5
Sa Sinea Tadi pa Zerusalema
Zama vura se Zihova, “La mamu ene koa ri na siraṉa pa Zerusalema,
mamu doṉo vari likohae mamu hata,
la hata koari na vasina varivarigara sari na tie.
Be boka dogoria goi keke tie
pu vilavilasa va toṉoto meke hata ia sa hinokara,
si kote taleoso nia Rau sa vasileana nomana hie.
Hoke zama gua tugo hie si arini, ‘Hinokara gua tugo sapu toana se Zihova,’ gua,
ba korapa lamo sa tokotokoro kokoha tadi kasa.”
Zihova, lopu na hinokara tu si doṉo hata ia Goi?
Ura seke i Goi, ba lopu va nonoga ia tu rini sa tinasigiti;
va huara pani tu Goi, ba korodia gilae tugo.
Sari isumata dia si ele va nabui rini pude ṉiṉira guana patu
meke korodia kekere koari na dia sinea.
Ke balabala si rau, “Arini si na tie habahuala.
Na tie pupuhu si arini,
ura lopu tumae nia rini sa siraṉa te Zihova,
meke gua pu hiva nia sa Tamasa pude tavete ponia.
Ke kote maqu la koari na koimata
maqu zama koarini;
hokara kote tumae nia rini sa siraṉa te Zihova,
meke gua pu hiva nia sa Tamasa pude tavete ponia.”
Ba keke hiniva si arini meke moku pania sa ioki
meke korodia va tabe ia si Asa.
Gua ke na laione pa hiqohiqo kote mae raza i,
meke na siki pinomo variva mate mae gua pa qega kote garatadi,
na leopadi kote opo aqani pa sada dia vasileana
pude garata teuru va umumi pana ene vura rini,
ura sa dia vina gugue si noma hola
meke sari dia tinavete va kaleana si soku hola.
Zama vura pule se Zihova, “Vea ke kaqu taleosoni gamu tu Arau?
Sari mia koburu ele etulu Au si Arau
meke tokotokoro la koari na tamasa sapu lopu na tamasa.
Poni ni Rau doduru gua sapu hiva ni rini
ba la barabarata dia tu
meke tokele va siṉi la dia koari na vetu maqota.
Guana hose ta poni va leanadi si arini, sapu edi papapa hola,
hopeke hiva ni rini sari barikaleqe tadi turaṉa dia.
Vegua, lopu kaqu va kilasi tu Arau si arini koari dia sinea hire?”
zama vura gua se Zihova.
“Vegua, lopu kaqu Arau tu telequ tubehi
koasa tinavete kaleana tanisa butubutu gugua hie?
10 Nuquru la i sari dia inuma vaeni mamu huari,
ba lopu huara pani beto i.
Daku dopasa pani sari na lelaṉa
ura sari tinoni hire si lopu na tie te Zihova.
11 Sari pa Izireli meke Ziuda
si ele veko pani hokara Au rini si Arau,”
zama vura gua se Zihova.
Kilu Pania Zihova se Izireli
12 Kokoha si arini pa guguana e Zihova,
zama guahe si arini: “Loketoṉa si kote tavetia Sa;
loke tinasuna kote kamo gita;
lopu kote dogoro vinaripera si gita babe kamo gita na soṉe.
13 Sari poropita si poteli na givusu
meke sa zinama te Tamasa si lopu koa koa rini;
ke sari dia zinama si madi gorevura mo koa rini.”
14 Gua ke hiera gua sa zinama te Zihova Tamasa Tadi na Qeto Minate:
“Sina gua isara sari zinama tadi na tie,
ke sari Qua zinama si kote huruṉu vura pa ṉuzumu
meke kote sului rini sari tie hire guana huda.
15 Kei, gamu na tie Izireli,” zama vura gua se Zihova,
“Keke butubutu pa seu si turaṉa mae nia Rau pude raza gamu,
na butubutu ṉiṉirana meke na butubutu pukeranena,
puku tie sapu lopu tumaeni gamu sari dia zinama,
dia vinekala si lopu gilania gamu. 16 Sari dia tupi si va mate soku tie,
na varane beto si arini.
17 Kote henai rini sari mia ginani na vuvua pa inuma,
meke va matei rini sari mia koburu vineki na koreo;
kote va eoṉo i rini sari mia bulumakao na sipi,
meke huari sari mia inuma vaeni na huda piqi.
Na vedara kote huara ni rini sari na vasileana ta gobadi sapu raṉei gamu.”
18 Zama vura guahe se Zihova, “Gua ba koari na rane arini, si lopu kaqu huara pani beto gamu Rau. 19 Meke pana nanasa guahe sari tie, ‘Na vea ke tavete mae ni e Zihova sa nada Tamasa si hire koa gita?’ gua, si kote olaṉi goi, Zeremaea, ‘Gua sapu etulu Au gamu si Arau meke va nabulu la mia koari tamasa karovodi pa korapa mia popoa, si kamahire kote la nabulu si gamu koari votiki tie pa popoa sapu lopu mia soti,’ ” gua.
Va Balau i Zihova sari Nana Tinoni
20 Zama vura pule se Zihova, “Zama vura nia si hie koari na butubutu te Zekopi,
meke tozi la nia koari pa Ziuda:
21 Mi avosia si hie, gamu na tinoni pekipeki meke loke mia binalabala,
pu ari matamia ba lopu dodogorae,
pu ari taliṉamia ba lopu avavosae.”* Ais 6:9-10; Izk 12:2; Mk 8:18
22 Zama vura guahe se Zihova, “Vegua, lopu kaqu pamaṉa Nau tu gamu si Arau?
Lopu kaqu neneqara tu si gamu pa kenuqu Arau?
Arau tavetia sa masamasa pude na boku tanisa kolo lamana,
na hukata sapu koa hola meke lopu kote boka ta karovo.
Na bogusu si kote boka toa, ba lopu kote boka hola,
kote boka puzaka si asa, ba lopu kote boka karovo.* Zob 38:8-11
23 Ba sari na tinoni hire si tasuna hola meke va karikari hola bulodi;
ele taliri va seu meke ene taloa dia.
24 Lopu hite zama guahe pa bulodia si arini,
‘Mada pamaṉa nia se Zihova sa nada Tamasa,
pu va mae ruku koari hopeke sidara,
meke poni hinokarani gita Sa sari totoso pakepakete.’
25 Ba sari mia tinavete va sea na va noso i si hire pude lopu kamo atu;
sari mia sinea si hukata gamu koari na lineana.
 
26 Somana turaṉae koari Qua tinoni sari na tie kaleadi
pu opo aqani sari tie guana sipata dia kurukuru
meke va nadoro vaqara pude saputu vagi tie.
27 Gua na barabara sapu siṉi i na kurukuru tapuru,
sari dia vetu sapu siṉi i na binalabala sekesekeidi;
ba tagotagodi si arini meke tie ṉiṉiradi tu pa popoa,
28 meke nobokodi tugo sina henahena va leana.
Sari dia tinavete va kaleana si loke kokoidi;
korodia vilasa va toṉoto poni saripu eapa koari na dia tinago hinokaradi,
meke lopu lavelaveni rini koari dia tinoṉoto saripu malaṉa.
29 Vegua, lopu kaqu va kilasi tu Arau si arini koari dia sinea hire?”
zama vura gua se Zihova.
“Vegua, lopu kaqu Arau tu telequ na tubehia
sa butubutu kaleana gugua hie?
30 Keke tiṉitoṉa kaleanana hola meke variva malederena
si ta evaṉa koasa popoa hie:
31 Sari poropita si korokorotae kokoha,
meke sari hiama si tuturaṉa luli gua mo pa dia binalabala soti,
meke sari Qua tinoni si qetu hola nia tu sapu gua asa.
Ba nasa si kote tavetia gamu pana kamo sa totoso tana vina kilasa sinea?” gua si Asa.

*5:21 Ais 6:9-10; Izk 12:2; Mk 8:18

*5:22 Zob 38:8-11