12
Na bosa vavaghahadira na lei tinoni righitaoni leghai
(Matthew 21:33-46; Luke 20:9-19)
1 Ma Jesus te bosa vanira na bosa vavaghaha eni. “Sakai na tinoni te subai nina vuavua ni grape ta nina leghai. Vaho ge gonia na peo talighutia na leghai. Keri ge ghelia na gilu tana vatu na vatei bita wine, me ghoi kisua na vale ni vatogha. Soko te vaghaa eni, ge kenera na balu tinoni ge kara mai lutu, ma kara righitaonia na leghai. Murina vaho eni ge tona va tana komu te hau ngangata.Isaiah 5:1-2
2 “Tana bona te saravia na bongi ni vahikoluani na vavanga tara mada, ge nia vetena nina tinoni ni lutu ge ke va holai na tunuvana. 3 Tana bona te va sodora arahei tara righitaonia na leghai ka, ra lotia mara labua ge ra vetena oli leaa vaa tana vunaghina.
4 “Murina keri, na vunaghi te loghoa na leghai te ghoi vetenaa so sakai nina tinoni lutu. Mara labua na uluna mara lavimamaana. 5 Ma gaia te ghoi nia vetena so sakai nina tinoni lutu mara labumatea. Me ghoi vetenara so na balu. Mara ghoi nera so iga, ra labura na balu mara matera na balu. 6 Sakai vamua na tinoni te ghana olia, na puku ni dalena te dolovi ngangataa. Keri vaho ge nia vetena, na pukuna te ghanaghana ke, ma kara talumavaa.
7 “Mi tana bona tara righia mua ka, mara padapada koukolu heghedira, ‘Aeni dalena na tinoni te loghoa na leghai, mai ma ka matea, mi ghita tua ka loghoa na leghai.’ 8 Keri vaho ge ara lotia, mara labumatea, mara holaa na hulina mara sonia i pari murina na leghai.”
9 Soko te vaghaa keri, ge huatira Jesus, “?Na hava ke nea na tinoni te loghoa na leghai vanira na vure tara righitaonia vania? Ke tona gaia me ke labumatera na vure dika kiri, vaho ge ke ghoi vahera na vure keha ge kara righitaonia vania. 10 Ighau tau mua idumia mua na hava tara gerea tana gegere tabu,
‘Na vatu ngasi tara ngelea na lei tinoni kisu vale,
te liliu ni puku ni vatu itaeni.
11 Aeni nina lutu Lord God,
te haeharegha na vaevaneana.’ ” Buka Linge 118:22-23
12 Na lei habadira rana Israel tara liona na lotiana Jesus, na pukuna tara ghilalaa na bosa vavaghaha eni ke, te bosa kalera nia. Mara mua lotia, na pukuna tara mataghunira na vure subo. Mara tona sania vamua.
Na huahuati ni sosoni takisi
(Matthew 22:15-22; Luke 20:20-26)
13 Murina eni, na lei Pharisee maia na vure tara taonia na vunaghi haba Herod Antipas tara vetenara vaa ta Jesus na balu vure ge kara tabotaboa. 14 Ra mai ta Jesus ge ra bosa vania, “Tarai, ighai tai ghilalaa na totobo to bosai te maemane me utuni, maia to taraira na vure nia na lei totobo God te lioni ge kara nei. To mua mataghunira na vure, mo nia tarai vamua na hava te utuni ta God. ?Ko bosaa vanighai mai, ta dida na vetena ke, me uto sono ge kai sonia na takisi vania Caesar na vunaghi haba ni Rome, pe taho?”
15 Jesus te ghilalara tara liona na pegoana me ke bosa hahi, ge bosa vanira te vaghaa eni, “?Ivei tea ge au liona na pegoagu? Kau heu mai na rongo mu ku righia.”
16 Ra holaa vania mai sakai na rongo, me righia ge huatira, “?Ahei na totoghalena mana ahana igaa?”
Mara bosa vania, “A Caesar.”
17 Keri ge bosa Jesus me vanira, “Kau vahea a Caesar na hava te nina Caesar, ma kau vahea God na hava te nina God.” Mara nia hare ngangata na pukuna te manahani na bosa tughu.
Na kokoeana na tughuruoli
(Matthew 22:23-33; Luke 20:27-40)
18 Mi murina eni na balu tinoni itadira na ovu ni Sadducee tara mai ta Jesus. Tara mua taluutunia na tughuruoli tana mate, mara tabotaboa Jesus mara ghaghua,Gehegehedira 23:8 19 “Tarai! Moses te gerea na vetena eni, ‘Na mane ke mate sania tauna me ke mua logho dalena ke, ma tahina ke ghoi tauna so na vaivine keri, me ke vahuhu gari ke, mana gari eni te vagha na dalena a hoghona te mate, me ke tona lavaghinia nina vinavahuhu.’ Eruani Vetena 25:5-6 20 Me vaghaa eni, e vitu tamahoghoni igaa. Mana kamanagho te tauna sakai na vaivine, me mua logho dalena mua ka, me mate tua. 21 Me ruani na vahuhu te ghoi tauna so na vaivine, ma gaia ghua te mua logho dalena, me mate. Me toluni na vahuhu te ghoi tauna so, me mate. 22 Ma gaira ra vitu tamahoghoni udolu tara tauna na vaivine, me taho siki sakai tadira ke vahuhu dalena itatana. Mi murina, na vaivine ghua te mate. 23 ?Mi tana bona God ke tughuruvaghini olira tana mate, ahei tadira na lei tamahoghoni ke tauna na vaivine keri?”
24 Ma Jesus te bosa tughu me vanira, “Ighau tau mua ghilalaa na hava te bosaa na Gegere tabu, mau mua ghilalaa ghua nina maana God. 25 Tana bona na lei tinoni kara tughuruoli tana mate kara mua taulaghi, kara vaghara vamua na lei angel ni kokou. 26 Te vagha, na tughuruoli tana mate, au idumia so na tutuguna Moses mana tautalu te vavu, God te bosa vania Moses, ‘Inau God nina Abraham ma Isaac ma Jacob.’Buka Rughuhoru 3:6, 15 27 Ma God eni ke, na mua didira na God na vure tara mate, ma didira vamua tara vola. Keri ke, mau hahi ngangata tana ghanaghanamiu.”
Na vetena te haba vule
(Matthew 22:34-40; Luke 10:25-28)
28 Sakai na manetarai ni vetena nina Moses te sopou igaa, me rongovia na hava te bosaa Jesus vanira na lei Sadducee. Te ghilala nina bosatughu Jesus te uto ngangata. Keri ge huatia, “?Ivei tadira nina lei vetena Moses te hava vule vaa?”
29 Keri ge bosatughu vania, “Moses te bosaa te vagha eni, ‘Ighau na vure ni Israel, kau vaovarongo uto mai! God dida na maghutu ke, agaia vamua te God. 30 Kau dolovia God nimiu na maghutu nia na tobamiu soko, nia na tarungamiu soko, nia na ghanaghanamiu soko, maia na lagamiu soko.’ Eruani Vetena 6:4-5 Aeni na vetena te haba vaa tadira na lei vetena soko. 31 Me ruani na vetena te haba ke, te vagha ghua eni, ‘Kau dolovira mughua ghamiu na komukolu te vagha tau dolovighau heghemiu.’ Taho siki vetena ke haba vulera erua na vetena raini.”Buka Vetena 19:18
32 Mana tinoni te bosa tughu me vania Jesus, “Tarai, e utuni ngangata sughua, na hava to bosaa ke, te taho tua siki God keha ma sakai vamua.Eruani Vetena 4:35; 6:4; Isaiah 45:21 33 E utuni ghua ge ka dolovia mughua God nia na tobada soko, nia na tarungada soko, nia na ghanaghanada soko, maia na lagada soko. Me utuni sughua ghua ge ka dolovira na vure vagha ta dolovighita hegheda. Erua na vetena raini toro haba vulei na lei sukaghi kekerei ni maumanu, mana balu sukaghi kehakeha ghua vania God tana Valetabu.”Eruani Vetena 6:5; Buka Vetena 19:18; Hosea 6:6
34 Jesus te ghilalaa nina na bosa tughu na mane te gonia na huahuati, te maemane keri ge bosa vania, “Inau tu bosa vanigho, o mua hauvia na kinakabuna God.” Murina eni, me taho ghua siki tinoni ke ghoi tangomana na huatiana nia siki huahuati.
Na huahuati taonia na Christ
(Matthew 22:41-46; Luke 20:41-44)
35 Murina eni Jesus te taraira na vure subo lokana na Valetabu. Ge bosa vanira, “?Ivei tea ge ra bosa na lei manetarai ni vetena nina Moses ke, ma Christ eni ke, na vaivarina vamua na vunaghi haba David? 36 Na Tarunga Tabu te vahea na ghanaghana a David ge bosa te vaghaa eni,
‘A Lord God te bosaa vania nigua na Lord,
‘Ko sopou tana pala madologu ge ko vunaghi koluu
ritini ge ku taluhorura ghamua na levunimate ge kara vaghara na malei tuturi ni tuamu.’ ’ Buka Linge 110:1
37 ?Ke vagha a David te holoa nia Lord na Christ ke, mi vei tea ge na Christ ge vaivarina ghua David?”
Na vure subo tara nia togotogo ngangata na hava tara rongovia.
Kara bei taonira gea na lei manetarai ni vetena nina Moses
(Matthew 23:1-36; Luke 20:45-47)
38 Tana bona Jesus te taraira na vure subo, ge bosa vanira te vagha eni, “Kau bei taonighi gea na nilabudira na lei manetarai ni vetena nina Moses. Ra haghelighi na lei pupulu tabu, mara sakusaku tua va tana bona ni sabisabiri tara liona ge kara righi vaughilaladira na vure subo ma kara taluhabara. 39 Tana bona tara tona tana vale kokoeliulivuti ni Jew pi tana tabatu ke, tara vilighi na malei sopou te haba. 40 Gaira tara pegopegora mara lavighi didira na lei hegohego na lei matesasani. E daro ngangata didira na kokoeliulivuti, ge kara ghanaghanara nia tara tinoni tabu. Na lei tinoni raini ke, God ke vahera na totoro sule ngangata i kise.”
Nina heveioli na vaivine matesasani
(Luke 21:1-4)
41 Jesus te sopou lilighina na vatei sonirongo ni Valetabu, me vaevanera vaa na vure tara sonia igaa didira na heveioli. Subo ngangata na vure lologho tara mai sonia na rongo te sule. 42 Ma Jesus te righia ghua sakai na vaivine matesasani te haghe mai, me sonihaghea na rongo pile kikia, te kaekagena sakai na seleni vamua.
43 Soko ge holora nina vaovarongo Jesus, me bosa vanira te vagha eni, “Na hava ku bosaa vanighau nia eni ke, te utuni. Na vaivine matesasani eni te sosoni vulera gaira tara mai sonighi didira rongo ni heveioli. 44 Na pukuna na vure lologho tara sonighi na rongo te au itadira. Mana vaivine eni ke, te sonia vamua na rongo te loghoa, me mua ghoi loghoa ghua siki rongo ke au, ge ke nia pelu ghana vanga.”