35
Mana nia Tamasa se Zekopi pa Betolo
Beto asa si zama sa Tamasa koe Zekopi, “Mu la pa Betolo, mamu la koa vasina, mamu la kuria si keke hope vasina sapu vura koa goi si Rau totoso govete nia goi sa tasimu, sapu se Isoa,” gua si Asa.* Zen 28:11-17
Ke zama la koa ri nana tatamana soti meke koari doduru pu koa koasa se Zekopi, “Mi veko pani sari na tamasa kokohadi tadi pa votiki butubutu saripu tagoi gamu, mamu va via puleni gamu, mamu va sagei sari na poko viadi. Sina kote taluarae si gita tani meke la pa Betolo, meke vasina si kaqu kuria rau si keke hope te Tamasa. Asa tugo sa Tamasa sapu toka nau si rau pa totoso tasuna, meke gua tugo sapu koa koa rau koari doduru vasina pu ele la i rau,” gua si asa. Ke vala i rini koe Zekopi sari na tamasa beku saripu tagoi rini, meke gua tugo sari na vikulu saripu va sotoi rini pa taliṉadia meke geli tamunu pani sa si arini pa kauruna sa huda oaku tata koasa vasileana pa Sekemi.
Meke sipu korapa taluarae rini, si kamo mae koa ri na tinoni pu koa tata koa ri na vasileana nomadi sa minatagutu lavata, ke lopu hadu luli rini si arini. Meke mae se Zekopi meke sari doduru nana tie pa Luzi, sapu kamahire si ta pozae Betolo gua, pa popoa Kenani. Vasina si kuria sa si keke hope meke poza nia Tamasa pa Betolo sa sa vasina asa, ura vasina si va vura pule nia sa Tamasa koasa sipu govete nia sa sa tasina. Meke mate se Debora, sa barikaleqe sapu kopu nia se Ribeka, meke ta pomunae pa kauruna keke huda oaku pa kali matao* Kali matao be tia la pa kali gasa rimata. pa Betolo si asa. Gua asa ke ta pozae huda oaku tana kabokaboana si asa.
Ego, sipu pule mae gua pa Mesopotemia se Zekopi, si vura pule mae koa sa sa Tamasa meke mana nia Sa si asa. 10 Meke zama la koasa sa Tamasa, “E Zekopi sa pozamu agoi, ba kamahire si lopu kaqu ta pozae Zekopi si agoi, ba e Izireli,” gua asa ke ta pozae Izireli si asa.* Zen 32:28 11 Meke zama sa Tamasa koasa, “Arau tugo sa Tamasa, Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira; mamu podopodo va soku koburu si goi, meke sari na butubutu si kaqu vura mae pa korapa tutimu goi. Meke agoi tugo sa tiatamadia rina baṉara.* Zen 17:4-8 12 Kaqu ponigo Rau sa popoa sapu poni nia Rau koe Ebarahami meke koe Aisake. Meke kaqu vala nia tugo Rau si asa koari na tutimu pa mudina sa mua minate.” 13 Beto, meke murimuri taloa sa Tamasa koasa. 14 Meke va turu nia patu vina gilagila e Zekopi sa vasina sapu zama sa Tamasa koasa, meke zoropo nia vaeni na oela olive sa si asa, meke va madia.* Zen 28:18-19 15 Meke poza nia Betolo sa sa vasina asa.
Sa Minate te Reseli
16 Meke taluarae pa Betolo se Zekopi meke sa nana tatamana, meke sipu ele seu vasinahite pa popoa Eparata si arini, si kamo mo sa totoso te Reseli pude podoa sa koburu. 17 Meke sipu tasigiti hola si asa, si zama ia sa barikaleqe va podopodo si asa, “Mu lopu matagutu si goi Reseli, sina na keke koburu koreo pule si podoa goi,” gua si asa. 18 Ba mate se Reseli. Ba sipu lopu ele luara siṉo si asa, si poza nia Benoni* Sa ginuana Benoni si “Na tuqu pa qua tinasuna.” sa sa tuna koreo, ba la sa tamana meke poza nia Benisimane* Sa ginuana Benisimane si na tuqu tanisa qua ṉiniraṉira pa limaqu. si asa.
19 Meke sipu mate se Reseli, si pomunu nia rini si asa pa kapa siraṉa pa Eparata, sapu pa Betilihema ta gilana kamahire. 20 Meke va turua Zekopi si keke patu vina gilagila vasina, meke kamoa pa rane ṉinoroi, si korapa na vina gilagila lovuna e Reseli si asa. 21 Meke ene hola la se Izireli meke va turua sa sa nana ipi poko pa kalina la sa vetu ululu ṉiṉirana pa Edera.
Sari na Tuna Koreo e Zekopi
(1 Koronikolo 2:1-2)
22 Meke sipu koa koasa popoa sana se Izireli, si la tu e Rubeni meke koa turaṉia si keke ri kasa barikaleqe nabulu tanisa tamana, pozana e Biliha.* Gina hiva koa guana na hinobena sa tamana pa tatamana se Rubeni sina asa tu sina koburu kenuna koarini. Meke bugoro sisigiti se Zekopi sipu avoso nia sa si asa.
Ari ka manege rua sari na tuna koreo e Zekopi. * Zen 49:4 23 Sari na tuna e Lia si ari Rubeni sapu sa tuna koreo kenuna e Zekopi, e Simione, Livae, Ziuda, Isaka meke e Zeboloni. 24 Meke saripu te Reseli si ari Zosepa meke e Benisimane. 25 Meke saripu te Biliha (sa barikaleqe nabulu te Reseli) si ari, Dani meke Napitalai. 26 Meke saripu te Zilipa, sapu sa nabulu barikaleqe te Lia, si ari Qadi meke e Asa. Arini sari doduru tuna koreo e Zekopi, saripu va podoni sa koa ri nana barikaleqe pa Mesopotemia.
Sa Minate Te Aisake
27 Meke pule la koasa tamana sapu se Aisake se Zekopi pa Mamere, tata pa Heboroni, vasina pu koa sari Ebarahami e Aisake tatasana.* Zen 13:18 28 Meke kamoa ka keke gogoto vesu ṉavulu puta vuahenina se Aisake. 29 Meke mate pa totoso barogoso nopele si asa, meke pomunu nia ri karua tuna, ari Isoa e Zekopi si asa.

*35:1 Zen 28:11-17

*35:8 Kali matao be tia la pa kali gasa rimata.

*35:10 Zen 32:28

*35:11 Zen 17:4-8

*35:14 Zen 28:18-19

*35:18 Sa ginuana Benoni si “Na tuqu pa qua tinasuna.”

*35:18 Sa ginuana Benisimane si na tuqu tanisa qua ṉiniraṉira pa limaqu.

*35:22 Gina hiva koa guana na hinobena sa tamana pa tatamana se Rubeni sina asa tu sina koburu kenuna koarini.

*35:22 Zen 49:4

*35:27 Zen 13:18