7
Sa Sinea te Ekani
Sa tinarae te Zihova koari na tinoni Izireli pude lopu vagia si keke tiṉitoṉa pa Zeriko sapu ta vizata vata kale pude vala i koe Zihova si lopu tavatabe. Keke tie pozana Ekani si sekea sa tinarae, meke gua asa si bugoroni e Zihova sari na tinoni Izireli. Ekani sina tuna koreo e Kami sa tuna koreo e Zabadi, meke soto mae guana koasa tututi te Zera, kukuruna sa butubutu Ziuda.
Garunu sage lani e Zosua pa Zeriko si kaiqa tie pa Ai, keke vasileana pa kali gasa rimata pa Betolo, tata pa Beti Aveni, pude la piko nia sa popoa gua. Sipu ele evaṉia rini gua sapu ta garunu nia, si pule mae totozi koe Zosua si arini, “Lopu pada pude gita doduru si la rapata nia si pa Ai. Garunu lani mo padana karua babe ṉeta tina tie. Lopu garunu sage la nia sa doduruna sa qeto minate pude la varipera vasina; lopu nomana sa vasileana asa.” Ke padana ṉeta tina tie Izireli mo si la rapata, ba ta zuzuku va togolo pule si arini. Hadui ri tinoni Ai pa sasadana sa bara vasileana, kamo la gua tu koari vasina geligeliana patu, meke seke va matei rini si padana ka toloṉavulu onomo tie tadirini koasa dia ginovete gore pa toqere. Koasa ginugua asa si malohoro gore meke matagutu sari na tinoni Izireli.
Daku rikatia e Zosua sa nana poko meke gua tugo sari na koimata pa tinalotaṉa nomana; hoqa oporapaha pa pepeso pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova, meke eko mo vasina si arini osolae kamo totoso lodu sa rimata. Ova ni eba rini batudia pude vata dogoro nia sa dia tinalotaṉa, gua. Meke zama se Zosua, “Kei, Baṉara Zihova! Na venagua ke turaṉa karovo ni gami Goi pa Zodani, pude vala pani gami koari tinoni Amoraiti pude va mate gami? Vegua ke lopu koa mo pa kali karovona sa Ovuku Zodani si gami? Ke Zihova, nasa pule si kote zama nia rau. Ele togolo nia Izireli sa kana? Sari na tinoni Kenani meke sari doduru pule koasa popoa hie si kote avoso nia. Kote mae vari likohaeni gami rini meke va mate beto gami. Meke nasa si kote tavetia Goi pude tava lavata sa pozamu?”
10 Zama la ia e Zihova se Zosua, “Turu! Na venagua ke eko gua sana pa pepeso si goi? 11 Seke tinarae sari na tinoni Izireli! Va karia rini sa vinariva egoi koa Rau, sapu tozini Rau pude kopu nia. Ele hiko vagi rini sari kaiqa likakalae saripu ta vizata vata kale pude Taqarau, zama kokoha si arini, meke veko turaṉae ni rini koari na dia likakalae. 12 Gua asa ke, lopu boka va kilasi rina tinoni Izireli sari na dia kana. Togolo ni rini, sina vala puleni si arini pa tinahuara pude tava kilasa koari na dia kana. Lopu kaqu koa turaṉa pule gamu Rau osolae veko vata kalei gamu sari na likakalae sapu tozini gamu Rau pude lopu vagi. 13 Turu! Va viai sari na tinoni meke va namanama i pude tutuvu Au. Tozini pude va namanama vugo, sina Arau, se Zihova, sa Tamasa pa Izireli si tozia sapu guahe: ‘Tinoni Izireli, koa turaṉae koari na mia tinagotago si kaiqa likakalae sapu tozini gamu Rau pude veko vata kalei! Lopu kaqu boka va kilasi gamu sari na mia kana osolae veko vata kalei gamu sari na likakalae arini! 14 Ke tozini sapu pana munumunu si kaqu hopeke ta tioko vura koari hopeke dia puku butubutu nomana. Sa butubutu nomana sapu huhukia Rau, si kaqu ta tioko vura pa hopeke dia butubutu hite. Sa butubutu hite sapu ta tioko vura, si kaqu ta tioko pa puku tatamana. Sa tatamana sapu ta tioko vura, si kaqu hopeke ta tioko variluli eke teledia. 15 Asa sapu ta huhuku meke ta gilana sapu tomei sa sari na likakalae sapu pude ta veko vata kale si kaqu ta sulu, turaṉae la tugo sari nana puku tatamana meke doduru tiṉitoṉa pu tagoi sa, sina va kamo nia kinurekure lavata sa si pa Izireli, meke va karia sa sa Qua vinariva egoi.’ ”
16 Pana munumunu hokara pa koivugona si turaṉa vurani e Zosua sari na tinoni Izireli, koari hopeke dia puku butubutu nomadi, meke sa butubutu nomana te Ziuda si ta huhuku. 17 Tioko vura nia sa sa butubutu nomana te Ziuda, koari hopeke dia butubutu hitehite, meke sa butubutu hite te Zera si ta huhuku. Meke turaṉa vura nia sa sa butubutu hite te Zera, meke ta tioko pa hopeke puku tatamana, meke sa tatamana te Zabidi si ta huhuku. 18 Turaṉa vura nia sa sa puku tatamana te Zabidi, meke ta tioko ekeke meke se Ekani, sa tuna koreo e Kami sapu sa tuna e Zabidi si ta huhuku. 19 Zama la ia Zosua, “Tuqu, tozia sa hinokara pa kenuna e Zihova, sa Tamasa tadi pa Izireli, mamu helahelae. Tozi nau kamahire gua sapu tavetia goi. Lopu podekia pude tomea koa rau.”
20 Olaṉa se Ekani, “Hinokara, ele va karia rau sa zinama te Zihova, sa Tamasa pa Izireli, meke evaṉia rau si guahe: 21 Sipu dogoria rau si keke poko Babiloni leleana, tata karua kilo siliva, meke na kukuru qolo hola nia lima gogoto qaramu mamatana. Okoro holani rau ke vagi rau. Kote dogori goi ta tamunu dia pa korapa qua ipi, sari na siliva si pa hubina hokara.”
22 Ke garunu lani Zosua si kaiqa tie, meke haqala la koasa ipi meke dogoro hokari rini sapu sari na likakalae pude ta veko vata kale si ta tamunu vasina, meke sari na siliva si pa hubina hokara. 23 Paleke vurani rini koasa ipi, meke paleke mae ni rini koe Zosua meke sari doduru tie Izireli, meke vekoi rini pa kenuna e Zihova. 24 Tuqe vagia e Zosua meke sari doduru tinoni Izireli se Ekani sa tuna Zera, sari na siliva, sa poko, sa kukuru qolo, meke sari na tuna koreo na tuna vineki, sari na nana bulumakao na doṉ'ki, na sipi, sa nana ipi, meke doduru pule pu tagoi sa, meke turaṉa lani rini koasa vasina sapu ta pozae, Lolomo Tinasuna. 25 Meke zama se Zosua, “Venagua ke va tutuvuni gami goi sa tinasuna hie? Kamahire kote va tutuvu nigo tinasuna e Zihova si goi!” Gona va matea ri doduru tinoni se Ekani. Ta gona va mate meke ta sulu tugo sari nana puku tatamana, meke sari nana tinagotago. 26 Tamunu varihakei nia kobi patu rini si asa sapu korapa koa nana pa rane ṉinoroi. Gua asa ke sa vasina asa si korapa ta pozae, Lolomo Tinasuna, meke tiqe noso sa binugoro te Zihova.