17
Kolo Mae Guana pa Patu
Meke taluarae koasa soloso qega sapu ta pozae Sini sa doduruna sa butubutu Izireli, meke ririzu la koari ninae vasina pa zinama te Zihova si arini. Meke mae va turu ipi si arini pa Repidimi, ba namu loke kolo napo si koa vasina. Meke podalae nominomi nia rini se Mosese, meke zama guahe, “Kei poni gami kolo napo,” gua si arini.
Meke olaṉa se Mosese, “Na vegua ke nominomi nau gamu? Na vegua ke hiva podepodekia gamu se Zihova?” gua si asa.
Ba memeha mate sari na tinoni, ke lopu makudo qumiqumi nia mo rini se Mosese. Meke zama guahe si arini, “Na vegua ke turaṉa va seu pani gami goi pa popoa Izipi si gami? Na pude va memeha mate gami meke sari na mami koburu na mami rovana kurukuru gua si goi?” gua si arini.
Meke varavara va ṉiṉira la koe Zihova se Mosese meke zama, “Nasa si boka tavetia rau koari na tie hire? Na korapa hiva gona nau patu mo rini si rau,” gua si asa.
Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mamu vagi atuni koa goi sari kaiqa koimata tadi na tie Izireli. Mamu ene la va kenue koa rina tinoni; mamu vagia sa kolu hodu sapu seke nia goi koasa Ovuku Naelo. Kaqu turu si Rau pa kenuna keke patu koasa toqere Saenai, kaqu sekea goi sa patu asa, meke kaqu vura mae koasa sa kolo, pude napo sari na tie.” Meke tavetia tugo Mosese pa kenudia rina koimata tadi na tie Izireli sapu gua asa.
Ke ta pozae Ma'asa, meke Meriba sa vasina asa, sina nominomi na podepodekia rina tinoni Izireli se Zihova, meke nanasa guahe: “Vegua koa Nana koa gita se Zihova babe lokari?” gua.
Sa Vinaripera koari na Tie Amaleki
Meke mae razai rina tie Amaleki d sari na tie Izireli pa Repidimi. Ke zama koe Zosua se Mosese, “Mamu vizata vagi kaiqa tie pude la razai sari na tie Amaleki vugo. Arau si kote turu pa batuna sa toqere meke taṉinia sa kolu hodu sapu tozi nau e Zihova pude palekia,” gua si asa. 10 Meke tavetia tugo Zosua sapu gua garunu nia Mosese koasa meke la razai rini sari na tie Amaleki, sipu sage la pa batu toqere sari Mosese, Eroni meke Huri. 11 Totoso va sage seunae i e Mosese sari limana si mataqara sari na tie Izireli pa vinaripera, ba sipu gore sari limana si podalae tava kilasa sari na tie Izireli koari na tie Amaleki. 12 Meke sipu mabo sa limana e Mosese, si vagi vala nia ri Eroni e Huri si keke patu, pude habotu si asa vasina. Meke turu kapae koasa si arini meke ovulu sageni sari limana, meke tuqe va nosoi osolae lodu sa rimata. 13 Gua asa ke va kilasa betoi Zosua sari na tie Amaleki.
14 Beto asa si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu kuberia vivineina sa minataqara hie, pude ta balabalae si asa. Mamu tozi nia se Zosua sapu kaqu va kilasa betoi Rau sari na tie Amaleki pude loke tie pa kasia popoa si boka balabala la i,” gua si Asa.* Diut 25:17-19; 1 Samuela 15:2-9 15 Meke tavetia Mosese si keke hope meke poza nia sa, “E Zihova sa qua Pitipiti pude turaṉi sari na tie pa minataqara,” gua. 16 Meke zama si Asa, “Mu ovulu sage nia sa pitipiti te Zihova* Tasuna sa zinama Hiburu pa vesi hie. Kaiqa iniliri pule si zama, “Sari na Lima si ta ovulu sage pude huhuku la koasa habohabotuana Baṉara te Zihova,” gua.. Meke lopu kaqu makudo razai e Zihova sari na tie Amaleki koari doduru sinage na sage,” gua si Asa.

*17:14 Diut 25:17-19; 1 Samuela 15:2-9

*17:16 Tasuna sa zinama Hiburu pa vesi hie. Kaiqa iniliri pule si zama, “Sari na Lima si ta ovulu sage pude huhuku la koasa habohabotuana Baṉara te Zihova,” gua.