12
Tamasa sa Tamada
Ke mada luara pani sari na tiṉitoṉa pu hukata gita, sa ṉatina si sari na sinea pu pusi gita; mada haqala va totoanae la, guana tie pu haqalana pa vinarivose. Ura sari na tie raṉeraṉe pukerane si guana keke puku vinarigara pu koa pa vari likohaeda sapu va sosodea sa nada rinaṉeraṉe. Mada doṉo toto la koe Zisu sa nada koimata, meke sa vina gotogotona sa nada rinaṉeraṉe. Lopu togolo nia Sa sa korosi koa gua sapu sa qinetuqetu si kote tagoa Sa, ke lopu kadaka nia Sa sa minate variva kurekurena pa korosi meke kamahire si ele habotu si Asa pa kali mataona sa habohabotuana Baṉara te Tamasa.
Mi balabala ia sapu gua ele vala pule nia si Asa pa limadi rina tie kaleadi pu kukiti nia si Asa. Ke mi lopu malohoro na mabo pa mia tinoa. Ura pa mia vinaripera koasa kinaleana, si lopu ele varipera nono la sapu tata kamo pa minate si gamu. Mi lopu muliṉi nia sa zinama vina ṉiṉira mia sapu pozani gamu tuna Sa, sapu zama guahe:* Zob 5:17; TTA 3:11-12
“Tuqu, mu va avoso totoso va toṉotigo sa Tamasa.
Mu lopu koa malohoro pa rinaṉeraṉe, pana avosia goi sa Nana ginegese.
Sina saripu tataru ni Sa, si va toṉoti Sa;
meke saripu pozani tuna Sa, si va kilasi Sa,” gua.
Mi koa ṉoṉo koari na tinasigiti pu poni gamu sa Tamamia. Ura gunini gamu na tuna soti sa Tamasa si gamu. Sina loke tie varipodo pa pepeso sapu lopu hite va toṉotia sa tuna. Be lopu tava toṉoto gua ri doduru koburu te Tamasa si gamu, si lopu boka ta pozae na tuna Tamasa si gamu, ba guana koburu podo siraṉa mia mo. Be sari na tamada hokara pa tinoa tini saripu hoke nore va toṉoto gita, ba hoke pamaṉa ni mo gita, si arilaena hola pude pamaṉa nia gita sa Tamada pa maqomaqo, pude mada vagia sa tinoa hola. 10 Sari na tamada pa tinoa tini si hoke nore va toṉoto gita rini pa totoso papakana mo, gua mo sapu leana koa rini. Ba sa Tamasa si nore va toṉoto gita, meke tokani gita Sa pude somana tagoa sa tinoa madina koa Sa. 11 Totoso tava toṉoto si gita, si lopu hoke qetu nia gita sa vina toṉotoda, ba mumudi tu si kote paketia gita sa vuana sa tinoa toṉotona meke sa binule. Ura gita sapu va egoa sa vina toṉotoda, si koa bule na toṉoto pa nada tinoa.
Vina Tumatumae na Vina Balau
12 Ke gua asa, si mi va ṉiṉira i sari limamia sapu mabodi, meke sari tuṉutuṉu mia sapu malohorodi.* Ais 35:3 13 Mi ene nono la pa siraṉa toṉoto, pude sarini pu ike si lopu kaqu tava malohoro, ba kote ta salaṉa si arini.* TTA 4:26
14 Mi podeke sisigitia pude koa bule pa doduru tie, meke koa va madi koe Tamasa, ura loke tie si boka dogoria sa Baṉara be lopu koa va madi si asa. 15 Mi kopu nia pude loke tie koa gamu si siana nia sa tataru variharupi te Tamasa, meke kote guana linetelete pasana sapu vata evaṉi sari na kinaleadi pu va kolura ia sa tinoa tadi soku tie te Karisito.* Diut 29:18 16 Mi kopu nia tugo pude loke tie koa gamu si evaṉi sari na vinarivosa, babe lopu pamaṉa nia sa Tamasa, gua se Isoa sapu pa inokorona kekeke hinenahena mo si holuholu nia sa koasa tasina mudina sa nana tinagotago pa pinodo.* Zen 25:29-34 17 Gilania gamu sapu pa mudina asa si va pulepaho se Isoa, meke hiva ta manae si asa koe Aisake sa tamana, ke tepa ia sa sa minana, ba lopu boka. Ura tasuna pude hobea e Isoa gua sapu ele evaṉia sa, be vea tepa kabokabo gunia sa sa minana.* Zen 27:30-40
18 Mi balabala ia si hie, sapu gamu si lopu ele kamo ia sapu gua ele kamo ia ri na tie Izireli pa toqere Saenai pukerane, totoso dogoria rini sa nika huruṉuna, na huporo dudukurumu, meke sa raneboṉi.* Ekd 19:16-22, 20:18-21; Diut 4:11-12, 5:22-27 19 Avosia rini kabona sa buki, meke sa mamalaiṉi zinama, ke tepa sari na tie pude lopu zama pule sa Tamasa, 20 sina matagutu hola si arini totoso avosia rini sa mamalaiṉi sapu zama guahe: “Be na kurukuru ṉame mo la tiqua sa toqere, ba kaqu ta gona va mate patu tugo.”* Ekd 19:12-13 21 Sa dinoṉona sa vasina asa si variva matagutu koari na tinoni. E Mosese telena ba zama, “Arau si matagutu hola, ke neneqara qua tu,” gua si asa.* Diut 9:19
22 Ba gamu si ele kamo koasa toqere Zaione, sa popoa tanisa Tamasa toana, sapu sa Zerusalema pa Maṉauru, vasina koa varigara qetuqetu sari na vuro tina mateana te Tamasa. 23 Ele kamo si gamu koasa vinarigara tadi na koburu kenudi te Tamasa, saripu ele ta kubere pozadi pa Maṉauru. Ele mae si gamu koe Tamasa sapu sa tie varipitui tadi doduru tie, meke koari maqomaqodi ri na tie toṉoto pu tava gotogoto. 24 Ele mae si gamu koe Zisu sapu va gorevurana sa vinariva egoi vaqura koasa eharana Sa sapu tava zoloro pude na laeda gita, sapu leana hola nia Sa sa eharana e Ebolo.* Zen 4:10 25 Mi balau, pude mi lopu etulia si asa pu korapa tozia koa gamu sa zinama te Tamasa. Ura arini pu korodia avosia se Mosese sa tie pa pepeso ba lopu boka govete nia sa vinakilasa te Tamasa, gua asa ke gita pu koroda avosona si Asa pu zama mae pa Maṉauru ba loke nada siraṉa tugo pude govete.* Ekd 20:22 26 Pukerane pa toqere Saenai si va niu ia Tamasa sa pepeso koasa mamalaiṉina sa Nana zinama, ba kamahire si va tatara si Asa, meke zama: “Kaqu va niu pulea Rau sa pepeso, ba lopu sa pepeso eke mo, ba sa Maṉauru tugo,” gua si Asa.* Haq 2:6 27 Sa Nana zinama “pulea” si tozia sapu sari na tiṉitoṉa pu kuri Sa, sapu boka tava niu, si kote ta vagi palae, pude sari na tiṉitoṉa pu lopu boka tava niu si kote koa hola.
28 Gua asa, ke mada zama leana si gita koe Tamasa, sina ponini gita sa sa butubutu baṉara sapu lopu kote boka ta huara palae. Mada zama leana, na vahesia sa Tamasa pa siraṉa sapu variva qetu koa Sa, pa korapa pinamaṉa meke na vina lavata. 29 Ura sa nada Tamasa si guana nika huruṉuna.* Diut 4:24

*12:5 Zob 5:17; TTA 3:11-12

*12:12 Ais 35:3

*12:13 TTA 4:26

*12:15 Diut 29:18

*12:16 Zen 25:29-34

*12:17 Zen 27:30-40

*12:18 Ekd 19:16-22, 20:18-21; Diut 4:11-12, 5:22-27

*12:20 Ekd 19:12-13

*12:21 Diut 9:19

*12:24 Zen 4:10

*12:25 Ekd 20:22

*12:26 Haq 2:6

*12:29 Diut 4:24