22
“Kasa turaṉaqu, mi avoso mae pude maqu va bakalia koa gamu sapu lopu sea si rau,” gua si asa.
Totoso avosia tugo rini sapu zama pa zinama Hiburu se Paula, si noso beto si arini, ke zama si asa, “Arau si na tie Ziu, podoqu pa vasileana Tasisi, pa pinaqaha popoa pa Silisia. Ba noma sage meke sikulu si rau koe Qamalieli na Parese pa vasileana nomana hie pa Zerusalema. Tava tumatumae valeana nia rau sa Tinarae te Mosese, meke tadi na tiatamada pukerane. Ṉaliṉali hola nia rau sa vina lavatana sa Tamasa koari na qua tinavete, gua putaputa tugo sapu korapa nia gamu kamahire.* TTA 5:34-39 Ṉoṉovali, na va matei rau sarini pu lulia sa Siraṉa vinahesi hie. Pusi vagi rau sari na palabatu na barikaleqe, meke la vekoi rau pa vetu varipusi.* TTA 8:3, 26:9-11 Sa ṉati hiama kenukenue, meke sari doduru koasa Sanihiderini d,* Sa Sanihiderini hie si na ṉati puku tie vari pitui tadi na tie Ziu. ba boka va sosodea mo, sina arini mo poni nau sari na leta pu paleki rau, sapu kubere la ni rini koari kasa tie Ziu turaṉadia pu koa pa Damasikasi, pude kaqu pusi vagi rau sari na tie pu koadi vasina pu lulia sa Siraṉa vinahesi hie, pude la va kilasi pa Zerusalema, gua.
Tozia Paula sa Nana Kinekere
(Tinavete 9:1-19, 26:12-18)
Ba sipu korapa rane sa popoa, totoso korapa ene la rau pa siraṉa, meke tata la pa Damasikasi, si malara va hodaka mae koa rau si keke kalalasa variva keanana pa Maṉauru. Ke hoqa gore pa pepeso si rau, meke avosia rau si keke mamalaiṉi sapu zama guahe: ‘Saula! Saula! Na vegua ke ṉoṉovalau goi?’ gua.
‘Baṉara, esei si goi?’ gua si rau.
Meke olaṉa si Asa, ‘Arau Zisu pa Nazareti tugo si hie, sapu korapa ṉoṉovalau goi!’ gua si Asa. Sari na tie pu lulidi koa rau si dogoria mo rini sa kalalasa, ba lopu avosia rini sa mamalaiṉina sa tie pu zama mae koa rau.
10 Meke nanasia rau si Asa, ‘Baṉara, na sa si kaqu tavetia rau?’ gua si rau.
Meke olaṉa mae si Asa, ‘Mu turu, mamu la pa Damasikasi, meke vasina tu si kote ta tozi ni goi sari doduru gua pu ta hivae koa goi pude taveti,’ gua si Asa. 11 Lopu boka dodogorae si rau, sina va behu au sa kalalasa variva keanana. Ke sari na tie mo pu lulidi koa rau si taṉinia limaqu, meke turaṉa la nau pa Damasikasi.
12 Koa nana vasina si keke tie pozana e Ananaeasi. Keke tie toṉoto si asa pa hahanana kinopuna sa Tinarae te Mosese, meke na tie ta pamaṉaena hola si asa koari doduru tie Ziu vasina. 13 Mae turu kapae koa rau si asa, meke zama, ‘Saula, tasiqu, mu dodogorae tu ba goi!’ gua si asa. Meke pa totoso tugo asa si dogoria rau si asa.
14 Meke zama si asa, ‘Ele vizatigo sa Tamasa tadi na tiatamada si agoi, pude mu tumae nia sa Nana hiniva, meke pude dogoria sa Nana Nabulu Toṉotona, sapu ele dogoria goi meke avosia goi sa mamalaiṉina soti pa siraṉa. 15 Ura kaqu keke Nana tie va sosode si agoi, pude tozia koa ri doduru tie gua saripu dogori na avosi goi. 16 Ke mu lopu aqa, ba la mamu ta papitaiso, pude tava via koari na mua sinea, mamu varavara la koasa pozana Sa,’ gua si asa.
Ta Garunu se Paula Pude Tarae Koari na Tie Zenitailo
17 Totoso pule la pa Zerusalema si rau, meke sipu la koa varavara si rau pa Zelepade, si dogoria rau si keke dinogodogorae. 18 Dogoria rau sa Baṉara sapu zama mae koa rau, ‘Mu tuturei sisigiti, mamu taluarae pa Zerusalema, sina lopu kaqu va hinokaria rina tie tani sa inavosoqu Rau sapu kote totozia goi,’ gua si Asa.
19 Meke olaṉa la si rau, ‘Baṉara, ele gilana valeania dia rini sapu arau mo la vata pusi, na sekei pa hopeke sinaqoqi sari na tie pu va hinokarigo si Goi. 20 Meke sipu tava mate se Sitivini, sa tie pu helahelae nigo koari na tie, si arau tugo mo somana va egoa sa nana minate, meke arau tugo mo turu kopu ni sari na poko tadirini pu va matena si asa,’ gua si rau.* TTA 7:58
21 Ba zama mae koa rau si Asa, ‘Mu la! Sina kaqu garunu la nigo Rau si goi pa seu, koari na tie Zenitailo,’ gua si Asa.”
22 Va avoso sari na tinoni, ba sipu zama nia tugo Paula sapu kaqu ta garunu la koari na tie Zenitailo si asa gua, si keke gua velavela va ululae si arini, “Va matea gana sa tie sana, lopu padana pude toa!” gua si arini. 23 Zama ta ṉaziṉaziri sarini, meke hiru ni rini pa galegalearane sari na dia poko, meke taburu sage ni rini panaulu sari na kavuru pepeso. 24 Ke garuni sa ṉati koimata tadi na tie varipera sari nana tie, pude turaṉa nuquru nia se Paula pa vasina tadi na tie varipera. Meke garuni sa si arini pude komitia si asa, pude ni tozia sapu pa ginugua sa, ke zama ta ṉaziṉaziri nia tu rina tie Ziu si asa, gua. 25 Ba sipu korapa pusia rini si asa pude komitia, si zama la se Paula koa keke koimata tadi na tie varipera pu turu tata koa sa, “Vegua, leana mo koa gamu si pude komitia sa tie Roma* Sari doduru tie pu ta pozae na tie Roma si tago ṉiniraṉira pa tinarae Roma. Sari na tie pa votiki popoa na butubutu ba boka ta pozae na tie Roma. tugo, sapu ta kopue koasa tinarae Roma, pana lopu ele ta pitu?” gua si asa.
26 Sipu avosia tugo sa koimata sa zinama gua asa te Paula, si la si asa koasa ṉati koimata, meke zama, “Tio, na sa si kote tavetia goi? Na tie hie si na tie Roma tugo, ta kopue koasa tinarae Roma,” gua si asa.
27 Ke la nanasia sa ṉati koimata se Paula, “Mu tozi nau, na tie Roma tugo si goi?” gua si asa.
“Uve,” gua se Paula.
28 Meke zama sa ṉati koimata, “Arau si soku poata vekoi meke tiqe ta evaṉae na tie Roma si rau,” gua si asa. Meke olaṉa se Paula, “Ba arau si na tie Roma pa qua pinodo,” gua si asa.
29 Ke rizu taloa sarini pu korapa va namanama pude la nanasia se Paula; meke sa ṉati koimata ba matagutu tugo, totoso avosia sa sapu na tie Roma tugo se Paula, sina pusia tu sa pa seni, pude komitia.
Ta Vala pa Kenudi rina Koimata pa Sanihiderini se Paula
30 Hiva gilana va sosodea sa ṉati koimata tadi na tie varipera Roma, gua meke zutua rina tie Ziu se Paula. Ke pa koivugona, si rupahia sa se Paula, meke tozi ni sa sari na ṉati hiama, meke sari doduru tiena sa puku tie varipitui tadi na tie Ziu pude varigara. Meke turaṉia sa se Paula, meke la va turua sa pa kenudi rini.

*22:3 TTA 5:34-39

*22:4 TTA 8:3, 26:9-11

*22:5 Sa Sanihiderini hie si na ṉati puku tie vari pitui tadi na tie Ziu.

*22:20 TTA 7:58

*22:25 Sari doduru tie pu ta pozae na tie Roma si tago ṉiniraṉira pa tinarae Roma. Sari na tie pa votiki popoa na butubutu ba boka ta pozae na tie Roma.