39
Tie Paleke Inavoso pa Babiloni
(2 Baṉara 20:12-19)
Tata koa sa totoso asa, se Merodaka Baladani, sa tuna koreo e Baladani sa baṉara pa Babiloni si avosia sapu moho se Hezikaea sa baṉara meke ele magogoso pule, gua, ke garunu la nia sa si keke leta meke na vinariponi koe Hezikaea. Va kamo va leani e Hezikaea sari tie paleke inavoso meke va dogoro ni sa sari doduru nana tinagotago, sari na siliva na qolo meke sari na oto huda humaṉa lea, na oela humaṉa lea, meke sari doduru tiṉitoṉa varipera. Lopu keketoṉa pa nana vetu baṉara, sari na lose vekovekoana likakalae pa binaṉara sapu lopu va dogoro ni sa koari kasa.
Beto sapu gua asa si la se Aisea sa poropita koe Hezikaea, sa baṉara, meke nanasa guahe, “Pavei mae guadi sari na tie sara meke sa gua si zama nia rini koa goi?”
Olaṉa se Hezikaea, “Mae guadi pa popoa seu si arini, pa Babiloni,” gua si asa.
Nanasa sa poropita, “Na sa si dogoria rini pa mua vetu baṉara?”
Meke olaṉa si asa, “Dogoro betoi rini sari doduru tiṉitoṉa pa qua vetu baṉara. Lopu keke tiṉitoṉa pa qua tinagotago si lopu va dogoro ni rau koa rini,” gua si asa.
Meke zama se Aisea koe Hezikaea, “Mu avosia sa zinama te Zihova Tadi na Qeto Minate: ‘Hinokara korapa mae sa totoso sapu sari doduru likakalae pa korapana sa mua vetu baṉara, doduru likakalae saripu va naqiti rina tiatamamia osolae kamoa pa rane ṉinoroi, si kaqu ta paleke beto la pa Babiloni. Namu loketoṉa si kaqu koa hola. Meke kaiqa rina tutimu, na masa na eharamu soti, pu podo gore koa goi, si kote ta zau taloa. Kote ta puzala si arini meke tavetavete pa vetu baṉara pa Babiloni,’ gua se Zihova.”
Meke olaṉa se Hezikaea, “Sa zinama te Zihova sapu zama nia goi si leanana,” Ura balabala si asa, “Ba pa qua totoso si kote koa ia binule meke kinoa va leana,” gua.