4
Na tabotaboana Jesus
(Mark 1:12-13; Luke 4:1-13)
Mana Tarunga Tabu te hulia Jesus va tana bona mamaha ge tabotaboa iga Satan. I murina tua e vati hangavulu na bongi te maturutoo ni vanga, a Jesus te vitolo. Ge a Satan te mai ta Jesus me ghaghua, “Ge toko dalena God ke, ko bosai na lei vatu raini ma kara liliu ni berete.”
Ma Jesus te bosa tughu, “Na gegere tabu te bosaa, ‘Na tinoni ke mua nia vola na vanga vamua, ma kara taonighi mughua na lei bosana God.’ ” Buka Vetena 8:3
Ma Satan te lavia vaa Jesus tana komu tabu Jerusalem, me talua tana vouvotuna na Valetabu te datogha iga. Me bosa vania, “Ge to ko dalena God ke, ko sosogha horu, na pukuna na gegere tabu te bosaa,
‘God ke nira vetena nina angel,
ge kara sakurigho tana limadira,
ma hughua na marevomu ke mua kalea siki vatu.’ ” Buka Linge 91:11-12
Ma Jesus te bosa tughu vania, “Te vagha na gegere tabu te bosaa ghua,
‘Ko bei tabotaboa na Lord nimua na God.’ ” Buka Vetena 6:16
Ma Satan te lavidatoa Jesus tana ghotu te datogha ngangata me tatei vania na lei hegohegona mana rongoraghana na maramana eni. Satan te ghaghua vania, “Ku vahegho udolu raini, ge to ko tualaghi tuturu vaniu mo ko holohabau.”
10 Ma Jesus te bosa tughu vania, “Ko tona keha itagua Satan! Na gegere tabu te ghaghua,
‘Ko holohabaa Lord nimua na God,
ma gaia heghena vamua ko lutu vania.’ ” Buka Vetena 6:13
11 Ma Satan te tona sania Jesus, mana lei angel tara mai patupatua.
Jesus te vuivunia nina lutu i Galilee
(Mark 1:14-15; Luke 4:14-15)
12 Tana bona Jesus te rongovia John tara talua tua tana vale pipiti, gaia te rughuhoru va tana bubulo i Galilee. 13 Me mua ghanaa i Nazareth ma gaia te va tona me va ghana i Capernaum, na komu lilighina na kolokama ni beti i Galilee, tana bubulo tana kemadira Zebulun ma Naphtali. 14 Me nea ge mai utuni na hava na prophet Isaiah te bosai idania,
15 Didira pari na kemadira Zebulun ma Naphtali,
tana halautu te tona va tana tahi, i levuna na betitina Jordan.
Aeni ke Galilee, e subo tara mua Jew tara ghahara iga.
16 Na vure raini tara ghanara tana pungi,
tara vaevanea na marara sule.
Gaira tara ghanara tana ungaunga ni mate,
na mararana God te va mararahira. Isaiah 9:1-2
17 Tana bona keri Jesus te vuivunia nina tarai me ghaghua, “Kau tughulio na pukuna na kinakabuna God te dutu mai tua.”
Jesus te holora ra vati na mane gehelau
(Mark 1:16-20; Luke 5:1-11)
18 Ma Jesus te vavahale i lilighina na kolokama ni beti i Galilee, me vaevanera ra tamatahi, rogaira na tinoni gehelau, Simon, tara vatua nia Peter, ma hoghona Andrew. Rogaira toro vugho tana kolokama. 19 Ma Jesus te bosa vanira, “Koro mai taoniu mi nau ku taraighau nia na vugho tinoni ge kara taluutuni, te vagha toro ghaghua iga toro vugho igha.” 20 Moro mina vaso moro sanighi ga didira na lei vugho ge ro tumuria Jesus. 21 Ma gaia te tona pile va so me ghoi righira ra rua tamatahi, James ma John, rana dalena Zebedee. Gaira lokana na tiola ni Jew kolura tamadira Zebedee, tara gonidilai didira na vugho. Ma Jesus te holora, “Koro mai taoniu,” 22 mina vaso moro sania didira na tiola ma tamadira ge ro tumuria.
Jesus te ladavaghi me kisu
(Luke 6:17-19)
23 Jesus te kao kolili i Galilee, me te ladavaghi tana lei vale kokoeliulivuti ni Jew. Te tughunia na Rongorongo Utona na kinakabuna God, me kisu volara na vure te kalera na lei vata ni vahaghi mana maemate. 24 Mana rongorongona te horavighi na lei komu udolu i Syria, keri ge na vure subo tara lavira mai itatana gaira tara vahaghitaili tana lei vata ni vahaghi, ma rahei te pongora na tidalo dika, maira na vure tara rapo, ma Jesus te kisu volara udolu. 25 Mana vuresubo tara butu mai tana bubulo i Galilee, maia na bubulo i Decapolis,* Decapolis Sakai na bubulo lilighina Galilee, na ghanaghana ilokana Hangavulu na Komu Sule.Tara holora nighi raini na pukuna na vure tara ghahara tana lei komu raini, mara taonighi na nilabu ni Greek mara nia kokoe na leu ni Greek. maia i Jerusalem, mana lei komu i Judea, mi paleva uluna na betitina Jordan, mara saritaonia.

4:4 Buka Vetena 8:3

4:6 Buka Linge 91:11-12

4:7 Buka Vetena 6:16

4:10 Buka Vetena 6:13

4:16 Isaiah 9:1-2

*4:25 Decapolis Sakai na bubulo lilighina Galilee, na ghanaghana ilokana Hangavulu na Komu Sule.Tara holora nighi raini na pukuna na vure tara ghahara tana lei komu raini, mara taonighi na nilabu ni Greek mara nia kokoe na leu ni Greek.