2
Irenge ly’akà-Nyamuzinda
Omwâka gwa kabirhi gwa mwâmi Dariyusi, mwêzi*2, 1 Mwêzi: Kwo kuderha Muhaho (10), mwâka gwa 520, omu lusiku luzinda lw’omwibuko gw’ebihando. gwa kali nda, nsiku makumi abirhi na luguma, akanwa ka Nyakasane kanacirhindakwo omulêbi Hageyo2, 1 Hageyo yena Hagayi omu c’e mwâbo; Yozwè ye Yehoshua, erhi: «Obwîre Zorobabeli, mwene Shalatieli, murhambo w’e Yûda na Yozwè mwene Yehosadaka, mudâhwa mukulu, n’olubaga lwoshi ntya: “Indi muli mwe wacibwîne amango eyi nyumpa yalijire irenge? Na kurhi muyibwîne buno? Ka murhabwîni oku erhacigwêrhi nda na mugongo?” “Ci lêro buno, osêre, Zorobabeli, Nyakasane okudesire. Osimike, Yozwè, mwene Yehosadaka, mudâhwa mukulu. Osimike, nâwe lubaga wêshi omu cihugo! Nyakasane Nyamuzinda w’Emirhwe okudesire”. “Yo ndagâno najiraga ninyu erhi murhenga e Mîsiri, n’omûka gwâni guli ekarhî kinyu2, 5 Omu cihabraniya, bàdesire-ho ntya: «Co cihango (erhi: ndagâno) najiraga haguma ninyu erhi murhenga e Mîsiri.» (Baderha: «berit» omu Cihabraniya, ahâli ha «dabar» kanwa)! Ebyo birhali omu buhindule bw’ecigereki.. Murhayôbohaga”. “Bulya ntyo kwo Nyakasane Nyamuzinda w’Emirhwe adesire. Hasigîre mango masungunu ndundaganye amalunga n’igulu, enyanya n’idaho§2, 6 Idaho: Omulêbi Hageyo amanyire oku Nyamuzinda yêne ohêka igulu. Omulêbi alêbire obuhanya bwayisha n’obwo gaciri mango ga murhûla gwa mwâmi Dariyusi. (lolà Amo 5, 18; 8, 9…) Obwo buhanya bwadunda igulu lyoshi, n’okwo kuyubakululwa kw’akà-Nyamuzinda ciri cimanyîso c’omurhondêro gw’amango ga Masiha..” “Nâdudanganya amashanja goshi, obuhirhi*2, 7 Buhirhi: Kwo kuderha akantu koshi ka ngulo ndârhi, akantu abantu bacîfinja. Obuhindule bwa Vulgata bwayirukira bwaderha oku «Omwifinjwa» anali Masiha, lêro kwo kuhindula mpu: «Nêci âyisha Namwifinjwa emw’amashanja goshi.» bwâgo bwaluga, n’enyumpa yâni eyunjule irenge. Nyamuzinda w’Emirhwe okudesire”. “Niene nie Nn’ebirugu, nie Nn’obugale bwoshi, kwo Nyakasane w’Emirhwe adesire”. “Irenge ly’eyi nyumpa lyalushisa erya mîra, kwo Nyakasane Nyamuzinda w’Emirhwe adesire, na muli aha2, 9 Aha: Kwo kuderha Omu ka-Nyamuzinda (lolà 2 Sam 7, 13). Emw’omulêbi Ezekiyelî aka-Nyamuzinda hali hantu ha Masiha. N’erhi rhwankalola bwinjà, rhwanabona oku kwo binali, aha Yeruzalemu, Kristu àciyerekîne omu ka-Nyamuzinda kàyûbakululagwa obwa kabirhi na Mwâmi Herodi. Obuhindule bw’ecigreki buyushwîre-ho ntya: «n’omurhûla gw’omurhima gwalanga balya boshi bahumbaga eciriba c’aka ka-Nyamuzinda». hantu, nahebaho omurhûla, Nyamuzinda w’Emirhwe okudesire”».
Okudôsa ihano emw’abadâhwa
10 Omu nsiku makumi abirhi n’ini z’omwêzi gwa kali mwenda, mwâka gwa kabirhi gw’obwâmi bwa Dariusi2, 10 Dariyusi: omwâka gwoshi gwa kabirhi gwa mwâmi Dariyusi gwalî mwâka gwa 520, mwêzi gwa Nyaruzigwe (12)., akanwa ka Nyamuzinda w’Emirhwe karhindakwo omulêbi Hageyo kaderha ntya: 11 Yumva akanwa ka Nyamuzinda w’Emirhwe. Odôsagye abadâhwa ihano, obabwîre ntya: 12 «Erhi omuntu a­nkahêka enyama ngishe omu nshoho y’omwambalo gwâge, kandi abulig’ihuma oku mugati n’idivayi, oku mavurha erhi ngasi kandi kalyo n’ogwo mwambalo, k’ebyo byanahinduka bitagatîfu okwôla kwônene kurhumire?» Abadâhwa bashuza, mpu: «Nanga!» 13 Hageyo ashubibadôsa ntya: «Erhi omuntu ankazira n’omufù, kandi abulihuma oku biryo, k’ebyo biryo byanahinduka bibî?§2, 13 Bibî: Kwo kuderha Kantu ka muziro, cihemu.» Abadâhwa bashuza mpu: «Nêci». 14 Lêro Hageyo aderha ntya: «Olu lubaga ntyo kwo luyôsire! Kw’er’ishanja liri ntyo embere zâni! Kanwa ka Nyamuzinda. Emikolo*2, 14 Mikolo: Kwo kuderha akantu omuntu abona erhi kukola n’emisî yâge kurhuma; akole n’amaboko gâge: mirimo, myâka, (lolà Lush 24, 10; 28, 30). yâbo boshi ntyo kwo enali, n’ebi barherekêra aha binali bibî»2, 14 Bibî: obugashânize bwakâgijirirwa omu ciriba c’aka-Nyamuzinda erhi bamânakashâba, ci bashubiyûbaka-ho oluhêrero lw’enterekêro, mwâka gwa 538. Omulêbi Hageyo ayerekîne enyigîrizo ziri aho, lolà omulongo gwa 13. Olubaga luhemusire, n’enterekêro zâlwo ziri za cihemu. Ci kwoki, obukali buli aha bulushire obwa 2, 1-9; nkabaga bantu b’e Samâriya bakalihirwe. Lolà Ezr 4, 1-5. Obuhindule bw’ecigreki buyûshwîre-ho: «Ezo nshwira-kulya zàrhindibuka n’emikolo, mwanali mushombîne omu mihanda y’abajacizi»..
Amalaganyo gw’omunago
15 Mugerêrezagye buno omu murhima gwinyu2, 15 Emilongo 2, 15-19: Nyamuzinda alaganyize oku abâna omunago: bàhinga, banayêze. Ebi binwa biyûshwîre 1, 1-15, byàli bikwânîne bikulikire nkaba 1, 15. 2, 16: «Kurhi mwaliyôsire?», buhindule bwa cigereki obwo; «kurhi okubà kwinyu kwàli?» Omu Cihabraniya… Enyuma lya «ndaha makumi arhanu», Omu Cihabrania bàdesire: «emikenzi»; okwo kurhali omu cigereki., kurhengera ene na kuhika amango gâyisha. Erhi barhacihira ibuye oku lindi ly’aka-Nyamuzinda, 16 kurhi mwaliyôsire? Mwakâgiyisha mpu mulishamarha mirengo makumi abirhi, lêro mwakàshimâna liri ikumi lyône; mwakàyisha aha mukenzi mpu muhongole ndaha makumi arhanu, lêro mwâkashimâna gali makumi abirhi gône. 17 Nashûrha§2, 17 Nashûrha: omu cihabraniya, bàdesire: «nammushûrha»: lolà Amo 4, 6. 2, 18: (… mulâbe bwinjà): eco cinwa ciri ca kuhugûla; ci cirhakubwîri bwinjà ebi cilonzize okuhugûla, lolà 1, 15. n’olubula emikolo y’emisî yinyu, nayivûbya, murhanagalukaga emwâni, kanwa ka Nyamuzinda! 18 Mugerêrezagye buno omu murhima gwinyu, kurhengera ene na kuhika amango gâyisha, (kurhenga omu nsiku makumi abirhi n’ini z’omwêzi gwa kali mwenda, kurhenga olusiku bahumba eciriba c’aka-Nyamuzinda, mulâbe bwinjà) 19 erhi enguli zinacibule omuhako, erhi olukoma, omulehe n’eyindi mirhi birhaciyâna malehe*2, 19 «Malehe», omu cigereki mwo bàdesire ntyo; eco cinwa cirhali omu cihabraniya.! Kurhenga ene, nahâna omunago!
Amalaganyo emwa Zorobabeli
20 Akanwa ka Nyamuzinda kashubirhindakwo Hageyo obwa kabirhi, lusiku lwa kali makumi abirhi n’ini lw’omwêzi, kaderha ntya: 21 Obwîre Zorobabeli, murhambo w’e Yûda ntya: Nkola nâdundaganya amalunga n’igulu. 22 Nkola nâkûla entebe z’amâmi, nshâbe n’amahashe g’abâmi2, 22 «Bâmi», omu cigereki; omu cihabraniya: «mâmi». b’amashanja. Nâhirika e­ngalè n’abazigendakwo; ebiterusi n’ababishonakwo bânigwa, ngasi muguma âkumba omu ngôrho ya mwene wâbo. 23 Olwo lusiku - kanwa ka Nyamuzinda w’Emirhwe - nâkurhôla2, 23 Nakurhôla: Nyamuzinda yêne ocîshoga abantu alonzize okurhuma. Rhuderhage nk’oku acîshogaga Abrahamu, lolà Yoz 24, 3; acîshoga abaleviti (badâhwa), lolà Mib 3, 12; acîshoga Daudi, lolà 2 Sam 7, 8. Zorobabeli, mwîmo gwa Daudi, alunganyîze enkengêro z’obwâmi kuli Masiha: Lolà 2 Sam 7, 1…; 7, 14… Kwaligi nka ye okola obîsire omujina gw’amarhegeko. Lolà Zak 6, 12. - Ciziriko: ecizìriko bakâgizirika-mwo amaruba n’emyandiko yali mpogo: lolà 1 Bâm 21, 8; bakâgiciyambala n’obukenge omu igosi: lolà Murh 38, 18; erhi omu munwe: lolà Yer 22, 24., wâni Zorobabeli, mwene Shalatieli, mwambali wâni - kanwa ka Nyamuzinda - nâkujira nk’ifundo lya ciziriko. Bulya we nacîshozire: Kanwa ka Nyamuzinda w’Emirhwe.

*2:1 2, 1 Mwêzi: Kwo kuderha Muhaho (10), mwâka gwa 520, omu lusiku luzinda lw’omwibuko gw’ebihando.

2:1 2, 1 Hageyo yena Hagayi omu c’e mwâbo; Yozwè ye Yehoshua

2:5 2, 5 Omu cihabraniya, bàdesire-ho ntya: «Co cihango (erhi: ndagâno) najiraga haguma ninyu erhi murhenga e Mîsiri.» (Baderha: «berit» omu Cihabraniya, ahâli ha «dabar» kanwa)! Ebyo birhali omu buhindule bw’ecigereki.

§2:6 2, 6 Idaho: Omulêbi Hageyo amanyire oku Nyamuzinda yêne ohêka igulu. Omulêbi alêbire obuhanya bwayisha n’obwo gaciri mango ga murhûla gwa mwâmi Dariyusi. (lolà Amo 5, 18; 8, 9…) Obwo buhanya bwadunda igulu lyoshi, n’okwo kuyubakululwa kw’akà-Nyamuzinda ciri cimanyîso c’omurhondêro gw’amango ga Masiha.

*2:7 2, 7 Buhirhi: Kwo kuderha akantu koshi ka ngulo ndârhi, akantu abantu bacîfinja. Obuhindule bwa Vulgata bwayirukira bwaderha oku «Omwifinjwa» anali Masiha, lêro kwo kuhindula mpu: «Nêci âyisha Namwifinjwa emw’amashanja goshi.»

2:9 2, 9 Aha: Kwo kuderha Omu ka-Nyamuzinda (lolà 2 Sam 7, 13). Emw’omulêbi Ezekiyelî aka-Nyamuzinda hali hantu ha Masiha. N’erhi rhwankalola bwinjà, rhwanabona oku kwo binali, aha Yeruzalemu, Kristu àciyerekîne omu ka-Nyamuzinda kàyûbakululagwa obwa kabirhi na Mwâmi Herodi. Obuhindule bw’ecigreki buyushwîre-ho ntya: «n’omurhûla gw’omurhima gwalanga balya boshi bahumbaga eciriba c’aka ka-Nyamuzinda».

2:10 2, 10 Dariyusi: omwâka gwoshi gwa kabirhi gwa mwâmi Dariyusi gwalî mwâka gwa 520, mwêzi gwa Nyaruzigwe (12).

§2:13 2, 13 Bibî: Kwo kuderha Kantu ka muziro, cihemu.

*2:14 2, 14 Mikolo: Kwo kuderha akantu omuntu abona erhi kukola n’emisî yâge kurhuma; akole n’amaboko gâge: mirimo, myâka, (lolà Lush 24, 10; 28, 30).

2:14 2, 14 Bibî: obugashânize bwakâgijirirwa omu ciriba c’aka-Nyamuzinda erhi bamânakashâba, ci bashubiyûbaka-ho oluhêrero lw’enterekêro, mwâka gwa 538. Omulêbi Hageyo ayerekîne enyigîrizo ziri aho, lolà omulongo gwa 13. Olubaga luhemusire, n’enterekêro zâlwo ziri za cihemu. Ci kwoki, obukali buli aha bulushire obwa 2, 1-9; nkabaga bantu b’e Samâriya bakalihirwe. Lolà Ezr 4, 1-5. Obuhindule bw’ecigreki buyûshwîre-ho: «Ezo nshwira-kulya zàrhindibuka n’emikolo, mwanali mushombîne omu mihanda y’abajacizi».

2:15 2, 15 Emilongo 2, 15-19: Nyamuzinda alaganyize oku abâna omunago: bàhinga, banayêze. Ebi binwa biyûshwîre 1, 1-15, byàli bikwânîne bikulikire nkaba 1, 15. 2, 16: «Kurhi mwaliyôsire?», buhindule bwa cigereki obwo; «kurhi okubà kwinyu kwàli?» Omu Cihabraniya… Enyuma lya «ndaha makumi arhanu», Omu Cihabrania bàdesire: «emikenzi»; okwo kurhali omu cigereki.

§2:17 2, 17 Nashûrha: omu cihabraniya, bàdesire: «nammushûrha»: lolà Amo 4, 6. 2, 18: (… mulâbe bwinjà): eco cinwa ciri ca kuhugûla; ci cirhakubwîri bwinjà ebi cilonzize okuhugûla, lolà 1, 15.

*2:19 2, 19 «Malehe», omu cigereki mwo bàdesire ntyo; eco cinwa cirhali omu cihabraniya.

2:22 2, 22 «Bâmi», omu cigereki; omu cihabraniya: «mâmi».

2:23 2, 23 Nakurhôla: Nyamuzinda yêne ocîshoga abantu alonzize okurhuma. Rhuderhage nk’oku acîshogaga Abrahamu, lolà Yoz 24, 3; acîshoga abaleviti (badâhwa), lolà Mib 3, 12; acîshoga Daudi, lolà 2 Sam 7, 8. Zorobabeli, mwîmo gwa Daudi, alunganyîze enkengêro z’obwâmi kuli Masiha: Lolà 2 Sam 7, 1…; 7, 14… Kwaligi nka ye okola obîsire omujina gw’amarhegeko. Lolà Zak 6, 12. - Ciziriko: ecizìriko bakâgizirika-mwo amaruba n’emyandiko yali mpogo: lolà 1 Bâm 21, 8; bakâgiciyambala n’obukenge omu igosi: lolà Murh 38, 18; erhi omu munwe: lolà Yer 22, 24.