29
Kamo pa Vetu te Lebani se Zekopi
Meke topue ene pule se Zekopi meke ene toṉoto la koasa popoa tadi na turaṉana pa kali gasa rimata. Meke mae kamo si asa koa keke berukehe koasa vasina asa, meke dogori sa sari ka ṉeta rovana sipi korapa eko vari likohae nia rini sa berukehe; meke koasa berukehe sana si hoke tava napo sari na rovana sipi. Meke koa ia na tukutuku patu lavata si asa. Ba pana mae varigara beto tu sari doduru rovana sipi vasina, si hoke va rizua rina sepati sa patu lavata meke va napoi sari na sipi. Beto asa si tuku pulea rini sa berukehe.
Meke nanasi Zekopi sari na sepati, “Kasa turaṉaqu? Pavei mae gua mia si gamu?”
Meke olaṉa si arini, “Gami si mae gua mami pa Harani,” gua si arini.
Meke nanasa si asa, “Vegua, gilania tugo gamu se Lebani, sa tuna e Nehoa?”
Meke olaṉa si arini, “Uve, gilania gami si asa,” gua si arini.
Meke nanasa pule la si asa, “Vegua, korapa koa valeana si asa?”
Meke olaṉa si arini, “Uve, meke hoi mo se Reseli, sa tuna vineki; korapa turaṉa mae nia sa sa rovana sipi tanisa tamana,” gua si arini.
Meke zama se Zekopi, “Korapa nomana sa rane, meke lopu ele kamo sa totoso pude varigara beto mae sari na rovana sipi, na vegua ke lopu va napoi mo gamu si hire; mamu turaṉa taloani pude va henahenai?”
Ba olaṉa si arini, “Lopu kaqu boka tavetia gami sapu gua asa, osolae mae beto tu sari doduru rovana sipi tani, meke kaqu tava rizu sa tukutuku patu, meke kaqu boka va napoi gami sari na rovana sipi,” gua si arini.
Sipu korapa vivinei la koa rini se Zekopi, si turaṉa kamo ni mo Reseli sari na sipi tanisa tamana. 10 Meke sipu dogoria Zekopi se Reseli, sa tuna vineki e Lebani, sapu sa buhina, meke sa rovana sipi tanisa, si la pa berukehe si asa, meke topili va rizua sa sa tukutuku patu meke va napoi sari na sipi. 11 Beto meke la ahoa sa si asa meke kabo pa qinetu. 12 Meke tozi nia sa si asa, “Arau si na turaṉana sa tamamu, meke na tuna koreo e Ribeka si rau.”
Ke haqala la tozi nia e Reseli sa tamana, 13 meke sipu avosi Lebani sari na vivineina tasina buhina hie sapu se Zekopi, si haqala la tutuvia sa si asa, meke ṉaza ia na ahoa sa si asa, meke turaṉa la nia sa si asa pa vetu. Meke sipu vivinei nia Zekopi koe Lebani sari doduru tiṉitoṉa sapu ta evaṉa, 14 si zama se Lebani, “Ke hinokara hola, sapu na masaqu meke na eharaqu soti rau si goi.” Meke koa vasina se Zekopi, pa doduruna sa sidara asa.
Nabulu nia Zekopi se Lebani
15 Meke zama la koe Zekopi se Lebani, “Namu lopu leana pude toka hoboro nau goi si rau pa mua tinavete, sina na turaṉaqu mo rau si goi. Vegua, na tinabara sa si hiva nia goi?” 16 Se Lebani hie si karua sari na tuna vineki; sa pozana sapu kenuna si e Lia, meke sapu mudina si e Reseli. 17 E Lia si lopu dogodogorae valeana sari matana, ba se Reseli si leleana meke tolavaena hola isumatana.
18 Meke tataru nia e Zekopi se Reseli, ke zama guahe si asa koe Lebani, “Maqu tavetavete toka nigo ka zuapa vuaheni, pude mu va malumu mae ia koa rau se Reseli pude haba ia,” gua si asa.
19 Meke olaṉa se Lebani, “Be vatua rau koa goi si leana hola nia sapu be vala nia rau koa ke votiki tie si asa. Leana, mamu koa koa rau si goi,” gua se Lebani. 20 Ke koa tavetavete toka nia Zekopi se Lebani pa ka zuapa vuaheni, pude ni boka haba ia se Reseli, gua; ba sa totoso si guana ka visavisa rane mo koe Zekopi, sina tataru hola nia sa se Reseli.
21 Meke sipu hola saripu gua hire, si zama la koe Lebani se Zekopi, “Ele kamo mo hie sa totoso; mamu va malumia sa tumu vineki, maqu haba ia,” gua si asa. 22 Ke tavetia Lebani si keke inevaṉa vinarihaba, meke ruvati sa sari doduru tie pa popoa sana. 23 Ba sipu kamo sa boṉi, si turaṉa la nia tu Lebani sa tuna vineki kenuna, sapu se Lia koe Zekopi, meke eko turaṉia Zekopi si asa. 24 Meke vala nia tugo Lebani sa nana nabulu vineki sapu se Zilipa koe Lia, pude na nana nabulu vineki gua. 25 Meke pa koivugona, pana munumunu si doṉo gilania Zekopi sapu e Lia tu si asa. Ke la koe Lebani si asa meke zama, “Na vegua ke evaṉia goi koa rau sapu guahe? Tavetavete si rau pude vagia se Reseli. Na vegua ke sekesekei nau tu goi si rau?” gua se Zekopi.
26 Meke olaṉa se Lebani, “Lopu na mami hahanana gami pa popoa hie, si pude varihaba kekenu sa vineki mudina sipu lopu ele varihaba sa vineki kenuna. 27 Mamu aqa paki, mada va hola pakia sa vuiki vinarihaba hie, meke kote vatua tugo rau se Reseli, be guana va egoa goi pude tavetavete poni pule au ka zuapa vuaheni,” gua si asa.
28 Meke va egoa Zekopi sapu gua asa, meke sipu hola sa keke vuiki koasa nana vinarihaba, si vala nia Lebani koasa se Reseli sa tuna vineki mudina, pude na nana barikaleqe tugo, gua. 29 Meke vala nia tugo Lebani sa nana nabulu vineki, sapu se Biliha koe Reseli, pude na nana nabulu vineki, gua. 30 Meke eko turaṉia tugo Zekopi se Reseli, meke sa nana tataru koe Reseli si hola nia sa nana tataru koe Lia. Meke ka zuapa vuaheni pule si tavetavete toka nia sa se Lebani.
Sari na Koburu pu Podo Koe Zekopi
31 Meke sipu dogoria e Zihova sapu e Lia si lopu ta tatarue gua e Reseli, si lopu va tasuna ia Sa se Lia pude podo koburu si asa. Ba se Reseli si koa guana lopu boka podo koburu si asa. 32 Meke ari tiana se Lia, meke podoa sa si keke tuna koreo, meke poza nia Rubeni sa si asa, sina zama si asa, “Ele dogoria Zihova sa qua tinasuna, ke kamahire si kote tataru nau sa loaqu si rau,” gua si asa. 33 Meke ari tiana pule si asa, meke podoa pule sa si keke tuna koreo, meke zama, “Sina ele avosia e Zihova sapu lopu ta tatarue si rau, ke poni nau pule Sa sa koburu koreo hie.” Meke poza nia Simione sa si asa. 34 Meke ari tiana pule tugo si asa, meke podoa pule sa si keke tuna koreo. Meke zama, “Kamahire si kaqu koa soto va nabu koa rau sa qua palabatu, sina ele podoi rau sari ka ṉeta tuqu koreo,” ke poza nia Livae sa si asa. 35 Meke ari tiana pule tugo, meke podo pulea sa si keke tuna koreo, meke zama si asa, “Kamahire si maqu vahesia se Zihova.” Gua asa ke poza nia Ziuda sa si asa, meke lopu podo pule koburu si asa.