1 Paul ma Silas mana ghadira udu tara sakutua va i Amphipolis mi Apollonia mara sara mai Thessalonica te ghahaa iga na vale kokoeliulivuti ni Jew. 2 Ma Paul te taonia nina na nilabu haia te tona tana vale kokoeliulivuti ni Jew, me tolu na Sabbath te kokoe kolura na vure. Me kokoe olighi vanira me toghighi vanira na gegere tabu idania, 3 me toghighi vanira agaia na Christ te vahaghitaili, me volaoli tana mate. Me ghaghua, “Eni gaia na Christ tu bosatatea vanighau, agaia a Jesus.” 4 Balu itadira tara taluutuni mara taonira Paul ma Silas, me subo na vure tara mua Jew tara taluutuni mara holohaba God kolura na lei vaivine nagho ilokana na komu.

5 Mana balu Jew te vonughira na ghaghana, mara holo kolura mai na lei tinoni ongataha tana halautu tana komu mara gonia na ovu. Mara tughuru, mara gunalia na komu udolu, mara tona tana valena Jason ge kara topora Paul ma Silas ke, na pukuna tara liona ge kara holara mai itadira na vure subo. 6 Mana pukuna tara mua sodora, gaira tara ghora horura Jason mana balu itadira ghua rana taluutuni mara holara vanira na vure ni dete mara ghaeghahe, “Na lei mane raini tara lutu dika tana lei komu! Mi taeni gaira tara mai tana komuda, 7 ma Jason te pangotira tana loka ni valena. Gaira udolu tara hughua nina na vetena na vunaghi haba ni Rome, mara ghaghua sakai na vunaghi haba so iga na ahana Jesus.” 8 Ma nia na lei bosa raini tara nei te havukaghinira na vure subo mana lei vure dete tara gunaguna sule. 9 Mana lei vure dete tara nongira Jason ma gaira kolura na balu vure taluutuni, ge kara sonia na poroporoulu ge kara lubatira.

10 Mi tana nulavi ghana gaira rana taluutuni tara nira vetena Paul ma Silas va i Berea. Tana bona toro sara i Berea rogaira toro tona tana vale kokoeliulivuti ni Jew. 11 Mana manahadira na vure iga te uto vulea na manahadira vure ni Thessalonica. Tughu bongi tara siro taonighi na lei gegere tabu ge kara righia e utuni sughua na hava te bosai a Paul. 12 E subo itadira tara taluutuni me subo ghua na lei vaivine mana lei mane sule tara mua Jew ghua tara taluutuni. 13 Tana bona na vure ni Jew tara ghahara i Thessalonica tara rongovia a Paul te nia tarai na bosana God i Berea, gaira tara mai mara havukaghinira mara gunalira na vure subo. 14 Mara tughuru rana taluutuni mara nia vetena tona a Paul i laukokolo, ma Timothy ma Silas vamua toro ghaha olira i Berea. 15 Na lei mane tara nia udu Paul tara haghe tana vaka mara selo polo ra sara i Athens. Mara sania Paul iga mara oli i Berea, ma Paul te hera va na rongorongo vanira Silas ma Timothy ge koro mina mo koro mai sodoa.

16 Tana bona Paul te pitura Silas ma Timothy i Athens, na tobana te vonughia na dikalio tana bona te ghilala na komu te vonughia na titinoni god. 17 Keri ge padapada kolura na vure ni Jew ma rana mua Jew tara holohabaa God tana vale kokoeliulivuti ni Jew. Tana tughu bongi te kokoe tana bona ni sabisabiri te savukolu haia iga na vure ma hei tara mai haliu. 18 Mana balu tarai didira erua na ovu tara holora nia Epicurean*Epicurean Na Epicurean raini, sakai na ovu ni vure tara taonia nina tarai Epicurus (B. C. 342-270). Na puku ni ghanaghana ilokana nina tarai na puku ni totobo tana voladira ge ra kabu togotogo. Na oliolina didira tarai, gaira tara ghanaghana mavai vamua na lei hegohego ni maramana, mara kabu taonighi vamua na liodira mana ghanaghanadira. Mara mua holopangotia ge kara vahaghitaili. Mara taluutunia gaia god te mua nira nagho lio na lei tinoni, mana taho na vola imurina na mate. mana Stoic†Stoic Na Stoic raini, sakai na ovu tara taonia nina tarai Zeno (B. C. 332-260). Zeno te bosa lei tinoni soko kara kabu rurughu mara holopangotia na hava te kale tana voladira. Kara tughuru vunaghi heghedira tana vahola mana malumu. Na Stoic raini tara lio nagho ngangata tana levu ni nilabu. Mana hava toro nia keha, tana nina tarai Paul, te vagha gaia God te paepaleva tana puku ni totobo tana vola ge na lei tinoni kara kabu taonia na liona God. tara varongohia Paul te kokoe mara hughuhughu kolua, mana balu tadira tara huahuati, “?Na hava te bosa na mane eni te mua manahana siki totobo?”

Balu tara bosa tughu, “Sogea gaia te nira kokoe na lei god keha.” Gaira tara kokoe te vaghaa eni na pukuna Paul te nia tarai Jesus mana tughuru oli. 19 Keri ge ra holaa Paul mara nia tona vaa itadira tana bona na ovu ni manaha tara vaukolu tana komu, tara holoa nia Areopagus, mara ghaghua, “Ighai tai liona ge kai ghilala uto na tarai vaolu eni to nia kokoe. 20 Mana balu totobo to bosai, vaho tai rongovighi, mai liona ge kai ghilalaghai utoi na hava na ghanaghana iga!” 21 (Tara bosa ke, na pukuna na lei vure puku komu ni Athens mana lei tinoni tona mai tara mai ghahara iga tara nia vaivarighohi vamua na rongoviana mana tutuguana na ghanaghana vaolu.)

22 Paul te tughuru dato tana matadira na ovu me ghaghua, “Inau tu righia tau ghaghua iga ghau na vure ni Athens, tau ghanaghana mavai nimiu na lei god! 23 Inau tu tona kolili lokana na komumiu, mu vaevanei na lei bona tau sukaghi iga, mu topoa na bela ni sukaghi tara gerea iga te ghaghua, ‘Nina bela ni sukaghi na god ta mua ghilala.’ Gaia keri tau sukaghia tau mua ghilala, ma gaia keri na God ia tu ladavaghinia vanighau itaeni. 24 Keri gaia na God te gonia na maramana mana lei totobo soko ilokana, gaia te vunaghi pungisighi na parako mana pari me mua ghaha tana lei vale tabu na malei lima ni tinoni. 25 Me mua keha na hava ge ka vahea pana hava ka lutua vania na hava ke hanga. Taho! Gaia heghena vamua te gonighita me heghita na vola mana aheahe mana lei totobo soko.1 Vunaghi Haba 8:27; Isaiah 42:5; Gehegehedira 7:48 26 Te vuivuni ta sakai na tinoni God te gonira tana lei kema mara ghahara i lokana na maramana talighu. Me gonidilaa na bona vanira na lei kema me talura mara ghahara iga. 27 E nea te vaghaa eni ge kara kene taonia, ma sogea kara sodoa nia ta didira na vadangi vania gaia. Na pukuna God te mua sagauvi ghita, 28 te vaghaa siki sakai te bosa, ‘Itatana ta ghahaghita ma oleole ma puputu.’ Te vaghaa na balu mane manaha itamiu tara bosaa, ‘Ighita ghua na lei dalena.’ 29 Ighita na lei dalena God ma ka bei ghanaghana gea God te vaghaa na reireina siki titinoni gold pana silver pana vatu te saria na tinoni te manahana na sarisari. Taho! 30 Idania na lei tinoni tara mua ghilalaa mua God, ma God te dolo me liouto vanira na lei tinoni, me mua padia na hava tara nea. Hauva mi taeni vaho ge bosa vanira na lei tinoni, ge kara tughulio ma kara talukehai na lei gehegehe te dika. 31 Na pukuna God te vilia na bongi ke detea iga na maramana talighu nia na maemane, ma gaia ke detea nina na tinoni te vilia tua. Na mane keri God te talu tatea utoa vanighita tua agaia te vola olia tana mate!”

32 Tana bona gaira tara rongovia Paul te bosa na volaoliana na mate, balu itadira tara batobatoa, hauva ma gaira na balu tara bosa, “Ighai tai liona ge ko ghoi nia kokoe ghua ma kai ghoi rongovi ghua!” 33 Ma Paul te rughuhoru sania na vaukolu. 34 Mana balu tinoni tara taluutunia mara tumuria, a sakai tadira na ahana Dionysius, agaia sakai tadira na ovu tara goni vetena, ma sakai na vaivine ghua na ahana Damaris, maia ghua na balu tinoni.