15
Jesupi Pilato Quëꞌrore Paꞌiye
(Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38)
Ñata to̱me maca Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi tsiꞌsireña, judío i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre, cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre, cuiꞌne pa̱i yoꞌoye ñani ca tëjicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni. Tsiꞌsini ca tëjini Jesure sëasiquëni Pilato quëꞌrona sareña.
Ja̱ maca Pilatopi i̱te ñani se̱quëña:
“¿Mëꞌë aꞌë, judío pa̱i ëjaërepa?”
Caquëna, Jesupi sehuouña:
“Ja̱je paꞌijë̱ꞌë, mëꞌë cayeje̱.”
Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi cato jaiye sa̱ñope careña. Ja̱je cajëna, Pilatopi ti̱jupë se̱ni co̱uña, Jesure:
“¿Me yoꞌoquë sehuomaꞌquëꞌni? Ñaquë mëꞌë i̱ohuaꞌi mëꞌëre sa̱ñope caye.”
Ja̱je catoje̱ Jesús cato ti sa̱ñope sehuoye pa̱ëña. Ja̱je pa̱quëna, Pilato ai cuasaëña: ¿Me yoꞌoquë pa̱quëꞌni? caquë.
Jesure Huani Paꞌiji Caye
(Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16)
Pilato cato judío pa̱i tsiꞌsi muꞌseña ti̱ꞌaëna, tse̱asiquëre eto saoquë yoꞌoquë paquëña, pa̱ipi yëjë se̱quëni. Ja̱ro co sitore paquëña, Barrabás hueꞌequëpi yecohuaꞌi pa̱ire huaisicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni. Pa̱ipi Pilatore dani se̱teña: Ja̱re mëꞌë yoꞌoyeje̱ paꞌye yoꞌojë̱ꞌë, cajë.
Ja̱je cajëna, Pilatopi sehuouña:
“¿Yëye judío pa̱i ëjaëni eto saoye?”
10 Ja̱ cato caëña, coa i̱ deꞌoye yoꞌoyere ëa ñajë pë̱ijë Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi tse̱ani yoꞌoyë cuasaquë. 11 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi pa̱ire ca co̱ꞌme huesojë cuiꞌne yëhuoreña, Barrabásni eto saoja̱ꞌquëre se̱jëꞌë, cajë.
12 Ja̱ maca Pilatopi pa̱ire se̱quëña:
“¿Me nejaquë cayeꞌni, mësaru judío pa̱i ëjaë hueꞌyoquëre?”
13 Caquëna, ja̱ohuaꞌipi careña, cuijë:
“Que̱jaꞌquë paꞌija̱quë.”
14 Cajëna, Pilatopi caëña:
“¿I̱quere i̱ coꞌaye yoꞌo uꞌni?”
Ja̱je catoje̱ i̱ohuaꞌi jero saꞌna ai cuireña:
“Que̱jaꞌquë api.”
15 Ja̱je asani Pilato Judea pa̱ini deꞌo cajei pasiꞌi caquë Barrabásni joye sauña. Jesuni siꞌseni que̱jaꞌquëre jëjo saoquë.
16 Ja̱ maca soldado pa̱ipi jai pa̱i tsiꞌsini Jesure pa̱i ëjaë huëꞌere pana sareña. 17 Sani nea majaꞌi ca̱re su̱ñani cuiꞌne miu maro pu̱ani sareña. 18 Ja̱ jeteyoꞌje cueꞌcuejë cuireña:
“¡Paꞌijë̱ꞌë. Yure judío pa̱i Ëjaërepa!”
19 Ja̱je cajë si̱opëna tëꞌcareña, tarapi. Copi tseꞌsejë, cuiꞌne doꞌre jaꞌrujë ëjaëre paꞌë mëꞌë cajë yoꞌoreña. 20 Ja̱je i̱te cueꞌcue tëjini majaꞌi juꞌi ca̱ dutani i̱ juꞌi ca̱re pare su̱ñacateña. Ja̱ jeteyoꞌje i̱ juꞌi ca̱ dutareña, que̱jaꞌquëre.
Jesure Huani Je̱oseꞌe
(Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27)
21 Cirene aquëpi tsiopi daina, ñani Jesure que̱jaꞌconi hueꞌejë̱ꞌë, cajë soldado pa̱ipi cua̱ñereña. Ja̱ë cato Simón hueꞌequë pajiꞌi, Alejandro cuiꞌne Rufo pëca jaꞌquë.
22 Ja̱ maca Jesure Gólgotana sareña, pa̱i si̱opë tara hueꞌe hue̱ꞌñana pa̱i coca cato. 23 Ja̱rona Jesure que̱reña. 24 Que̱ni soldado pa̱ipi Jesús juꞌi ca̱re nepi saja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni cajë neñareña, deꞌhue nesiquëpi saye paꞌiji cajë.
25 Ja̱ yoꞌo maca cato nea hue̱ꞌña nueve pajiꞌi, i̱te que̱si maca. 26 Toyasicore i̱ si̱o sa̱ꞌnihuëna sëoreña, ja̱ doꞌire que̱ñë cajë. Toyasicopi capi: JUDÍO PA̲I ËJAËREPA. 27 I̱ ja̱ꞌre co̱ni caya coꞌamaña yahue i̱macohuaꞌire que̱huë. Teꞌire ëja te̱ꞌtena cuiꞌne yequëni ari te̱ꞌtena nëconi que̱huë. 28 Ja̱je yoꞌo maca toyaseꞌe ñeje caye ti̱ꞌapi: “Coꞌacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni que̱ cua̱ñopi.”
29 Cuiꞌne coa da saicohuaꞌije̱ i̱te ñajë cueꞌcuejë ñeje cajë sateña:
“¡Asajë̱ꞌë. Yure mëꞌëpi Maijaꞌquë huëꞌe nejoni toaso̱ muꞌseña paꞌi maca huajë huëꞌe nesiꞌi caquë maca! 30 Yure coꞌye huasoni da caje ñajëꞌë, que̱si sarahuapi.”
31 Ja̱je cuiꞌne Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌije̱, cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌije̱ i̱te cueꞌcuejë careña:
“Yecohuaꞌitaꞌare huasopi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱jaꞌa coꞌye huaso ti̱ꞌañe pa̱ji.”
32 Israel pa̱i ëjaëpi Cristore papi caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë cruzupi caje nëcaquëna, ñanitaꞌa careña. I̱ ja̱ꞌre co̱ni teꞌe que̱sicohuaꞌique i̱te pë̱teña.
Jesús Ju̱ꞌiseꞌe
(Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30)
33 Je̱ꞌnërepa muꞌse jopo ti̱ꞌa maca siꞌa yeja ñamije paꞌio ne huesëoña. Toaso̱ hora ja̱je paquëña. 34 Ja̱re ja̱ maca Jesús tuturepa cuiña ñeje:
“Eloi, Eloi ¿lama sabactani?” Ja̱je cani caye aꞌë, ¡Yëꞌë Diusu maca, yëꞌë Diusu maca! ¿Me yoꞌoquë yëꞌëre je̱ocouꞌni, teꞌire?
35 Ja̱je cuiquëna, i̱ti maca paꞌicohuaꞌipi asani careña:
“Asajë̱ꞌë. Tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë Elíasni cuiji.”
36 Ja̱je cajëna, i̱ohuaꞌi aquëpi huëꞌhuëni oꞌsa co̱nore yëi sëohuëna sa̱quëni u̱cuja̱quë caquë sani nëoquë caëña:
“Coa ñajëꞌë. Ñañuꞌu, Elíaspi i̱te cruzu dequëre casa nëcoquëna.”
37 Ja̱ maca Jesús ai tutu cuini ju̱ni huesëña. 38 I̱ ju̱ꞌi maca Maijaꞌquë huëꞌe joporepa tëhuocopi jopore paja̱ꞌa cayayeseꞌe meñe yete saquëña. 39 Romano Capitánpi Jesús je̱ꞌñerepa nëcasiquëpi ja̱je Jesús cuiquë ju̱ni huesëquëna, ñasiquëpi caëña:
“Nuñerepa iquë Maijaꞌquë mamaquërepa pajiꞌi.”
40 Cuiꞌne nomiohuaꞌi soꞌopi de ñajë nëcareña. Ja̱ohuaꞌi cato paëꞌë, María Magdalena. Cuiꞌne yeco pacoꞌë, María, Jacobo po̱sërepa, José cuiꞌne Salomé, pëca jaꞌco. 41 Iye nomiohuaꞌi cato Jesure co̱caicohuaꞌi pateña. I̱ Galilea cuꞌi maca cuiꞌne ja̱rote jai pa̱i yecohuaꞌije̱ pateña, Jesús ja̱ꞌre Jerusalénna saisicohuaꞌije̱.
Jesure Ta̱seꞌe
(Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
42 Ñaminaꞌa huajë muꞌse paꞌija̱ꞌcoa cajë fiesta yoꞌo ja̱ꞌñe ne deꞌhua muꞌse naꞌiquëna, 43 José Arimatea aquëpi pa̱i yoꞌoye ñani ca tëjicohuaꞌi ëjaohuaꞌirepa aquë paquëña. Ja̱ë cato Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte yoꞌoyere utequë paquëña. Ja̱je paꞌipi Pilato quëꞌrona siꞌa tuturepa cacani caꞌramaꞌë Jesús ca̱përe ta̱siꞌi caquë se̱quëña. 44 Ja̱je se̱ina, Pilatopi ai cuasaëña, i̱ ju̱ni huesëre paꞌë caquë. Ja̱je cuasa doꞌire Capitánre soini i̱ ju̱ni huesë caquë se̱ni asaquëna, ju̱ꞌire papi, caëña. 45 Ja̱je caëna, asani Pilatopi Jesús ca̱përe saye deꞌoji caëña, Josére. 46 Caëna, Josépi sani Jesús ca̱pë casani jai doꞌi sabanare hueroni deani quë̱na yejana coje nesicona ta̱ni quë̱na pëpi si̱ouña. 47 Ta̱jëna, ñareña, María Magdalena cuiꞌne María José pëca jaꞌco co̱ni.