2
De midi a Nebuchadnezzar
1 De lua ngadau huu o Nebuchadnezzar ne hodooligi ai, gai ia ne hai hanu midi; gai ia gu dee maua i de seni i tee baba ono lodo. 2 Gai de hodooligi ga aalu gi loomai de gau hai sauaa, ma de gau hai huuhuaa mee, ma de gau e daalaa mee e loomai, aama de gau Chaldea,*de gau Chaldea ni dangada e diiloo mee i lo te langi, aabe go gilaadeu e daalaa mee tigi loomai; diiloo hogi de gubu e 4, 5, aama de 10 gi daalaa ange gi de ia dana midi. Gai gilaadeu ne loomai ga tuu i mada i mua o de hodooligi,*Gen 41.8 3 gai de hodooligi ne hai ange gi gilaadeu, “Au ne hai dahi midi, gai gu kona mmao tee baba ogu lodo, i hiidinga dagu dee iloo de hagadoonunga o de midi laa.”
4 Gai de gau Chaldea ne pasa ange gi de hodooligi i muna Aramaic, ga hai ange, “De hodooligi e mouli laa ga hano ai! Daalaa mai gi gimaadeu oo dangada hai hegau dau midi, gai gimaadeu ga hagadonu adu.”
5 Gai de hodooligi ne basa ange ga hai ange gi de gau Chaldea, “Dagu muna adu gi goodou e soe donu huu: noo goodou e dee maua i de tala mai dagu midi ma dono hagadoonunga, gai au e hai naa gi duuduudia oodou angaanga gi too dagidahi ma de oha oodou hale ga hai gi ni hagabuudungaa gainga. 6 Aagai noo goodou e tala mai dagu midi ma dono hagadoonunga, gai au e gaavadu naa gi goodou hanu mee ngadi gaavange ma de hagao adu goodou, aama de hagadubu laumalie. Deenei ai, goodou daalaa mai dagu midi ma dono hagadoonunga.”
7 Gilaadeu ne pasa ange hogi, ga hai ange, “De hodooligi gi daalaa mai gi gimaadeu oo dangada hai hegau dau midi, gai gimaadeu ga hagadonu adu.”
8 Gai de hodooligi ne basa ange, ga hai ange, “Au e iloo donu bolo goodou e nnoho ma e dagi oodou mee, i hiidinga goodou gu iloo bolo dagu muna e soe donu: 9 noo goodou e dee maua i de tala mai dagu midi, gai e dahi donu huu mee e baba adu gi goodou. Gai goodou gu buni bolo goodou ga duudagi de tala hanu muna hhadu e daahanga mai ai au, ga dae ai gi de sui dagu maanadu. Deenei ai, goodou daalaa mai dagu midi, gi iloo ai e au bolo goodou e maua i de hagaago mai dono hagadoonunga.”
10 Gai de gau Chaldea ne pasa ange, ga hai ange gi de hodooligi, “E deai donu se dangada daudahi i henua i lalo e maua i de tala ange gi de hodooligi dana midi; go hiidinga tigi ai donu se hodooligi maolunga, aabe se dagi ne siilia ange dahi mee bee nei gi dahi dangada hai sauaa, be se dangada hai huuhuaa mee, aabe se dangada Chaldea. 11 De mee a de hodooligi e ssili naa se mee hai ngadaa donu, gai e deai donu se dangada e maua i de hagaago ange gi de hodooligi, go denga diinonga donu huu, gai gilaadeu e dee nnoho madali dangada.”
12 Gai de hodooligi gu kona mmao de lili ma de bole, gai ia ga hagadaba bolo gi daia gi maakau denga daane heiangi alodahi o Babylon. 13 Gai de hainga gu hagasauaa gi daia ai gi maakau denga daane heiangi, gai gilaadeu ne hai gi hulo hanu gi daia Daniel ma ono soa gi maakau.
14 De masavaa a Ariok, tagi o de gau hagaloosi o de hodooligi, ne hano ai e daa gi maakau denga daane heiangi o Babylon, gai Daniel ne basa ange gi de ia i de heiangi ma muna danuaa. 15 Ia ne ssili ange gi Ariok, go dahi dagi i lalo o de hodooligi, “Gu aha gu daa hagalele ai naa de hagailoo a de hodooligi?” Gai Ariok ga tala ange gi Daniel dagodo o mee gu hai. 16 Gai Daniel ga hano gi daho de hodooligi ga dangidangi ange, ia gi daalia ange i dahi damaa masavaa, gai ia ga tala ange ai de hagadoonunga o dana midi.
17 Gai Daniel ne ahe ga hano gi dono hale ga tala ange mee gu hai gi ono soa ange laa, go Hananiah, ma Mishael, aama Azariah. 18 Ia ne hai ange gilaadeu gi dangidangi ange gi de Maadua o de langi, ia gi abodonu ange gi gilaadeu mage hagaagona ange de mee e dee iloo laa, gi dee daia ai gilaadeu ma ono soa gi maakau madali denga daane heiangi o Babylon. 19 Gai gu hagaago ange gi Daniel i de midi de mee e dee iloo laa. Gai Daniel ga tuhi de Maadua o de langi. 20 Gai Daniel ne hagadaba,
“Duuhia de ingoo o de Maadua ga hano ai e dee ngado mai;
ia e heiangi gai e mmahi.
21 Ia e sui denga masavaa
ma masavaa i lo te ngadau alodahi,
ia e tili hanu hodooligi gai ga hagassula hanu.
Ia e gaavange de heiangi gi gilaadeu e heiangi,
gai de iloo mee gi gilaadeu e tonu ange.
22 Ia e hagaago mai mee e dee tonu ange dangada aagena ma de hagammuni;
ia e iloo mee i lo te gohu;
gai de maalama e dagodo i ono daha.
23 De Maadua o ogu dubuna,
au e hagaahe adu de abodonu ma de tuhi goe:
koe gu gaamai gi de au de heiangi ma de mmahi;
koe gu hagaago mai gi de au mee amaadeu gu dangidangi adu ai gi de goe,
koe gu hagaago mai gi gimaadeu de mee a de hodooligi e lodo gi iloo.”
De hagadonu a Daniel de midi
24 Gai Daniel ne hano gi daho Ariok, taane a de hodooligi ne hai laa gi hano gi daia gi maakau denga daane heiangi o Babylon, ga basa ange i muna nei, “Aude daia denga daane heiangi o Babylon; gai koe gaavee au gi daho de hodooligi, gai au ga tala ange gi de ia dana midi ma dono hagadoonunga.”
25 Gai Ariok ga hagamoolau ga kave Daniel gi daho de hodooligi, ga hai ange gi de ia, “Au gu gidee dahi daane i daho de gau dee kii ne loomai laa i Judah, ia e maua i de tala adu gi de goe, de hodooligi, de hagadoonunga o dau midi.”
26 Gai de hodooligi ne ssili ange gi Daniel, dahi ono ingoo laa go Belteshazzar, “Koe e maua i de tala mai gi de au de midi aagu ne gidee laa ma dono hagadoonunga?”
27 Gai Daniel ga basa ange ga hai ange gi de hodooligi, “E deai donu se daane heiangi, be se dangada hai huuhuaa mee, be se dangada hai sauaa, aabe se dangada e daalaa mee tigi loomai e maua i de hagadonu adu de mee e dee iloo a de hodooligi e lodo ai naa, 28 aagai e dahi Maadua i de langi e maua i de hagaago mai mee e dee iloo laa. Ia gu hagaago ange gi de hodooligi go Nebuchadnezzar mee e hai i muli mai. Deenei de midi ma midi hagaago ange aau ne gidee i de masavaa oou e dagodo ai i honga doo moenga:
29 De hodooligi, de masavaa oou ne dagodo ai i honga doo moenga, gai koe e maanadu be ni aha naa e hai i muli mai. Gai de ia e hagaagona mai laa mee e dee iloo ne hagaago adu gi de goe mee e hai. 30 Aagai de mee e dee iloo laa gu hagaago mai gi de au, e dee go hiidinga au e heiangi ange i dangada alodahi e mouli, aagai au ga tala adu ai gi de goe, de hodooligi, de hagadoonunga o dau midi, gi donu ange ai goe gi au mee ne maanadu i oo lodo.
31 De hodooligi, koe ne gidee dahi mee bei hoolinga o tangada e duu i oo mada i mua, gai e laumalie mmao, ma de malamalama aama de hagamaatagu ono dagodo. 32 De biho o de mee laa e hai i goolo danuaa, ono hadahada ma luu lima ni selevaa, tinae ma luu gauanga ni bronze, 33 gai luu vae ni iron, gai luu vae ma dabuvae ni iron ma gelegele pigi. 34 Gai de masavaa aau e tilo adu ai mee laa, gai koe ne gidee dahi hadu ne ngadi modu mai donu huu, ga doo iho ga tugi gu maoha luu vae e hai laa i iron ma gelegele pigi. 35 Denga iron ma gelegele pigi, ma bronze, ma selevaa, aama goolo laa ne maoha i de masavaa daudahi, gai mee laa gu bei gili grain, i de mommee hili huamanu i de masavaa mahanahana, gai de madangi ne ili mee laa gu dee maaleva. Gai de hadu ne doo iho laa ga tugi de mee e bei laa hoolinga o tangada, ne somo ga se mounga laumalie, ga hhao ai henua i lalo alodahi.
36 Deenei dau midi; gai iainei gimaadeu e tala adu gi de goe dono hagadoonunga. 37 De hodooligi, koe e maolunga ange i denga hodooligi alodahi. Gai de Maadua o de langi gu gaavadu gi de goe de nohoanga hodooligi, ma ssauaa, ma de mmahi, aama de mahamaha; 38 ia gu gaavadu gi de goe mommee alodahi e nnoho ai dangada, ma denga manu dolodolo i lodo henua, ma manu llele i lo te langi, ma de hai goe gi hodooligi i honga mee nei alodahi. De biho goolo laa go koe.
39 Muli mai naa huu, gai gu sula age ange dahi nohoanga hodooligi, e damaa mee ange i doo nohoanga hodooligi. Gai e sula age ange naa dahi nohoanga hodooligi i ono dua, go tolu nohoanga hodooligi, gai e mmahi bei de bronze, gai ia ga dagi ai henua i lalo alodahi. 40 Gai de haa nohoanga hodooligi e sula age naa hogi, gai e mmahi bei iron, go hiidinga iron e oha ma de hai ga ssii dagaligiligi mee alodahi. De nohoanga hodooligi laa e oha naa ma de hai ga ssii dagaligiligi mee alodahi, bei de hai a de iron e oha ai laa. 41 Gai koe ne gidee bolo luu vae ma dabuvae o de mee laa ni gelegele pigi ma iron e hai ai; deelaa ai, de nohoanga hodooligi laa e dee maua naa donu gi buni, gai hanu ono mahi e bei iron bei dau hai ne gidee ai laa bolo denga iron e hilo ma gelegele pigi. 42 Gai go hiidinga denga dabuvae e hai i iron ma gelegele pigi, deelaa ai, de nohoanga hodooligi laa e mmahi naa i hanu mommee gai e baageaa i mommee ange laa. 43 Gai koe ne gidee bolo denga iron ne hilo ma gelegele pigi; deelaa ai, dangada i de nohoanga hodooligi laa e hilo, aagai gilaadeu e dee maua naa donu gi buni, bei de hai o iron ma gelegele pigi e dee maua ai laa gi hilo.
44 Gai laangi naa huu o denga hodooligi laa, gai de Maadua o de langi e hagaduu age naa dahi nohoanga hodooligi e dee maua laa i de oha, aabe e gaavange gi hanu dangada gee. Gai de nohoanga hodooligi laa e oha naa ma de hagallilo denga nohoanga hodooligi ange laa, aagai e dagodo naa donu huu ga hano ai. 45 Koe ne gidee dahi hadu ne ngadi modu mai donu huu i de mounga — aagai e dee se dangada donu ne duudia — gai se hadu ne oohaa iron, ma bronze, ma gelegele pigi, ma selevaa, aama goolo ga too dagidahi.
De Maadua maolunga mmao laa gu hagaago ange gi de hodooligi, mee e hai i muli mai. De midi nei ma dono hagadoonunga ni muna abodonu, gai e dee haisala donu.”
46 Gai de hodooligi go Nebuchadnezzar ga duuduli ga ino gi lalo ga daumaha ange gi Daniel, ga hagadaba bolo gi haia ange ssigidaumaha o mee maanongi gi Daniel. 47 Gai de hodooligi ne hai ange gi Daniel, “Ni muna abodonu, doo Maadua go de Maadua o denga maadua alodahi, gai go de Ia Aamua o denga hodooligi, gai se ia e hagaago mai mee e dee iloo laa, i hiidinga koe ne maua i de hagaago mai mee e dee iloo laa.”
48 Gai de hodooligi ga hagadubu Daniel, ga gaavange gi de ia denga mee ngadi gaavange danuaa lagolago, ma de hai ia gi dagina de ungaamee go Babylon, aama daane heiangi o Babylon alodahi. 49 Gai Daniel ne dangidangi ange gi de hodooligi gi hilia ange Shadrak, ma Meshak, aama Abednego gi hagaseesee ina mee alodahi e hai i de henua go Babylon. Aagai Daniel e noho i de hale o de hodooligi.