21
De hagadee kii a Israel Arad
1 Gai de masavaa o taane Canaan e hodooligi laa i Arad, go taane e noho laa i Negev, ne langona ai bolo de gau Israel gu loomai i de haiava go Atharim, gai ia ga hano e hebagi ange gi de gau Israel, e noonoa ai hanu gilaadeu.*Num 33.40 2 Gai de gau Israel ga hai dahi hagatoo donu ange gi Tagi Maolunga, ga hai ange, “Noo koe e dugu mai gi kii gimaadeu i de gau nei, gai gimaadeu e oha donu olaadeu aduhale alodahi.” 3 Gai Tagi Maolunga ne dugu ange gi bei tangidangi a de gau Israel, ia ne hai gi kii gilaadeu i de gau Canaan. Gai gilaadeu ne daa gilaadeu ga maakau ma de oha olaadeu aduhale alodahi; deelaa ai, de mommee laa gu hagaingoo ange go Hormah.*Hormah i muna Hebrew e bei go de oha.
De labodo bronze
4 Gai gilaadeu ne daga mai i de mounga go Hor, ga hulo i de haiava e hano laa gi Tai Mmea, e hagaui gee ai i de henua o de gau Edom. Gai dangada gu dee maua i de golomagi olaadeu lodo i delaadeu hulo i honga de haiava.*Deut 2.1 5 Gai gilaadeu ga hagadaumee ange gi de Maadua ma Moses, ga hai ange, “Gu aha gooluu gu gaamai ai nei gimaadeu i Egypt e daa gi maakau i de vao nei? E deai donu gai be ni vai i kinei! Gimaadeu gu kino gee donu i de gai denga gai baubau nei!” *1 Co 10.9
6 Gai Tagi Maolunga ga hai gi loomai denga labodo hagammau gi gadigadia dangada, gai gu soa de gau Israel ne maakau. 7 Gai dangada ga loomai gi daho Moses, ga hai ange, “Gimaadeu gu haisala, i hiidinga gimaadeu gu hagadaumee adu gi gooluu ma Tagi Maolunga. Dangidangi ange gi Tagi Maolunga, ia gi gaavee gee denga labodo hagammau nei i omaadeu daha.” Gai Moses ga dalodalo i hiidinga o dangada.
8 Gai Tagi Maolunga ga hai ange gi Moses, “Haia dahi labodo i bronze hagalau ina ange gi ulu dahi laagau; gai de masavaa naa huu o dahi dangada e gaadia ai, gai ia ga galo ange ga tilo de labodo bronze laa, gai ia e dee magau.” 9 Gai Moses ga hai dahi labodo i bronze, ga hagalau ange gi ulu dahi laagau; gai de masavaa naa huu o dahi dangada e gaadia ai i dahi labodo hagammau laa, gai ia ga galo ange ga tilo de labodo bronze laa, gai ia gu dee magau.*2 Ki 18.4; John 3.14
De hulo gi Moab
10 Gai de gau Israel ne daga ga hulo ga hagaduu delaadeu mommee nnoho gaainga i Oboth. 11 Gai gilaadeu ne daga ga hulo gee mai i Oboth, ga hagaduu delaadeu mommee nnoho gaainga i Iye Abarim, i de vao i baasi dua o Moab. 12 Gai gilaadeu ne daga mai i kilaa ga hulo, ga hagaduu delaadeu mommee nnoho gaainga i de geelonga go Zered. 13 Gai gilaadeu ne hulo gee mai i kilaa, ga hagaduu delaadeu mommee nnoho gaainga i gaogao ssaalingaa vai go Arnon, se mommee i de vao e hano ga duu i de mommee o de gau Amor. Go Arnon e ngado mai ai laa Moab, i magavaa o Moab ma de gau Amor. 14 Deelaa ai, gu sisi i de Beebaa o denga hebagi a Tagi Maolunga, e hai ange,
“Waheb i Suphah,†Muna Hebrew i kinei e dee iloo danuaa dono hagadoonunga. ma denga geelonga o Arnon,
15 ma denga madadaagodo o denga geelonga
e hulo laa ga tuu i de aduhale go Ar
gai e baa ange gi de ngaadonga o Moab.”
16 Gai gilaadeu ne loomai i kilaa ga hulo gi Beer‡Beer i muna Hebrew e bei go de vai geli. go de vai geli a Tagi Maolunga ne hai ange ai laa gi Moses, “Hagabuni ina de huaadangada, gai au ga gaavange alaadeu vai.”
17 Gai de gau Israel ne daahili i taahili nei:
“De vai geli, sali age!
Goodou daahili ange aagena,
18 dagodo o de vai geli a denga dagi ne geli,
gai de gau aamua ne geli —
i alaadeu laagau hodooligi, ma olaadeu dogo.”
Gai gilaadeu ne loomai i de vao ga hulo gi Mattanah, 19 mai i Mattanah gi Nahaliel, mai i Nahaliel gi Bamoth, 20 mai i Bamoth gi de geelonga o Moab, ma de ulu o Pisgah, go de mommee e gidee ai de henua e deai mee e ssomo ai.
De hagadee kii o Sihon ma Og
(Deut 2.26—3.11)
21 Gai de gau Israel ne hai gi hulo hanu dangada gi daho Sihon, de hodooligi o de gau Amor, gi hai ange, 22 “Gimaadeu e llodo seesee laa honga doo henua e hulo ai. Aagai gimaadeu e dee taa ange donu gi lodo oodou veelenga, be go lodo oodou veelengaa grape; gimaadeu e dee unu hogi vai i lodo oodou vai geli. Gimaadeu e seesee naa donu huu i honga de haiava laumalie o de hodooligi, ga dae ai gi demaadeu ui i doo vaaenga.”
23 Aagai Sihon tee lodo e dugu ange de gau Israel gi seesee laa honga ngaadonga o dono vaaenga. Gai ia ne hagabuni ono daane hebagi alodahi, gai gilaadeu ga hulo e hebagi ange gi de gau Israel i de vao, gai gilaadeu ne loomai gi Jahaz ga hebagi ange ai gi de gau Israel. 24 Gai de gau Israel ga daa ia gu magau i de gadilaasa, ga kave dono henua, mai i ssaalingaa vai go Arnon ga dae ai gi ssaalingaa vai go Jabbok, gai e hano hogi ga dae gi de mommee o de gau Ammon; go hiidinga de mommee iai de ngaadonga o de gau Ammon e buibui ma e makaga. 25 Gai de gau Israel ne kave denga aduhale alodahi o de gau Amor, ga nnoho ai. Gilaadeu ne kave hogi Heshbon ma ono aduhale vaaligiligi alodahi. 26 Heshbon go de aduhale o Sihon, de hodooligi o de gau Amor, go taane ne hebagi ange laa gi de hodooligi o Moab i mua, ga kave gee dono henua alodahi mai i ono daha, ga hano ai ga dae gi ssaalingaa vai go Arnon.
27 Deelaa ai, e hagataba de gau hadu daahili,
“Loomai gi Heshbon, e hagaduu age ai;
gai hagaduulia age de aduhale o Sihon.
28 De ahi ne humai i Heshbon,
de ahi ula ne humai i de aduhale go Sihon,
ga dudu gu odi Ar o Moab,
ma de gau aamua i mommee daumaha o Arnon.*Jer 48.45-46
29 De gau Moab, goodou e vakaa naa!
Dangada o Chemosh, goodou e maakau donu!
Ia gu tili ana dama gi silivaahea saele,
gai ana damaa hine gu noonoodia ma gu gaavee
gi Sihon, de hodooligi o de gau Amor.
30 Gimaadeu gu hagadee kii gilaadeu;
Heshbon alodahi gu oohaa ga dae ai loo gi Dibon.
Gimaadeu gu oha mee alodahi ga dae ai laa gi Nophah,
go de mommee e hano ga dae gi Medeba.”
31 Gai de gau Israel ne nnoho i de henua o de gau Amor. 32 Gai Moses ne hai hanu gi hulo gi mulidagi ina Jazer; gai de gau Israel ne hagadee kii de henua laa ma denga aduhale vaaligiligi i luu baasi, ga kave mommee o de gau Amor i kilaa.
33 Dua mee nei gai gilaadeu ne loage i de haiava e hano laa gi Bashan; gai Og de hodooligi o Bashan ma ono daane hebagi, ne loomai e hebagi ange gi gilaadeu i Edrei. 34 Aagai Tagi Maolunga ga hai ange gi Moses, “Aude madagu i de ia; i hiidinga au e dugu adu ia koe gi hagadee kii ina, madali ono daane alodahi aama dono henua. Gai koe ga hai ia bei dau hai ne hai ai laa de hodooligi o de gau Amor, go taane nogo hodooligi laa i Heshbon.” 35 Gai gilaadeu ne daa ga magau de hodooligi laa, ma ana dama daane, aama ono dangada alodahi, ga kave delaadeu henua ga nnoho ai.