26
Sa Baṉara Uzaea pa Ziuda
(2 Baṉara 14:21-22, 15:1-7)
Sari doduru tiena sa popoa Ziuda si vizatia sa tuna e Amazaea, se Uzaea, sapu manege onomo vuahenina pude baṉara, hobena sa tamana. Pa mudina sa minate te Amazaea, si zau vagi pule nia e Uzaea sa vasileana Elati meke kuri pulea sa sa popoa asa.
Uzaea si manege onomo vuahenina totoso tava baṉara si asa meke koa baṉara si asa pa Zerusalema ka lima ṉavulu rua vuaheni. Sa tinana sa si e Zekolia; na barikaleqe pu mae guana pa Zerusalema. Lulia sa sa hahanana tanisa tamana, meke taveti sa gua sapu toṉoto pa dinoṉo te Zihova. Koari na totoso sipu korapa toa nana se Zakaraea, si totoli nia e Zakaraea sa baṉara pa pinamaṉana se Zihova, ke nabulu va leana la koe Zihova si asa, meke mana nia sa Tamasa si asa.
La raza i Uzaea sari pa Pilisitia meke huara gore nia sa sari na gobadi ri na vasileana lavata pa Qati, Zamunia, meke Asidodi. Meke kuri pule ia sa sa goba patu ululuna koari kaiqa vasileana vaqura tata pa Asidodi meke pa kaiqa vasina pule pa korapana sa popoa Pilisitia. Toka nia sa Tamasa si asa pude va kilasi sari pa Pilisitia, sari na tie Arebia saripu koadi pa Qurabeolo, meke sari tie Meunaiti. Sari na tie Amoni si hoke vala vinari poni koe Uzaea, meke podalae ta avoso sa ṉiniraṉira tanisa, kamo latu pa Izipi.
Pude va nabu i sari na goba ululudi pa Zerusalema gua si taveti Uzaea sari na vetu hakehakei ululudi tadi na tie kopu pa Sasada iio, pa Sasada Lolomo meke pa vasina kekere sa goba. 10 Taveti tugo sa sari na vetu hakehakei ululudi tadi na tie kopu pa soloso qega, meke geli ni pou pude va naqiti kolo sa pa kauru pepeso, sina soku hola nana sipi na bulumakao pa popoa toqetoqere na pezara duduli. Tie pa lelete si asa, ke sovuti sa sari na tie pude tavetavete meke lete inuma vaeni koari na toqere na inuma huiti na gua koari na pepeso masurudi.
11 Koa nana sa qeto minate lavata te Uzaea, sapu namanama pude la pa vinaripera. Sari doduru vivineina si ta kopue koari karua nana tie kubekubere, e Zeieli meke Maseia pa kinopu te Hananaea, na keke ṉati tie tavetavete tanisa baṉara. 12 Sa qeto minate si ta totolie koari ka karua tina onomo gogoto tie tuturaṉa. 13 Pa dia kinopu si ari ka ṉeta gogoto zuapa tina lima gogoto tie varipera, bokabokadi pa vinaripera pude varipera ponia sa baṉara koari na nana kana. 14 Meke e Uzaea poni ni lave, hopere, toropae, poko varipera, bokala na tupi meke sari na patu pude tana kurukuru paqala. 15 Taveti rina tie matazoṉa pa Zerusalema sari na tiṉitoṉa tana gonagona tupi meke tana bulini patu nomadi. Hire si tava hake koari na vetu hakehakei ululudi meke pa iiodi na bara koasa popoa nomana. Sa inavosona si kamo pa doduru vasina, sina toka nia sa Tamasa si asa osolae na keke baṉara ṉiṉira hola si asa.
Tava Kilasa se Uzaea pa Nana Vinahesi Pule
16 Ba totosona sipu ṉiṉira se Uzaea, si podalae vahesi pule nia meke vasina si tutuvu tinasuna si asa. Seke tinarae si asa te Tamasa totoso nuquru la pa Zelepade pude la va uququ oto huda humaṉa lea pa hope. 17 Ba luli mudi la ia e Azaraea sa hiama, meke sari ka vesu ṉavulu puta hiama sapu varanedi 18 pude hukatia si asa. Zama si arini, “Uzaea! Lopu mua tinavete agoi si pude tavetia sa vina uququ humaṉa lea la koe Zihova. Sari na hiama mo saripu na tutina e Eroni si tava madidi pude tavetia sa tinavete asa. Vura koasa vasina madina hie. Ele va sea la si agoi koe Zihova sa Tamasa meke kote noso sa Nana minana atu koa goi.”* Ekd 30:7-8; Nab 3:10
19 Turu nana pa Zelepade se Uzaea pa kalina sa hope tana va uququ, taṉinia nana sa susuluana oto huda humaṉa lea. Sipu ta ṉaziri ni sa sari na hiama si vura va hodaka mo pa raena sa sa minoho popoqu. 20 Se Azaraea meke sari kasa hiama si doṉo toto la ia arini sa raena sa baṉara sapu ele popoqu, ke sese vura nia arini si asa. Asa telena ba bebeno hiva vura taloa tugo, sina ele va kilasia e Zihova si asa.
21 Ke pa doduruna sa nana tinoa sa baṉara Uzaea si koa ia mo na minoho popoqu si asa. Lopu boka nuquru pule la si asa pa Zelepade, sina na popoqu ke koa vata kale si asa pa nana vetu. Ta rupaha pa doduru nana tinavete, ke kopu hobe nia sa tuna koreo, e Zotamu, sa popoa.
22 Sa poropita Aisea, sa tuna Emosi, si kubere gore betoni sari doduru vivinei guguana sa baṉara Uzaea totoso koa baṉara si asa. 23 Mate se Uzaea, meke ta pomunae si asa koasa popomunuana baṉara, ba koa gua koasa nana minoho si lopu ta pomunae si asa koasa bae tadi na baṉara. Meke e Zotamu, sa tuna koreo, si hobena si asa koasa binaṉara.* Ais 6:1

*26:18 Ekd 30:7-8; Nab 3:10

*26:23 Ais 6:1