28
Ta Garunu La koe Lebani se Zekopi
Meke tiokia Aisake se Zekopi meke mana nia, meke tozi nia sa si asa, pude lopu kaqu haba ia sa si keke vineki pa popoa Kenani, gua. “Ba mamu la pa popoa Mesopotemia, pa popoa tanisa tamana sa tamamu sapu se Betueli. Mamu la haba ia si keke vineki vasina, sa tuna sa buhimu sapu e Lebani. Meke sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si kaqu mana nia sa mua vinarihaba meke poni va sokusoku nigo tumu Sa, meke kaqu ta evaṉae na tamadia ri soku butubutu si goi! Meke kaqu mana nigo Sa meke sari na tutimu kekeṉoṉo gua sapu mana nia Sa se Ebarahami, meke kaqu tagoa goi sa popoa hie, vasina sapu koa ia goi, sapu ele ponia Tamasa koe Ebarahami,” gua si asa.* Zen 17:4-8 Gua asa, ke garunu taloa nia e Aisake se Zekopi pa popoa Mesopotemia, koe Lebani, sapu sa tuna koreo e Betueli, meke na tie Aramea si asa, meke na tasina tugo e Ribeka, sa tinadia ri Zekopi e Isoa.
Vagia Pule Isoa si Keke Barikaleqe
Meke gilania Isoa sapu ele mana nia Aisake se Zekopi, meke garunu la nia sa pa popoa Mesopotemia pude la vagia vasina si keke barikaleqe. Meke gilania tugo sa, sipu totosona mana nia Aisake se Zekopi si zama ia sa si asa, pude lopu haba ia si keke barikaleqe pa popoa Kenani, gua. Meke gilania Isoa sapu ele va tabei Zekopi sari karua tiatamana, meke la pa popoa Mesopotemia si asa. Ke ele gilania Isoa sapu lopu qetuni Aisake sa tamana sari nana barikaleqe pa popoa Kenani, ke la si asa koe Isimeli sa tuna e Ebarahami, meke la haba ia sa sa tuna vineki e Mahalata, sa tasina vineki e Nebaioti.
Sa Pinutagita te Zekopi pa Betolo
10 Meke taluarae pa Biasiba se Zekopi meke ene la gua pa Harani. 11 Meke sipu opokaputu sa popoa si kamoa sa si keke vasina, ke noso si asa vasina. Meke vagia sa si keke patu, meke tarabatu nia sa si asa, meke puta. 12 Meke putagita dogoria sa si keke halehaleana sapu podalae pa pepeso meke kamo pa maṉauru, meke sari na mateana te Tamasa si korapa ene sage gore koasa halehaleana asa. 13 Meke turu kapae nana pa kalina sa vasina se Zihova, meke zama, “Arau se Zihova, sa Tamasa te Ebarahami meke Aisake. Kaqu ponigo Rau meke sari na tutimu sa vasina hie sapu korapa ekoa goi.* Zen 13:14-15 14 Meke sari na tutimu si kaqu gua ri na kavuru pa pepeso. Meke kaqu araha la pa vari kalina sa popoa si arini. Meke koa goi meke koari na tutimu si kaqu manani Rau sari doduru butubutu.* Zen 12:3, 22:18 15 Mamu balabala ia sapu kaqu koa koa goi si Rau, meke kaqu kopu nigo Rau be pavei vasina la goi, meke kaqu turaṉa pulenigo tugo Rau koasa popoa hie. Meke lopu kaqu luarigo Rau, osolae kaqu va gorevura i tu Rau sari doduru gua pu va tatara nigo Rau,” gua si Asa.
16 Meke tiqe vaṉunu se Zekopi meke zama, “Hinokara, e Zihova si koa koa sa vasina hie, ba lopu gilania rau si asa!” 17 Meke matagutu sisigiti si asa meke zama, “Ke, variva matagutu hola sa vasina hie! Gina na vetu tugo te Tamasa, meke na sasadana sa maṉauru,” gua si asa.
18 Meke tuturei vaṉunu pana munumunu hokara se Zekopi, meke vagia sa sa patu sapu tarabatu nia sa, meke va turua sa guana keke vina gilagila, meke tiqe zoropo nia oela sa, pude va madia koe Tamasa, gua. 19 Meke poza nia Betolo sa sa vasina asa. Sa ginuana sa pozapoza Betolo si na “Vetu te Tamasa”, ba sa pozana kekenu sa vasileana asa si Luzi. 20 Meke zama tokotokoro koe Zihova se Zekopi, “Be luli somanae koa rau si Goi, meke kopu nau Goi koasa qua inene sapu tavetia rau, meke poniau ginani na poko Goi, 21 meke be va lesevau Goi pa tinasuna koasa qua pinule mae pa vetu tanisa tamaqu, si kaqu na qua Tamasa tugo si Agoi. 22 Ego, sa vina gilagila patu hie sapu ele va turu sagea rau si na vasina sapu kaqu tavahesi si Agoi, meke kaqu ponigo rau sa keke pa manege koari doduru mua vinariponi koa rau,” gua se Zekopi.

*28:4 Zen 17:4-8

*28:13 Zen 13:14-15

*28:14 Zen 12:3, 22:18