolohi denga daane Israel, gai gilaadeu ga hagalava de hebagi.
29 Gai Abner ma ono daane alodahi ne seesee ga hulo laa Arabah i de boo laa, ga hulo laa lo te saalingaa vai go Jordan, ga tae ai gi Mahanaim i muli de hualaangi o de laangi i ono dua.
30 Gai Joab ne ahe mai i dua dana doolohi Abner ga hagabuni ono daane alodahi, gai ne dinoangahulu ma dogosiva daane o David madali Asahel gu maakau. 31 Aagai denga daane o David ne daa ga maakau e 360 daane de aamuli o Benjamin, go denga daane madali Abner. 32 Gai denga daane o Joab ne kave Asahel ga danu i de mommee iai daanunga a dono damana i Bethlehem. Gai Joab ma ono daane ga seesee i de boo laa ga aahe gu tae gi Hebron i taiao age.