15
Sio maisosia runa sio onata oapisara roe Yerusalem
Sio Yahudiu umau wason oparisaa tau Yesus nea ohokaso on roe otoe Yudea. Ohoka poe kota Antiokhia, oyo oatuhete sio wason oparisaa tau Yesus. Sio Antiokhiau rei wason sio Yahudiu tewa, reiso oatuheteso san rei, “Munata sio orehimo pusu Musa ne maunauna tewa Anahatana mka iapuheumo na oamahaimo rotu-tu ria supan tewa.” Paulus runa Barnabas openeso tau maunaune rei, reiso otuntana mainae runa sio rei. Sio ohunu anamanae nanie oaisosi Paulus runa Barnabas runa sio umau honu oeuso roe Yerusalem na oanamana rerihoni masana rei runa sio maisosia na sio onata tau sio wason oparisaa roe rei.
Reiso sio wason oparisaa poe Antiokhia oaisosi Paulus sio, oyo Paulus sio oeu ohori otoe Penisia runa otoe Samaria. Pani rei sio osima runa sapani na sio wason sio Yahudiu tewa oparisaa tau Yesus nea. Sio wason oparisaa pan rei oatinu tau rei, oyo anoo mirika. Oyo oeuso roe Yerusalem. Hoka roe oyo, sio maisosia, sio onata tau sio wason oparisaa runa sio wason oparisaa pusiso oatapeaso iake. Oatapeaso oyo, uaso osima osiso runa pusire waron Anahatana iakahaiso ouna osi sio wason sio Yahudiu tewa. Ne sio umau rerihoni tikane sio onata rerihoni akama Yahudiu ohitio roe, oyo oasau, “Masike sio oparisaa tau Yesus nea, kahurae sio orehi sio wason sio Yahudiu tewa. Kahurae sio opusu Musa ne maunauna.”
Oyo sio maisosia runa sio onata tau sio wason oparisaa oamanouso, nanie ohunu anamanae rerihoni masana reini. Sio ohunu anamanae potuina, oyo Petrus ihitioi roe, oyo iasau, “Wea kakau, wea waniu! Omi ruamo oanei ata naone Anahatana inini au rerihoni pusita na uaunau sio wason sio Yahudiu tewa. Uaunauso na sio iae oatinu Sou Iake rerihoni Yesus runa oparisaa. Anahatana wain iationa tumata anoi pusiki iatuheteta nea ata anoi runa sio oi. Iatuheteta tau irui Ne Inaha osiso sani iruiki osi ita oi. Pusita osa. Anahatana inoo sio ruao, ita ruari tewa. Iuna heu sio no rosau pusu sio oparisaa tau Yesus sani ita oi. 10 Omi nanie na sio Yahudiu tewa wason oparisaa opusu Musa ne maunauna pusire ouna mtinte tau sio, nanie tahae? Ita ruari rea upu opusu maunauna pusire iake tewa. Omi nanie oaisosiso opusure oi? Pene ouna tinkaei tau Anahatana. 11 Pene. Ita iparisaa ata Anahatana iapuheuta na iamahaita rotu-tu ria supan pusu Upuri Yesus irui iake mainae osita. Sio oi, Anahatana iapuheuso pusu Yesus. Kahurae sio opusu Musa ne maunauna pusire tewa.”
12 Sio pusiso wason oamanouso pan rei oamaturuso. Oyo oatinu Barnabas runa Paulus osima runa sapani na Anahatana irui kawasa osiso na sio ouna akakinaya na sio oanei ata sio no kawasa on roe Anahatana runa sima-simana raasiraso. Sio ouna sima-simana sani osuisene sio kupua runa onei sakahatena kua sio wason sio Yahudiu tewa tihue, reiso ita ianei ata Anahatana anoi runa sio oi. 13 Sio osima pusi, oyo Yakobis, ia mainae tau sio wason oparisaa roe Yerusalem, iasau san rei, “Wea kakau, wea waniu! Masi oatinu tau au. 14 Simon Petrus mato iatuhetemo sapani na mataanoe Anahatana iatuhetei. Iatuhetei ata anoi runa sio wason sio Yahudiu tewa. Inini sio umau rerihoni sio rei oi na sio ouna ne mansiau. 15 Maunaune rei runa sio mamsima runa Anahatana ne anamanaya no maunauna, uare osa. Ia mamsimae isa ikanu ata Anahatana iasau san rei,
16 ‘Mka au uhokaku honu,
oyo uhiti honu Daud tau aia tau niana waron naone iuna aia tanure.
Uhitiki honu
sani ia isa inana honu numa wani watikohui honu.
17 Au uhitiki na sio tamena oninaku
runa sio wason sio Yahudiu tewa wason uanaha runaso nea na sio ouna we mansiau.
18 Au mo, omi moa Upu, uasau san rei.
Mka au una sani masuae au una sio oasau.’ ”
19 Yakobis iasau honu, “Reiso uahata kani nene iake ita pene iaisosiso opusu Musa ne maunauna pusire iuna mtinte tau sio wason sio Yahudiu tewa wason nanie ouniso opusu Anahatana. 20 Ne kahurae ita ikanu surate osiso runa iaunauso na hasae pene sio oai muaine wani sio oruiki osi anahatana wani titue tewa, pene okaparua, pene oai henate rerihoni makapanau waron sio oakinenere, runa pene oai makapana nene nasie. 21 Sio oanei nea ata ita Yahudiu ipeneta tau rei. Tau sae, Musa ne maunauna waron rasopore, sio osima nnare sui osa potuina nea tau rania hataya waron ita Yahudiu iamuira Anahatana sui numa mananouna osi sio Yahudiu.”
Sio maisosia runa sio onata oauwatu surate osi sio wason sio Yahudiu tewa
22 Reiso sio maisosia, sio onata tau sio wason oparisaa runa sio pusiso wason oparisaa roe Yerusalem rei, oapamata sou nanie onini sio umau rerihoni ruao, oyo oaisosiso oeu okata Paulus runa Barnabas poe kota Antiokhia. Reiso onini Silas runa Yudas, sio oaoiki tau Barsabas oi. Sio ua rei wason sio onata rerihoni sio mamparisaa. 23 Sio maisosia runa sio onata tau sio wason oparisaa okanu surate oi oyo oruiki osi ateso na ororiki. Sio okanu san rei,
“Osi mania kakau, mania waniu wason sio Yahudiu tewa poe kota Antiokhia runa otoe Siria runa otoe Kilikia.
Tapea on roe ami maisosia runa ami onata pusima.
24 Ami atinu ata sio umau rerihoni ami reini oeuso poe tanumo nea, oyo ouna anomo mtinta runa anomo rauponu runa sio no maunauna. Aikee ami aisosiso tewa. 25 Reiso pusima apamata sou nanie anini sio umau, oyo aisosiso poe tanumo okata Barnabas runa Paulus wason anoma runaso. 26 Sio ua reini oamanane sio wason nanie ohunuso nea tau oanori runa Upuri Yesus Kristus. 27 Reiso ami aisosi Yudas runa Silas osimo. Mka sio ruao oasau osimo. Sio no anamanaya rai runa surate rei nene anamanaya, uare osa. 28 Anahatana Ne Inaha runa ami pusima apamata sou na pene aisosimo opusu Musa ne maunauna pusire ouna mtinte tanumo. Hasae maunauna mkana rai kahurae omi opusure. 29 Areimo pene oai muaine wani oruiki osi anahatana wani titue tewa, pene oai makapana nene nasie, pene oai henate rerihoni makapana wani sio oakinenei, runa pene okaparua. Munata omi ouna atata raini tewa, omi ouna iake.
Hasae rei mani, tapea!”
30 Reiso sio oaisosiso oeuso poe Antiokhia. Hoka poe oyo, oanaha runa sio pusiso wason oparisaa, oyo orui surate rei osiso. 31 Sio ohatae tanui, oyo anoo kaia. Maunaune rei rekahaiso. 32 Yudas runa Silas wason sio mamsima runa Anahatana ne anamanaya oi, reiso oaunau sio wason oparisaa rei rotu-tu potuina runa oakahaiso tau no maunauna runa oakahaiso oparisaa ia-ia. 33 Yudas runa Silas oru-rueso poe rei potuina mkane, oyo sio wason oparisaa poe Antiokhia oauhaaso, oyo oaisosiso onunso roe Yerusalem roe sio roe rei wason oaisosi uaso. 34 Ne Silas iapamata sou nanie iruei poe Antiokhia asi. 35 Paulus runa Silas oi orueso potuina poe Antiokhia na oatuheteso runa osima na Upuri ne anamanaya. Uaso runa sio panesi honu oatuheteso.
Paulus runa Barnabas oeu osakakau
36 Onona inasa rai oyo, Paulus iasau osi Barnabas, “Mai, inunta noi niana waron naone isima na Upuri ne anamanaya osiso. Mka inoo rea kakau, rea waniu na inoo sio sapan.” 37 Barnabas inina na Yohanis Markus ikataso, 38 ne Paulus ipenei. Iahata nene iake pene Markus ipusui. Naone ieu iarihoniso poe otoe Pampilia. Ikataso rotu-tu no tanei pusiki tewa. 39 Uaso otuntana mainae, reiso sio oeu osakakau. Barnabas isaa kapane, nanie ieui nau nusa Siprus ikata Markus. 40 Paulus inini Silas, oyo sio wason oparisaa poe Antiokhia orui uaso osi Upuri na irui iake osiso, samatoro uaso oeuso. 41 Oeu ohori otoe Siria runa otoe Kilikia na Paulus iakahai sio wason oparisaa na oparisaa ia-ia.