Ko tono Ua 'o te 'Ipiseli 'a
Pitá
Ko te talateú
Ko Tono Ua 'o te 'Ipiseli 'a Pitá ne'e fai ia ki te kau Kalisitiané 'i te 'ū 'ātakai kehekehe. Ko te tafito'i kaveingá ko tono fakafepaki'i 'o te kau akonaki halá pea mo te 'ulungāanga fakalialia 'oku tupu mei te notou ngāue ko iá. Ko te veteki'anga 'o te 'ū faingata'a ko iá ko te pipiki ma'u ki te 'ilo'i mo'oni 'o te 'Atuá pea mo te 'Aliki ko Sīsū Kalaisí. Ko te 'ilo ko iá kua fakafou mai 'e te kakai ne'e notou mamata tonu kiā Sīsū mo notou fanongo tonu ki Tana faiakó. Ne'e tokanga makehe 'ia Pita ki te akonaki 'a nātou ne'e notou pehē 'e kala toe hā'ele mai 'ia Kalaisi ia. Ne'e pehē 'e Pita ko te he'iki ai ke toe hā'ele mai 'ia Kalaisí hē 'oku kailoa finangalo 'e te 'Atuá “ke 'auha he taha, kā ke a'usia te fakatomalá 'e te kakai kotoa pē” (3:9).
Ko te kakano 'o te tohí
Ko te talateú (1:1-2)
Ko te ma'uli fa'ifa'itaki ki te 'Alikí (1:3-21)
Ko te kau akonaki halá (2:1-22)
Ko te toe hā'ele mai 'a Kalaisí (3:1-18)
1
Ko te fakafe'iloakí
Tū ko au Saimone Pita, ko he tamaio'aliki mo 'apōsetolo 'a Sīsū Kalaisi, ko taku tohi kiā kōtou kua ta'imālie he tui 'oku ma'onga'onga tatau mo ta'a mātoú, 'i te fai mā'oni'oni 'a te tou 'Atua mo Fakama'ulí ko Sīsū Kalaisi.
'Ofa ke fakalahi 'e te 'Atuá kiā kōtou 'ia te kelesi mo te fiamālie 'i te 'ilo kānokano ki te 'Atuá, mo Sīsū Kalaisi ko te tou 'Alikí.
Ko te ma'uli fa'ifa'itaki ki te 'Alikí
He kua foaki mai 'e Tana māfimafi faka-'Atuá 'ia te 'ū me'a 'oku kau ki te ma'ulí, mo te lotu mo'oní, 'i te tou 'ilo'i Tana 'Afió 'a ia ne Ina ui 'ia tātou 'aki Tono lāngilangí*1:3 'aki Tono lāngilangí, ko ia pe ke notou 'inasi 'i Tono lāngilangí. mo Tono 'ulungāanga leleí; 'a ia kua foaki ai kiā tātou 'ia te 'ū tala'ofa fungani mo mahu'inga, kote'uhí ke kotou hoko ai 'i te 'ū tala'ofa ko iá ko te kakai 'oku 'inasi 'i te anga 'o te 'Atuá, kua kotou hao mei te 'auha 'oku 'i māmaní 'o tafito 'i te holi koví. Pea kote'uhí ko te me'a ko iá, ke tūkuingata 'ia kōtou ke lava 'i te kotou ma'u tui nā 'ia te 'ulungāanga lelei; pea 'i te kotou ma'u te 'ulungāanga leleí ke lava 'ia te 'iló; pea 'i te kotou ma'u te 'iló, ke lava 'ia te anga-fakama'uma'ú; pea 'i te kotou ma'u te anga-fakama'uma'ú, ke lava 'ia te kātakí; pea 'i te kotou ma'u te kātakí, ke lava 'ia te nofo ki te 'Atuá; pea 'i te kotou ma'u te nofo ki te 'Atuá, ke lava 'ia te fe'ofa'aki fakakāingá; pea 'i te kotou ma'u te fe'ofa'aki fakakāingá, ke lava 'ia te 'ofá. He kāpau 'oku 'iā kōtou 'ia te 'ū me'a nei, 'o tupulakina, 'e kala kotou fakapikopiko ai, pe ta'efua, 'i te lava'i 'o te 'ilo kānokano ki te tou 'Aliki ko Sīsū Kalaisí. 'Io, ko ia 'oku kala 'iā ia 'ia te me'a nei, 'oku kui ia, 'o kala ina 'ilome'a mama'o; kua loto ngalongalo ki tono fakama'a mei te 'ū angahala mu'á.
10 Ko ia ai, kāinga, ke 'āsili te kotou feinga ke 'ai ke pau te kotou uí mo te kotou filí; he ko kōtou 'oku fai 'ia te 'ū me'a ko iá, 'e kailoa 'aupito kotou humu1:10 humu, ko ia pe si'aki te kotou tuí. he taimi. 11 He 'i te kotou fai peheé 'e faifai pea 'avatu ke kotou mātu'aki 'atā ke kotou hū ki te pule'anga ta'engata 'o te tou 'Aliki mo Fakama'ulí ko Sīsū Kalaisi.
12 Ko ia, kua pau 'e au fakamanatu ai pē 'ia te 'ū me'a ko iá kiā kōtou, neongo 'oku kotou lāu'i'ilo pē ki ai, pea kua kotou tu'u 'i te mo'oni 'oku 'iā kōtoú. 13 Kā 'okou pehē, ko taku ngāue totonu, lolotonga 'okou kei 'i te sino ko 'ení, ke langaki 'ia kōtou 'aki taku fakamanatu kiā kōtoú. 14 Hē 'okou 'ilo'i, 'o hangē foki ko te hinoi'i 'oku 'e te tou 'Alikí ko Sīsū Kalaisi, 'oku vave pē te tukuange 'o te sino ko 'ení. 15 Kae'uma'ā 'e au feinga ke 'i ai he kotou me'a fakatupu manatu ma'u ai pē ki te 'ū me'a ko iá, hili ange taku pekiá.
Ko te kau mamata tonu 'i te lāngilangi 'o Kalaisí
16 He tala'i'eaí ko te motou angimuli ki te 'ū fananga ne fa'u 'aki te lohi, 'ia te motou ongoongoa atu te māfimafi 'o te tou 'Aliki ko Sīsū Kalaisí, mo Tana toe hoko maí; kā ko te kau sio tonu 'ia mātou ki Tono lāngilangí. 17 Hē ne Ina ma'u mei te 'Atua ko te Tamaí 'ia te faka'apa'apa mo te fakalāngilangi'i, 'i te hoko mai kiā Ia 'ia te le'o ko ia mei te nāunau lelei lahi 'aupitó, 'o pehē, “Ko Toku 'Alo Pelé 'ena, 'a ia 'Okou hōifua ki Aí.”*1:17-18 Māt 17:1-5; Ma'ake 9:2-7; Luke 9:28-35 18 Pea ko te le'o ko iá, ne'e motou fanongo ki ai 'i tana ha'u mei hēvani, 'i te motou 'iā Ia 'i te ma'unga tapú.
19 Kae'uma'ā 'oku tou ma'u 'ia te Folafola palōfisaí, 'a ia ko te me'a 'oku pau angé; pea 'oku mālō te kotou fakatokanga ki aí, he 'oku hangē ko he maama 'oku ulo he potu fakapō'ulí, kae'aua ke mafoa 'ia te atá, pea hopo te fetu'u 'ahó 'i te kotou lotó. 20 Kae kotou 'ilo'i mu'a, 'ilonga he palōfisai 'i te Tohitapú, ne'e kala tupu ia mei te faka'uhinga 'a te tangata.*1:20-21 2 Tīm 3:16 21 He kua he'iki ai ke 'aumai he palōfisai 'i te tu'utu'uni 'a te tangata, ka ne'e lea mei te 'Atuá he kau tangata 'i te takina 'ia nātou 'e te Laumālie Mā'oni'oní.

*1:3 1:3 'aki Tono lāngilangí, ko ia pe ke notou 'inasi 'i Tono lāngilangí.

1:10 1:10 humu, ko ia pe si'aki te kotou tuí.

*1:17 1:17-18 Māt 17:1-5; Ma'ake 9:2-7; Luke 9:28-35

*1:20 1:20-21 2 Tīm 3:16