27
Mana nia Aisake se Zekopi
Ego, sipu ele barogoso sisigiti se Aisake meke ele rida sari na matana ke lopu boka dodogorae si asa, si tiokia sa se Isoa, sa tuna koreo kenuna meke zama, “Tuqu!” Meke olaṉa se Isoa, “Hiera si rau!” gua si asa.
Meke zama la se Aisake, “Ele barogoso si rau, meke lopu gilania rau sa rane sapu kaqu mate si rau. Ego, mu vagia sa mua bokala meke sari na mua tupi, mamu la hukue pa soloso, mamu va mate poni nau keke kurukuru. Mamu kina poniau sa ginani hena lea, gugua sapu hiva nia rau. Mamu paleke mae nia, meke pana beto hena ia rau si asa, si kaqu ponigo rau sa qua minana, sipu lopu ele mate si rau,” gua si asa.
Ego, sipu korapa zama ia Aisake se Isoa, si avavoso nana mo se Ribeka. Ke sipu topue la hukue pa soloso se Isoa, si zama la koe Zekopi se Ribeka, “Vaquru avosia mo rau sapu zama ia sa tamamu se Isoa, ‘La mamu hata poni nau keke kurukuru, mamu kina poniau. Meke pana beto hena ia rau si asa, si maqu mana nigo rau pa kenuna e Zihova, sipu lopu ele mate rau,’ gua si asa. Ego tuqu, mamu va avoso mae, mamu va tabea sapu gua kaqu garunu nigo rau. Mu la koasa rovana qoti, mamu la vizata maeni karua qoti vaquradi na nobonobokodi. Kaqu kinai rau gua puta tugo sapu hiva hola nia sa tamamu. 10 Beto asa, mamu la ponia koasa tamamu, meke kaqu mana nigo sa, sipu lopu ele mate si asa,” gua sa tinana.
11 Ba zama la koe Ribeka se Zekopi, “Tinaqu, gilania goi se Isoa si pulupulu hola sa tinina, ba arau si bulebule tiniqu. 12 Meke gina kote tiqu au sa tamaqu meke gilanau, sapu na sekeseke nia mo rau si asa; meke koasa ginugua asa si kote leve pule nau meke lopu kaqu vagia rau sa minana,” gua si asa.
13 Meke olaṉa sa tinana, “Mani ta gore nia rau sa linevemu goi tuqu. Mamu la tavetia mo sapu gua tozi nigo rau; mamu la vagi maeni koa rau sari na qoti,” gua si asa. 14 Ke la vagi Zekopi si arini, meke paleke maeni sa koasa tinana, meke kina kekeṉoṉo guni tugo Ribeka sari na ginani, gua puta tugo sapu hiva nia e Aisake. 15 Meke henai Ribeka sari na poko leleadi saripu te Isoa sa tuna kenuna, saripu kopuni sa pa vetu, meke va sageni sa koasa tuna mudina sapu se Zekopi. 16 Meke va oponi kapu qoti sa tinana sari na limana, meke koari vasina sapu loke kaludi pa ruana pude guana na ruana meke sari na limana e Isoa. 17 Meke va palekeni sa sari na ginani lomosodi koasa, meke sari na bereti saripu kinai sa.
18 Meke topue la koasa tamana se Zekopi, meke zama, “Tamaqu!” gua si asa. Meke olaṉa sa tamana, “Arau. Esei si agoi ta tuqu?” gua si asa.
19 Meke olaṉa se Zekopi, “Arau Isoa, sa tumu kenuna; ele tavetia rau sapu gua tozi nau goi. Ego, tekulu, mamu hena i sari na ginani, saripu paleke maeni rau hire koa goi, pude mu poni nau sa mua minana koa rau,” gua si asa.
20 Ba nanasia Aisake sa tuna, “Vegugua meke lopu sana vagi si goi ta tuqu?” Meke olaṉa se Zekopi, “Ura toka nau e Zihova sa mua Tamasa,” gua si asa.
21 Meke zama la koe Zekopi se Aisake, “Ego, tata mae ko, pude maqu tiqu igo. Hinokara sapu e Isoa tugo si goi?” 22 Meke rizu tata la koasa tamana si asa, meke tiqua Aisake si asa, meke zama si asa, “Sa mamalaiṉimu si gua puta mamalaṉina e Zekopi, ba sari na limamu si gua rina limana e Isoa,” gua si asa. 23 Ba lopu gilania Aisake sapu e Zekopi si asa, sina pulupulu gua tugo rina limana e Isoa si asa, ke hiva vala nia mo sa sa nana minana. 24 Ba nanasa pulea sa si asa, “Vegua, hinokara sapu e Isoa tugo si goi?” Meke olaṉa se Zekopi, “Uve, arau tugo,” gua si asa.
25 Meke zama se Aisake, “Paleke maeni sari na ginani. Pana beto henahena rau, maqu mana nigo,” gua si asa. Ke paleke lani Zekopi sari na ginani, meke gua tugo sari na vaeni pude tana napo. 26 Meke zama la koasa sa tamana, “Tuqu, mu rizu tata mae mamu aho au,” gua si asa. 27 Meke sipu rizu tata la si asa pude ahoa gua, si va humaṉi Aisake sari na poko te Isoa, ke mana nia sa si asa. Meke zama si asa, “Sa hinumaṉa lea tanisa tuqu, si guana humaṉana sa hiqohiqo sapu ele mana nia e Zihova.* Hib 11:20 28 Mani va gore ponigo Tamasa sa puni pa maṉauru, meke va masuri sari na mua inuma, meke kaqu vura va sokusoku sari na mua huiti d na huda vaeni. 29 Meke kaqu nabulu nigo rina butubutu si goi, meke sari na tinoni si kaqu kokotuṉu pa kenumu goi. Meke kaqu baṉarani goi sari doduru tasimu, meke kaqu kokotuṉu si arini pa kenumu goi. Meke sarini pu leve nigo si kaqu ta levei tugo, meke sarini pu mana nigo si kaqu tamanae tugo si arini,” gua si asa.* Zen 12:3
Tepaia Isoa se Aisake pude Mana nia
30 Meke sipu beto tugo mana nia Aisake se Zekopi meke taluarae, si lopu sana nuquru hobe mae mo se Isoa, sa tasina, beto hukuena. 31 Meke kina ginani lomosona tugo se Isoa, meke paleke la koasa tamana. Meke zama, “Tamaqu, tekulu mamu henai sari na ginani sapu paleke maeni rau, pude mamu mana nau,” gua si asa. 32 Meke nanasia e Aisake si asa, “Esei si goi?” Meke olaṉa se Isoa, “Arau Isoa sa tumu kenuna,” gua si asa.
33 Meke podalae matagutu sisigiti na neneqara beto tinina se Aisake, ke nanasia sa, “Esei tu sapu ele va mate kurukuru meke paleke mae koa rau? Meke tiqe beto mo hena ia rau si asa, si mae si goi. Meke ele vala nia tu rau koasa sa qua minana, gua asa ke tanisa si asa, ninae rane ke rane,” gua si asa.
34 Meke sipu avosia Isoa sapu gua asa, si kabo va ululae sisigiti si asa meke zama, “Ke tamaqu, mu mana nau tugo!” gua si asa.
35 Ba olaṉa se Aisake, “Ele mae sekesekei nau sa tasimu, meke ele vagi taloa nia sa sa mua minana,” gua si asa.
36 Meke zama se Isoa, “Hie sa totoso vina rua sapu sekesekei nau sa si rau. Ke gotogoto tugo sapu ta pozae Zekopi si asa. Ele vagia sa sa qua hinia koari na tiṉitoṉa saripu tagoi goi saripu tanisa koreo kenuna, meke kamahire si ele vagi taloa nia pule sa sa qua minana. Vegua, loke minana sapu koa hola koa goi, pude taqarau?” gua si asa.* Zen 25:29-34
37 Meke olaṉa se Aisake, “Do, ele vata evaṉae nia rau na baṉara ululuna koa goi si asa, meke ele vata evaṉaeni nana pinausu rau sari doduru turaṉana, meke ele ponia huiti na vaeni rau si asa. Meke kamahire si loketoṉa si boka poninigo rau si goi na tuqu,” gua si asa.
38 Ba lopu hite makudo tepa ososo nia Isoa sa Tamana, “Ke tamaqu kekeke mo sa minana si tagoa goi? Tamaqu, mu mana nau tugo!” Meke podalae kabo va ululae si asa.* Hib 12:17
39 Ba zama la koe Isoa se Aisake,
“Kaqu koa va seu pa pepeso masuruna si goi,
vasina sapu loke puni pa maṉauru kaqu kamoa.* Hib 11:20
40 Kaqu toa pa mua vedara si goi,
ba kaqu na pinausu tanisa tasimu si goi.
Meke vugorepere sipu ṉiṉira si goi,
sari na tutimu si kaqu paqaha taloa koasa nana kinopu,” gua si asa.* Zen 36:8; 2 Baṉ 8:20
41 Meke kukiti nia Isoa se Zekopi, si na ele vala nia sa tamana koe Zekopi sa minana, meke balabala guahe pa korapa bulona se isoa, “Tata mae sa totoso mate tanisa tamaqu meke kaqu besu nia gami si asa; meke pa totoso asa si kaqu va matea rau se Zekopi, sa tasiqu,” gua si asa.
42 Ba sipu gilania Ribeka sa binalabala te Isoa sa tuna kenuna, si tiokia sa se Zekopi sa tasina mudina meke zama ia sa, “Sa tasimu Isoa si korapa kuhana nigo pude va mate igo. 43 Ego, tuqu, mu va tabea sa qua zinama; mamu govete la koe Lebani, sa tasiqu pa Harani. 44 Mamu la koa paki vasina, osolae ibu taloa sa binugoro tanisa tasimu. 45 Meke pana muliṉi nia sa, sapu gua tavete la nia goi koa sa, si kaqu garunu atuni rau si kaiqa tie pude turaṉa pule nigo. Sina lopu hiva nia rau pude mate beto sari na tuqu pa keke rane,” gua si asa.
Hakohako ni Ribeka sari Barikaleqe te Isoa
46 Meke zama la koe Aisake se Ribeka, “Ele mabo mateni rau sari na barikaleqe karovodi te Isoa. Ego be habai tugo e Zekopi sari na vineki pa popoa Hitaiti hire, si be mate qua, ba leana mo!” gua se Ribeka.

*27:27 Hib 11:20

*27:29 Zen 12:3

*27:36 Zen 25:29-34

*27:38 Hib 12:17

*27:39 Hib 11:20

*27:40 Zen 36:8; 2 Baṉ 8:20