2
La pa Zerusalema se Nehemaea
Pa sidara Nisani* Sa sidara Nisani si tata la koasa sidara Epirili kamahire. koasa vina hiokona vuahenina sa binaṉara te Atazekisesi, si kamo sa totoso pude napo vaeni sa baṉara lavata, ke paleke la nia rau koasa sa nana vaeni. Na lopu ele hite dogorau sa doṉo talotaṉaqu si rau. Ke nanasau sa baṉara, “Na vegua ke doṉo talotaṉa si goi? Na lopu mohomu si goi, gina kaiqa ginugua nomadi si tasuna ni goi,” gua si asa.
Matagutu sisigiti si rau, meke olaṉa, “Mani toa hola sa mua binaṉara ninae rane! Vea meke kote lopu talotaṉa si rau? Ura sa vasileana nomana vasina ta pomunae sari na tiatamaqu si korapa koa ta huara eko nana, meke sari na sasadana si sului na nika.”* 2 Baṉ 25:8-10; 2 Koron 36:19; Zer 52:12-14
Meke nanasa sa baṉara lavata, “Nasa si hiva nia goi?” Varavara golomo la si rau koasa Tamasa pa Maṉauru, meke tiqe zama la koasa baṉara lavata, “Be guana qetu sa baṉara, meke leana atu koa goi sa qua tinepa, si va malumu au maqu pule la pa popoa Ziuda, koasa vasileana tadi na lovudi rina tiatamaqu, pude maqu la kuri pulea sa vasileana lavata asa.”
Meke va egoa sa baṉara lavata sa qua tinepa. Totoso habotu kapae nana koasa sa nana kalaho si nanasau sa baṉara si arau sapu vea seunae gua si kaqu taloa si rau, meke panavisa si kote pule mae gua, meke tozi nia rau si asa.
Zama tugo si rau koasa baṉara, “Be guana leana koasa baṉara si mani va malumu maeni sari na leta la gua koari na qavuna pa kali lodu rimatana sa Ovuku Iuparetisi, pude tozi ni si arini pude va malumau pude ene hola la pa popoa Ziuda, meke lopu ta soara. Meke va mae ia tugo sa si keke leta la koe Asapa, sa tie sapu kopu ni sari na hudahuda tanisa binaṉara, pude mani poni nau labete tana barabara tadi na sasadana sa vetu hakehakei ululuna tadi na tie varipera sapu tata pa Zelepade, tana gobana sa popoa Zerusalema, meke sa vetu sapu kote la koa ia rau.” Meke va malumu maeni sa baṉara lavata sari doduru pu tepai rau koasa, sina sa limana Tamasa si toka nau.
Garunu luli ni sa baṉara lavata koa rau si kaiqa palabatu varipera, meke keke qeto minate varipera koi hose, meke la gua koari na qavuna pa Pinaqaha Popoa pa Kali Lodu Rimata koasa Ovuku Iuparetisi si rau. Vasina si vala ni rau sari leta tanisa baṉara lavata koari na qavuna. 10 Ba totoso avoso nia e Sanibalati, sa tie pa Beti Horoni, meke se Tobaia, keke koimata pa popoa Amoni d, sapu keke tie si mae pude tokani sari na tie Izireli gua, si lopu qetu hokara si sari karua.
11 Ke kamo la pa Zerusalema si rau, meke hola ka ṉeta rane, 12 si topue vura si rau pana boṉi; kaiqa tie si luli koa rau. Lopu tozi nia rau si keke tie koasa hiniva sapu poni nau Tamasa pude tavetia pa Zerusalema. Keke kurukuru koi mo si turaṉia gami; asa mo sapu koi ia rau. 13  La gua si rau koasa Sasada Lolomo, hola nia sa Bukaha Noki, meke kamo la koasa Sasada Remoremo pude viliti sari goba ta huaradi meke sasada ta suludi. 14 Meke la si rau koasa Sasada Berukehe, meke sa Kopi Tanisa Baṉara. Vasina si lopu boka hola sa kurukuru sapu koi ia rau, 15 ke luli sagea rau sa Lolomo Kidoroni meke vilitia sa goba. Beto si ene kekere pule si rau meke nuquru pule gua koasa Sasada Lolomo.
16 Sari palabatu koasa vasileana nomana si lopu gilania pavei si la gua arau ba be nasa si tavetia rau. Sina lopu ele tozia rau si keketoṉa koari na tie Ziu turaṉaqu, ari na hiama, na koimata, sari palabatu, babe sari kaiqa tie pule pu kote somana koasa tinavete. 17 Beto asa si zama koa rini si rau, “Gilana valeania mia gamu sa tinasuna sapu koa ia gita, sa popoa Zerusalema si ta huara meke koa eko gua mo asa, meke sari sasadana si sului na nika. Ke aria, mae mada kuri pulea sa gobana sa vasileana Zerusalema, pude va kokoi ia sa nada kinurekure.” 18 Meke vivinei nia rau koa rini sa tinuraṉa tanisa limana Tamasa koa rau, meke gua tugo sa zinama sapu zama mae nia sa baṉara lavata koa rau.
Meke olaṉa si arini, “Aria mada podalae kurikuri pule!” Gua meke podalae si arini koasa tinavete leana.
19 Ba sipu avoso nia ri Sanibalati sa tie pa Beti Horoni, se Tobaia sa tie Amoni, meke se Qesemi sa tie Arabi, sa mami binalabala si va sisireni gami, na doṉo va gore gami rini, meke zama, “Na sa si korapa tavetia gamu? Hiva va gugue la si gamu koasa baṉara lavata?” gua si arini.
20 Olaṉa si arau, “Sa Tamasa pa Maṉauru kote tokani gami pude boka va hokotia gami sa kinurina sa goba. Na gami si na nabulu Tanisa meke kote podalae kuri pulea gami sa goba hie. Ba gamu si loke mia hinia pa Zerusalema meke lopu boka zama nia tugo gamu podalae pukerane.”

*2:1 Sa sidara Nisani si tata la koasa sidara Epirili kamahire.

*2:3 2 Baṉ 25:8-10; 2 Koron 36:19; Zer 52:12-14