6
Sa Tina Huara pa Zeriko
Ta tuku veko sari na sasadana sa bara pa Zeriko, pude meke nuquru sari na tie Izireli gua. Loke tie si boka vura nuquru koasa vasileana. Meke zama la koe Zosua se Zihova, “Veko vatua Rau pa limamu goi sa popoa Zeriko, meke sa dia baṉara, meke sari doduru nana minate varane. Agoi meke sa mua qeto minate si kaqu ene vari likohae nia si pa Zeriko, keke totoso pa keke rane pa korapadi ri ka onomo rane. Ka zuapa rina hiama pu hopeke taṉini buki, si madi ene va kenue koasa Bokese Tanisa Vinariva Egoi. Meke koasa rane vina zuapa sipu ivui rina hiama sari na buki si kaqu ene vari likohae nia goi meke sari na mua tie varipera sa vasileana Zeriko ka zuapa totoso. Beto asa si kaqu ivu va nodolo va gele si arini. Pana avosia tugo ri doduru sa nodolo va gele asa, si kaqu keke gua iraṉa sari doduru, meke kote hoqa zuzulu sa bara gobana sa vasileana Zeriko. Beto asa si kaqu ene nuquru toṉoto sari doduru tie varipera tanisa butubutu Izireli,” gua se Zihova.
Ke tioki Zosua sari na hiama, “Mi palekia sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi, meke ari ka zuapa koa gamu si kaqu ene va kenue koasa, meke paleki sari na buki,” gua si asa. Beto hoi si tozini sa sari nana tie pude ene vari likohae nia sa vasileana lavata, meke sari nana tie varipera bokabokadi pu ene va kenue koasa Bokese Tanisa Vinariva Egoi te Zihova.
8-9 Ke sipu tozini tugo Zosua pude podalae ene, si topue la gedi sari na tinoni, meke ene la sari ka zuapa hiama pu ivui sari ka zuapa buki kikiho sipi kokoreo pa kenuna e Zihova. Luli mudi la koarini saripu palekia sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi te Zihova. Meke luli mudi koarini si keke puku tie varipera. Sari na buki si lopu makudo kabo pa doduruna sa totoso asa. 10 Ba tozini Zosua sari nana tinoni pude madi lopu kulu va kale osolae tozini sa pude kukili. 11 Gua asa, ke sa puku minate hie si paleke likohae nia koasa vasileana lavata sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi te Zihova keke totoso. Beto asa si pule la sarini vasina koadi koari na dia ipi meke puta pa boṉina asa.
12-13 Pa koivugona si vaṉunu vaqavaqasa se Zosua, meke garuni sa sari nana tie pude la ene vari likohae pule nia sa vasileana lavata pa Zeriko, kekeṉoṉo gua tugo sapu tavetia rini koasa rane kekenu. Kekenu sari na tie varipera, meke luli la sari ka zuapa hiama pu ivui sari na buki, meke luli la pule sari na hiama pu palekena sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi te Zihova, meke tiqe luli la sari na tie varipera pu ene luli pa mudidia. Sari na buki si lopu makudo kabo pa doduruna sa totoso sana. 14 Koasa rane vina rua hie si la ene vari likohae pule nia tugo rini pa vina rua totoso sa vasileana lavata pa Zeriko, meke tiqe pule la sarini vasina koa sari na dia ipi. Ka onomo rane si tavetia rini sapu gua asa.
15 Meke pa rane vina zuapa si vaṉunu munumunu hokara sarini, meke pa rane asa si ka zuapa totoso ene vari likohae nia rini sa vasileana lavata; lulia tugo rini sa inene gugua sapu hoke tavetia rini koari ka onomo rane. Ba koasa rane vina zuapa mo hie si ka zuapa totoso ene vari likohae si arini. 16 Koasa inene vina zuapa tadirini sipu ene vari likohae nia rini sa vasileana lavata, gua meke kote ivui rina hiama sari na buki, si velavela se Zosua, “Ele vatua e Zihova koa gamu sa vasileana lavata pa Zeriko! 17 Sa vasileana meke sari doduru tiṉitoṉa pa korapana sa si kaqu ta huara inete beto, pude na vina vukivukihi la koe Zihova. E Rehabi sapu sa tuturue, meke sari nana tatamana si kaqu ta harupu, sina asa tomei sari nada tie piko. 18 Ba loke tie si kaqu vagia si keke tiṉitoṉa sapu ele ta huara. Pude tavete gua gamu si kote poni tinasuna nomana gamu sari na tinoni Izireli. 19 Doduru tiṉitoṉa pu taveteni siliva, na qolo, na boronizi, babe na aeana, si kaqu ta vizata vata kale pude vala i koe Zihova. Kaqu ta kopue si arini koasa vasina hopena pude Nana tinago si arini,” gua se Zosua.
20 Ke ivui rina hiama sari na buki, sipu avosi tugo rina tinoni sari na buki, si keke gua iraṉa va ululae sari doduru tie, meke ta zuzulu sa bara gobana sa vasileana Zeriko. Meke ene toṉoto la sari na tie varipera tadi na tie Izireli pa korapana, meke va kilasia rini sa vasileana lavata.* Hib 11:30 21 Seke va mate beto ni vedara rini sari doduru tiena sa vasileana, doduru palabatu na barikaleqe, tie vaqura na tie koadi. Va matei tugo rini sari na dia bulumakao, na sipi na doṉ'ki.
22 Beto asa si tozini Zosua sari karua tie piko pu ele la pa Zeriko, meke zamai sa, “Mi la pa vetu tanisa barikaleqe tuturue, mamu la turaṉa mae nia si asa meke sari doduru nana tatamana, gua sapu ele va tatara nia gamu koasa,” gua si asa. 23 Ke topue la sari karua, meke la turaṉa mae nia rini se Rehabi meke sari karua tiatamana, na tasina koreo, meke sari kaiqa pule pa nana tatamana, meke sari na nana pinausu, meke ta kopue si arini tata vasina koa sari na ipi tadi na tie Izireli. 24 Beto asa si sulu pania rina tie varipera tadi na tie Izireli sa vasileana pa Zeriko. Sulu va eba pania rini si asa, meke sari doduru likakalae vasina. Ba sari na tiṉitoṉa qolo, na siliva, na boronizi, meke na aeana, si vagi va naqiti rini pude te Zihova. 25 Ba harupia Zosua se Rehabi sa tuturue, meke sari doduru tiena sa nana tatamana, sina tomei sa sari karua tie piko pu garunu lani sa pa Zeriko. Meke sari na tutina sa si somana koari na tie Izireli osolae kamo pa rane ṉinoroi.* Hib 11:31
26 Sipu beto huaria e Zosua meke ri nana tie sa vasileana Zeriko, si tozia sa koarini si keke vina balau sapu guahe: “Asa sapu podekia pude kuri pulea sa vasileana Zeriko, si kaqu ta levei koe Zihova.* 1 Baṉ 16:34
Asa sapu podalae kuri pulea sa vasileana nomana
si kaqu mate sa tuna koreo kenuna hokara,
meke asa sapu kuri pulei sari na sasada gobana sa vasileana,
si kaqu mate sa tuna koreo mudina hokara,” gua.
27 Gua asa ke somana koe Zosua se Zihova koari doduru gua pu evaṉi Zosua. Meke sa inavoso sapu e Zosua si keke tie arilaena hola gua, si ta urahae koasa doduruna sa popoa sana.

*6:20 Hib 11:30

*6:25 Hib 11:31

*6:26 1 Baṉ 16:34