38
Moho meke Magogoso Pule se Hezikaea
(2 Baṉara 20:1-11; 2 Koronikolo 32:24-26)
Koari na totoso tugo arini si moho se Hezikaea meke tata mate. La vari hopikae koa sa sa poropita Aisea tuna Emosi, meke zama, “Hiera gua si zama nia e Zihova: Mu va toṉotia sa mua kinoa vetu, sina kote mate si goi; na lopu kote magogoso pule si agoi,” gua si asa.
Taliri la pa kapagoba se Hezikaea meke varavara la koe Zihova:
“Zihova, Mu balabala ia sapu vea raṉe guni Nigo arau, meke soto va nabu pa qua inene pa kenumu Goi, meke pa doduruna sa buloqu si vahesi Igo arau, meke taveti rau gua sapu leana atu koa Goi,” gua, meke kabo sisigiti si asa.
Beto sapu gua asa si kamo la mo sa zinama te Zihova koe Aisea:
“La mamu tozi nia se Hezikaea, sapu guahe, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova, sa Tamasa te Devita sa tamamu: Ele avosia Rau sa mua vinaravara meke ele dogori Rau sari kolomatamu. Ke kote poni pule nigo Rau si ka manege lima vuaheni pa mua tinoa.
Meke kote harupu igo Rau meke sa vasileana lavata hie koasa limana sa baṉara pa Asiria. Na kote lavelave nia Rau sa vasileana lavata hie.
Meke hie sa vina gilagila te Zihova atu koa goi sapu kote hinokara taveti Sa gua sapu va tatara ni Sa: Kote va togolo pulea Rau sa maqomaqona sa rimata ka manege puta nenetiana koasa halehaleana te baṉara Ehazi.’ ” Ke sa maqomaqona sa rimata si togolo pule ka manege puta nenetiana koasa halehaleana.
Totoso magogoso se Hezikaea pa nana minoho si kuberia sa sa kinera vinahesi hie:
10 Zama si rau, “Koari totoso sapu ṉiṉira si rau pa qua tinoa,
si kaqu nuquru la ia tu rau sa vasina tadi tie matedi?
Kaqu ta vagi palae tu koa rau sari kaiqa qua vuaheni?”
11 Zama si rau, “Lopu kaqu dogoro pulea rau se Zihova,
se Zihova pa popoa tadi tie toadi;
lopu kote dogoro pulei rau sari na tie,
babe koa turaṉi sarini pu korapa koa koasa kasia popoa hie.
12 Gua tugo na ipi tadi na sepati sa qua vetu,
sapu ta daku gore meke ta paleke taloa koa rau.
Gua ari tie tavete poko, si polo sage ia rau sa qua tinoa,
meke ta paqaha palae si rau koari na lozi;
meke taloa va hodaka mo sa qua tinoa.
13 Aqa va ṉoṉo si rau osolae kamo sa vaqavaqasa,
ba guana laione sapu moku betoi tu Sa sari doduru susuriqu;
meke taloa va hodaka mo sa qua tinoa.
14 Kabo si rau guana pitikole babe na kitikete,
meke kunikunisi si rau guana kukuva.
Sari mataqu si mabo doṉo sage pa maṉauru, hata tinokae.
Tasuna si rau; kei Zihova, mae toka nau!”
15 Ba sa si boka zama nia rau?
Na ele zama mo si Asa koa rau, meke Asa telena evaṉia sapu gua hie.
Maqu ene va pepekae mo si rau koari doduru vuaheni taqarau koa gua koari na tinasigiti pa maqomaqoqu.
16 “Baṉara, koa gua pa Mua vina tatara si toa sari na tie;
meke koasa tugo si vagi tinoa sa maqomaqoqu rau.
Agoi salaṉau koasa qua minoho
meke va malumau pude toa.
17 Hinokara pa qua lineana mo
si kamoi rau sari tinasigiti arini.
Pa Mua tataru si kopu nau Goi
pude lopu la koasa pou tinahuara;
meke ele vekoi Goi sari doduru qua sinea
la pa mudimu.
18 Ura sa lovu si lopu kote boka vahesi Igo,
sa minate lopu kote kera vahesi atu koa Goi;
arini pu gore la koasa pou
lopu kote raṉea sapu kote va evaṉi Goi sari Mua vina tatara.
19 Saripu toa, arini tu kote vahesi Igo,
gua sapu tavetia arau ṉinoroi hie;
ari na tamadia si kote tozini sari dia koburu,
sapu kopu ni Tamasa sari Nana zinama.”
20 E Zihova kote harupu au si arau,
meke kote kera si gami meke mikemike
doduru rane pa mami tinoa
pa korapa Zelepade te Zihova.
21 Na ele zama veko nia e Aisea pude “Munala ia sa vua piqi, mamu veko la nia koasa moqo, meke kote ta salaṉa si asa,” gua.
22 Na ele nanasia e Hezikaea se Aisea, “Nasa sa vina gilagila pude va sosodea sapu kote boka la vahesi si rau pa Zelepade te Zihova?” gua.