7
Stefanus iaunau sio onata
1 Oyo sio imam no ia mainae iasei tau Stefanus, “Oasau san rei, areimo manisate te tewa?”
2 Iahata, “We amau, we kakau, we waniu. Masi oatinu! Anahatana wain ne rinane wani ita-itane resita iatuhete ruai osi upuri Abraham tau ia wain iruei ria otoe Mesopotamia asi. Isuka irura niane wani nanae Haran tewasi. 3 Iasau osiki iahata, ‘Aeu arihoni me niane rei runa me enau pusiso. Aeu pan tuamane otoe isa mka uatuhetei osia.’ 4 Reiso Abraham ieu iarihoni otoe Kasdim, oyo isuka irura Haran. Iruei ria Haran rotu-tu amai imatai. Amai imatai oyo, Anahatana iaisosiki isuka mai tuamane reini, ita wani irueta tanui. 5 Ne Anahatana irui tuamane otoe osi Abraham ruai tewa. Tuamane mkane iae, iruiki tewa. Ne Anahatana iahata, ‘Mka urui tuamane rei pusiki osi ano runa mea upu.’ Iasau san rei, masike ne hehuka tewasi oi. 6 Ne Anahatana iasau osiki ata, ‘Me upu mka orueso sani sio rakana tau sio umau no tuamane. Sio wason no tuamane rei, mka onanaso tau manianeu oyo ounaso resunso rotu-tu musum utun ate. 7 Ne Au mo, mka uapasana sio rakana rei wason onanaso tau manianeu. Oyo me upu rei oeu oarihon sio wason no tuamane reipa, oyo oainaa runa Au mai tuamane reini. Sio mka oainisi oainaa runa Au san rei, “Anahatana, ano iake nai osa. Ano arorima anunima mai tuamane rei honu. Reiso Ano iake tunne nai osa.” ’ 8 Itotoe san rei oyo, iaunutu akakinae. Tau akakinae rei, kahurae orehi nea upu pusiso. Orehiso na sio pusiso oanei ata oamanaku opusu sae wani Anahatana itotoe rei. Reiso Isak, Abraham anai, iamrai poe, oyo onona wanu oyo, orehiki. Ita Isak irehi anai Yakup oi. Ita Yakup ne hehuka, sio hutusa rahana ua. Sio rei wason rea upu mataanoe.
9 Re upu mataanoe rei, sio osaturuu oanana no wani Yusup, reiso oaheniki na iuna maniane pan otoe Mesir. Ne Anahatana iakahaiki. 10 Inana ne susau pusire rerihoniki. Iuna ia natu Mesir iahata ne hali iake. Tea mo, Anahatana iunai ianei sae waron iaka, sae waron iaka tewa. Iasau pusire iake. Reiso ia natu rei, ihitiki tau mansia mainae. Irui kawasa osiki na isaka Mesir runa ne numau pusire.
11 Oyo pan Mesir runa otoe Kanaan pusire, osupu muaine tewa nea. Reiso resunso panesi. Rea upu osupu muaine tewa nea. 12 Yakup iatinu ata pan Mesir muaina waropa. Reiso iaisosi ne hehuka, rea upu rei, oeu pan mataanoe. 13 Ita oeu honu, samatoro Yusup isima runa ruai osi nea kakau ata ia mo, ia Yusup. Oyo ia natu Mesir rei mato ianei rerihoni Yusup nea enau. 14 Oyo Yusup iaisosiso oeu oanaha runa amai Yakup runa ne enau pusiso na osuka orura Mesir. Sio pusiso sio hutu itu rahana nima. 15 Reiso Yakup sio osuka orura Mesir. Oru-rueso pan rei rotu-tu Yakup runa rea upu pusiso omataso pan Mesir. 16 Oyo tau muie orori no hataya poe nia Sikhem honu, oyo okanso poe hatu nohue wan naone Abraham ihanei arihoni Hemor ne ipane poe Sikhem. Isenui tau kepen.
17 Haineke nea Anahatana nanie irui sae wani itotoe osi Abraham. Rea upu okikasi oasinena pan Mesir nea. 18 Oyo ohiti ia natu honue na iuna natu pan Mesir. Ia rei, iationa Yusup tewa. 19 Iakarota rea upu. Iuna mtinte tanso. Itentene tanso na opesi sio ikina wason mato oamrai mai tuniai. Opesiso pan manahane na omataso. 20 Tau muie rei, Musa iamrai. Ia ikine rei ia iake tunne nai osa. Inai runa amai opakananai pan no numa hunana tonu, 21 oyo oauhuniki. Oauhuniki oyo, ia natu rei anai pina isupui, oyo ihetei roe. Ihetei roe oyo, ipakananai sani ia ruai anai. 22 Oatuhete Musa tau pusire waron sio Mesir oaneire reiso ianei sae waron iaka, sae waron iaka tewa. Isupu kawasa na ianamana iake runa iuna pusire iake.
23 Musa ne musum hutu ate oyo, iapamata sou pan anoi, nanie inoo ne mansiau, sio Israel. 24 Hoka poe oyo, inoo ia Mesir isa iuna resuni-suni ia Israel isa, reiso inetei. Ihita hunu ia Mesir rei. 25 Iahata ne mansiau oanei ata Anahatana wain iaisosiki na ialapasiso. Ne oanei tewa. 26 Ita hanroe honu inoo sio Israel ua oatanaso. Inina na osota hanao na ohunu nisa, reiso iasau, ‘Omi mo, omi kaka wani. Omi oatanamo, nanie tahae?’ 27 Ne ia wain ihita ne neta iruru Musa hae nusui, oyo iasei, ‘Ia seia ihiti ano na aisosima? Ia seia ihitia na arimema na apasanama? 28 Ano nanie ahunu au oi sani potusi ahunu ia Mesir rei?’ 29 Musa iatinu tau rei, oyo irumai arihoni Mesir. Irumai rotu-tu ihokai pan otoe Midian. Hoka pan oyo, iausahai pan rei. Ne hehuka, sio ua.
30 Musum hutu ate oyo, Anahatana ne maisosie on roe noiyaha iatuhete ruai osiki pan otoe huie haineke tinetae wani nanae Sinai. Ia maisosie rei, iatuhete ruai osiki pan ai hutue, wani nooi sani usa reai tanui. 31 Musa inoo ai rei, oyo isira. Reiso ihainekei, nanie inooi ia-ia. Oyo iatinu Upuri nioi. Iahata, 32 ‘Au wani Anahatana tau me upu. Au Anahatana wan Abraham, Isak, na Yakup oainaa nnaku.’ Musa ikaitau hunu ruai, reiso ikana-kananunui. Ikaitau reiso ipenei inoo ai rei nea. 33 Oyo Anahatana iasau honu, ‘Nosu me sandaliu rai. Tuamane rei, ano wani aheta tanui, monne. Tau sae, Au wan tanui. 34 Unoo nea sapan na sio Mesir ouna mtinte tau we mansiau. Uanei nea sapan na resunso. Reiso ukaisunu nea nanie ualapasiso. Reiso mai. Au wan uaisosia anunia poe Mesir.’
35 Musa reini mo, sio Israel openeso tanui, reiso oasau san rei, ‘Ia seia ihiti ano na arimema. Ia seia ihitia na apasanama?’ Aikee Anahatana iaisosiki na iautunu sio Israel na iapuheuso. Anahatana ne maisosie on roe noiyaha wain iatuhete ruai osiki pan ai hutue wan usa reai tanui rei iakahaiki. 36 Musa reini mo, iautunu sio Israel ohokaso oarihoni Mesir tau iuna sima-simana waron rasiraso runa sima-simana waron retuheteso ata ne kawasa on roe Anahatana. Iuna sima-simana rai pan Mesir, nau Nua Msinae, pan otoe huie rotu-tu musum hutu ate. 37 Musa reini sahoro iasau osi sio Israel, ‘Anahatana mka iaisosi ia mamsima ne anamanaya osimo rerihoni ruamo mo mansiau. Ia rei, sani au. Mka iapuheumo na oamahaimo rotu-tu ria supan.’ 38 Musa reini mo, iautunu sio Israel tau sio wason oeu ohori pan otoe huie. Anahatana ne maisosie on roe noiyaha ianamana osiki roe tinetae wani nanae Sinai, oyo Musa iatuhete ne anamanaya rai osi rea upu. Isupu Anahatana ne maunauna waron rakawana oyo iatuhetere osi ita oi.
39 Ne re upu openeso oatinu tau Musa. Openeso tanui, nanie onunso pan Mesir man. 40 Reiso oasau osi Harun, ‘Nana siaie na ami ainaa runai na rekata runama. Tea mo, Musa wain iautunuma arihoni Mesir wain sui supa nea?’ 41 Reiso tau muie rei onana anahatana wani titue tewa isa. Nitae sani koropou anae nene siaie. Onanai oyo, ohunu makapanau, nanie oainaa runa siaie rei. Oyo anoo mirika onoo sae wani sio ruao onanai, reiso ouna karisaa. 42 Reiso Anahatana ipenei tanso. Ieu iarihonso na oainisi oainaa runa oneu roe nante sani naone ia mamsima runa Anahatana ne anamanaya wain nanai Amos ikanu tau ne surate. Ikanu sani Anahatana ianamana san rei,
‘He omi Israel! Tau omi wani pan otoe huie rotu-tu musum hutu ate rai
omi orehi makapanau osi au tewa.
43 Ne omi onana oyo orori-rori Molok nene naniae
runa one wani nanae Repan nene siaie.*7:43 Molok runa Repan waron sio rakana anahatanau waron titue tewa.
Uare, omi onanare runa oainisi oainaa runare.
Reiso mka uanenamo hainau pan nia Babel pan hae.’
44 Tau rea upu wason pan otoe huie rei, orori numa unte wani Anahatana iasau ata iruei tanui. Numa unte rei, onanai sani Anahatana iaisosiso osi Musa. Ounai opusu siaie wani Anahatana iatuhetei osi Musa. 45 Oyo tau muie honu, rea upu runa Yosua orori numa unte rei rotu-tu mai tuamane reini. Ororiki mai tau sio wason onana tuamane rei rerihoni sio niana. Anahatana wain inei sio niana rai oanaoneso. Numa unte rei wani mai rei rotu-tu aia Daud ne naene. 46 Anahatana anoi iake tau Daud, reiso iainisi nanie inana numa osi Anahatana wain Yakup iainaa runai. 47 Ne anai Salomo wain ikatiki tau aia sahoro inana numa rei osiki.
48 Ne Anahatana ia wain mainae onate iruei tau numa wan tumata inanai tewa. Naone ia mamsima runa Anahatana ne anamanaya wain nanai Yesaya isupu anamanae isa rerihoni Anahatana san rei,
49 ‘Au una natu on roe noiyaha.
Au una natu osi sio pusiso poe tuniai.
Ano nanie auna numa nitae sae osiku?
Naniaku uaranahaku wani sui supa?
50 Au ruaku mo, uhaye tau pusire uture, tea?’
51 Omi mo, unumo onata. Omi sani sio wason oationa Anahatana tewa. Openemo oatinu tau Anahatana. Omi sani moa upu oatana runa Anahatana Ne Inaha sui osa. 52 Moa upu ouna sinsara sio mamsima runa Anahatana ne maunauna pusiso. Ohunu sio wason osima ata mka pan muie ia wain anoi manisate nai osa ihokai. Muie reini mo omi mato oruiki osi sio ohunui. 53 Sio maisosia on roe noiyaha orui Anahatana ne maunauna osimo nea. Ne omi reini mo openemo opusure.”
Sio orau Stefanus tau hatu nanie ohunui
54 Sio siniriu oatinu Stefanus iasau ata unuo onata na ohunu sio mamsima runa Anahatana ne maunauna, oyo anoo ranuku-nuku ranaka-naka. 55 Ne Stefanus isupu kawasa rerihoni Anahatana Ne Inaha, oyo iamrou roe nante. Iamrou roe nante oyo, inoo Anahatana ne rinane wani ita-itane resita. Inoo Yesus wain ioo hae Anahatana hanai wanane. Naniai rei nene nohue ia ne kawasa. 56 Iahata, “Masi onoo! Unoo noiyaha rehekai. Ia Tumata Rei, Anahatana Ihitiki wain ioo hae Anahatana hanai wanane.”
57 Sio onata rei onopa tinao ukuna. Oakapona na pene oatinu Stefanus ianamana rerihoni Yesus san rei. Oyo pusiso oruma oamanouso mai Stefanus. 58 Onesai hae kota nene muie. Onesai rerihoni kota rei oyo, oraui tau hatu nanie ohunui. Sio wason osima oakarota rei nanie oraui, reiso oautue no papita osa-osa osi ia honue wain nanai Saulus. 59 Tau sio wason orau-raui, Stefanus iainisi tau Yesus san rei, “Upuku Yesus, atarima we inaha.” 60 Oyo irike tune. Irike tune oyo, iakapona nioi mainae, “Upuku, asiru heu sio no rosa rei!” Iasau san rei, oyo imatai.