Chijnie ndo Jesús chronga ndo Juan
1
Ngisen chronga xranchi jii ndo Dio kui̱i̱ ntiꞌi nunte xasintajni
Ti xrangíxixín xrakoꞌa nunte xasintajni ó jii chijni ko chijni meꞌe ndo Cristo, ko jeꞌe ndo bakekao ndo ndo Dio ko jeꞌe ndo ndo Dio ndo. Ti xrangíxixín bakekao ndo ndo Dio, ko ixi jeꞌe ndo Cristo, ndo Dio juinchéña ndo kain ngeꞌe jii. Ko ninaa ngeꞌe jii xrokuakeꞌa siá xrakuajonꞌa ndo juachaxien ndo xrobakeꞌe. Jeꞌe ndo kuajon ndo juachaxin jichón kain ngeꞌe ko jeꞌe ndo naa xroꞌi tingasáña ngajin chujni. Ko xroꞌi meꞌe tingasáña ti naxixeꞌe ko ti naxixeꞌe juaꞌi nchekanga xroꞌi.
Mt. 3:1; Mr. 1:4; Lc. 3:1, 2.*Bakeꞌe naa ngisen tsixruaꞌan ndo Dio, ndo meꞌe ndatinꞌin ndo Juan ixi xrochronga ndo kondee xroꞌi meꞌe ixi kain chujni tsitikaon na̱ xroꞌi ixi ngeꞌe xrondachro ndo. Ko ndo Juan jeꞌa jeꞌe ndo xroꞌi meꞌe. Jeꞌe ndo jeꞌo xrochronga ndo kondee xroꞌi. Xroꞌi nduaxin xroꞌi tingasáña kain chujni ó jiti̱i̱ xroꞌi nunte xasintajni.
10 Chijni jian, ndo Cristo, ó jii ndo nunte xasintajni, ko maski ndo juinchéña ndo nunte, chujni ste nunte xasintajni kuichúxinꞌa na̱ ndo. 11 Kui̱i̱ ndo ngajin ni judío, ni tjajnée ndo, ko kuayéꞌa na̱ ndo. 12 Ko ikaxin sen kuayéꞌe sen ndo ko kuitikaon sen ndo, kuajon ndo juachaxin ngajin sen ixi xrokjan sen chjenꞌen ndo Dio. 13 Sen meꞌe jeꞌa xranchi tjongíꞌe naa chjenꞌen naa chujni jaña tjongíꞌe sen. Naꞌi. Ó chjenꞌen ndo Dio jeꞌe sen.
14 Ko chijni, ndo Cristo, jeꞌe ndo ikjan ndo chujni ko bakeꞌe ndo ngajinna ko tjaunna ndo ko ti nduaxin ndachro ndo. Ko ó bikona juachaxien ndo, juachaxien chjenꞌen Ndotáina Dio, xjan naakuaxon.
15 Ndo Juan nichja ndo ixi ndo Cristo ko ndachro ndo:
―Jiꞌi ngisen ntatjunta nchakon ndachrja̱n, tjumeꞌe tsi̱i̱ inaa ngisen ícha tetuanꞌan, ixi ó saꞌó jii ndo ixi najanꞌan.
16 Kainna ó kuayeꞌena juachaxin tjintee tajon ndo, ko nchenchaonna ndo kain nchakon. 17 Ley kuetuanꞌan ndo Dio juinchenoi̱na ndo Moisés, ko ti tjueꞌe ndo chujni ko ti nduaxin meꞌe ti̱ꞌxi̱n ixi ndo Jesucristo. 18 Xroꞌan ngisen bikon ndo Dio. Jeꞌo chjenꞌen ndo, xjan naakuaxon, xjan jiníi Ndotée ko jeꞌe xjan juinchenoi̱na xjan xranchi jii Ndo Dio.
Ndo Juan nichja ndo kondee ndo Jesús
(Mt. 3:11-12; Mr. 1:7-8; Lc. 3:15-17)
19 Kaxin ni judío, ni tjajna Jerusalén, xruanꞌan na̱ xitaana ko xi tjako ley ngajin ndo Juan ixi tsjanchangíꞌe na̱ ndo:
―¿Ngisen jaꞌa?
20 Ko jeꞌe ndo ndako juatingíexin ndo:
―Jeꞌa ndo Cristo najanꞌan.
21 Tjumeꞌe íjngo juanchangiꞌe xa ndo:
―¿Ngisen jaꞌa tjumeꞌe? ¿Á ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó, ndo Elías?
Ko ndo Juan ndachro ndo:
―Jeꞌa jeꞌe ndo janꞌan.
Tjumeꞌe juanchangiꞌe xa ndo:
―¿Á jaꞌa ndo xrochronga chijnie ndo Dio, ndo xrokui̱i̱?
Ko juatingíexin ndo:
―Naꞌi.
22 Méxin, ndache xa ndo:
―¿Ngisen jaꞌa tjumeꞌe? Xrokonda tsikiꞌanna chijni ngajin ngisen xruanꞌanna. ¿Ngeꞌe chao xrondachrua ngisen jaꞌa?
23 Juatengíexin ndo Juan:
―Janꞌan naa ngisen nichja séen jii ntajie ndachro: “Tantjeꞌenta naa chaꞌo nao itji ixi Ncháina tsi̱i̱” ―ti ndachro ndo Juan meꞌe tsindachro ndo profeta Isaías.
24 Ko chujni tsikjin tsijao ndo Juan, xi fariseo tsixruaꞌan chujni 25 ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―Siá jeꞌa jaꞌa ndo Cristo, ko jeꞌa ndo profeta Elías, ko kaxon jeꞌa ndo profeta stechónꞌen na̱, ¿sonda tikitée na̱ tjumeꞌe?
26 Ndo Juan ndache ndo na̱:
―Janꞌan tikitéexin na̱ inda, ko ngakjenꞌen jaꞌanta jii naa ngisen chuxinꞌanta. 27 Tuenxin najanꞌan jiti̱i̱ ndo ko ícha tetuanꞌan ndo ixi janꞌan. Ko tikinixinꞌa tsoxindangaꞌa tjuée katée ndo.
28 Kain jiꞌi konꞌen tjajna Betábara ndatsjonxin ti indajitinga ndatinꞌin Jordán ti no jii ndo Juan jitikitée ndo chujni.
Ndo Jesús xranchi naa kutuchjon neꞌe ndo Dio
29 Ndúyaxin ndo Juan bikon ndo ndo Jesús jitonchjiñeꞌe ndo tjenka ndo ko ndachro ndo:
―Tsjeꞌenta ntiꞌi jiti̱i̱ ndo xranchi naa Kutuchjoen ndo Dio, ndo tantsje jíee ni nunte xasintajni. 30 Nchakon ndachrja̱n jiti̱i̱ naa ngisen tuenxin najanꞌan, ngisen ícha tetuanꞌan ixi ó saꞌó jii jeꞌe ndo, meꞌe nichja ixi jeꞌe ndo. 31 Janꞌan kaxon kuichuxinꞌa ndo. Ko janꞌan bakikitéexin na̱ ixi inda ixi jaña ni tjajna Israel xrokuichuxin na̱ ndo.
32 Kaxon ndachro ndo Juan:
―Janꞌan bikon Espíritue ndo Dio xingajinxin ngajní xranchi naa kuntúá ko bakeꞌe ngataꞌa ndo. 33 Ko xranónaꞌi ngisen jeꞌe ndo. Ko ngisen xruanꞌanna tsikitée chujni ixi inda, ndo meꞌe ndachijina ndo: “Nchakon tsikuan Espíritue ndo Dio xroxingajinxin ngajní ko tsi̱i̱ ngataꞌa naa ngisen, ndo meꞌe tsikitée ndo na̱ ixi Espíritue ndo Dio.” 34 Janꞌan ó bikon ndo ko chrjaꞌnga ixi jeꞌe ndo Chjenꞌen ndo Dio.
Ndo Jesús kuincheꞌe ndo sen bajikao ndo
35 Ndúyaxin ndo Juan jii ndo ntiꞌa íjngo ko kao yuu sen chrjikao ndo, 36 ko hora bikon ndo Juan kuatsinga ndo Jesús, ndachro ndo:
―Tsjeꞌenta, jeꞌe ndo Kutuchjoen ndo Dio.
37 Kayui sen ruéꞌe ndo Juan kuinꞌen sen ngeꞌe ndachro ndo ko ruéꞌe sen ndo Jesús. 38 Méxin, ndo Jesús ngatjia ndo tsjeꞌe ndo ko bikon ndo jiruéꞌe sen ndo ko ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe tjéenta?
Jeꞌe sen ndachro sen:
―Maestro, ¿no jii ndúya?
39 Ko juatingíexin ndo Jesús:
―Xrokuinta tsjeꞌenta.
Méxin, ikjui sen ko bikon sen ti no bakituꞌe ndo ko kuatsinga sen nguixin nchakon meꞌe ngajin ndo ixi ó kóndo xranchi las cuatro.
40 Naa sen yuu tsikinꞌen ngeꞌe ndachro ndo Juan ko tsirueꞌe ndo Jesús, ndo meꞌe ndatinꞌin Andrés, ndo kichuu ndo Simón Pedro. 41 Ndo Andrés tuinxin ikjui ndo bijée ndo ndo kichuu ndo, ndo Simón, ko ndachro ndo:
―Kuitjána ndo Mesías. Mesías xrondachro Cristo.
42 Tjumeꞌe ndo Andrés bikao ndo ndo Simón ti no jii ndo Jesús. Ko hora bikon ndo Jesús sen, ndachro ndo:
―Jaꞌa Simón, chjenꞌen ndo Jonás. Ko jai ndatsiꞌian Cefas. Ko Cefas xrondachro Pedro.
Ndo Jesús tiyeꞌe ndo ndo Felipe ko ndo Natanael
43 Ndúyaxin ndo Jesús tjaun ndo xrokjui ndo nunte Galilea ko kuetan ndo ndo Felipe, ko ndache ndo ndo:
―Ruana̱na.
44 Ko ndo Felipe, ndo tjajna Betsaida, ntiꞌa kaxon tjajnée ndo Andrés ko ndo Pedro. 45 Ko ndo Felipe ikjui ndo bijée ndo ndo Natanael ko ndachro ndo:
―Ó bikona ndo xrokui̱i̱ xranchi tsikjin ndo Moisés ti xroon ley ko kaxon ngisen tsikjin sen profeta. Jiꞌi ndo Jesús, chjenꞌen ndo José, ndo tjajna Nazaret.
46 Ndachro ndo Natanael:
―¿Á ko chao xrokuachrje naa ngeꞌe jian tjajna Nazaret?
Juatengíexin ndo Felipe:
―Xrokuia tsjeꞌé.
47 Ko hora bikon ndo Jesús jitonchjiñeꞌe ndo Natanael, ndachro ndo:
―Ntiꞌi jiti̱i̱ naa ndo nduaxin israelita ko xroꞌan juancheya jii ngajin ndo.
48 Méxin, juanchangi ndo Natanael ngajin ndo Jesús:
―¿Xranchi chuxianna?
Ko ndachro ndo Jesús:
―Janꞌan bikuan ti xratiyaꞌia ndo Felipe hora bakeꞌe chringi nta̱a̱ tajon tuhigo.
49 Méxin, ndachro ndo Natanael:
―Maestro, jaꞌa Chjenꞌen ndo Dio, ndo Rey tetuanꞌan tjajna Israel.
50 Juatengíexin ndo Jesús:
―¿Á kuitikaonna ixi jeꞌo ntatjua bikuan chringi nta̱a̱ tajon tuhigo? Tjumeꞌe tsikuan ícha ijié ngeꞌe ixi ti ngeꞌe bikuan jai.
51 Kaxon ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin ntatjunta ixi tsikonnta xroxitjeꞌe ngajní ko sen angéel ndo Dio stetajinꞌin sen ko stexinganjin sen ngataꞌa Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni.

1:6 Mt. 3:1; Mr. 1:4; Lc. 3:1, 2.