1 Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud. 2 Dobar èovjek dobija ljubav od Gospoda, a èovjeka zlikovca osuðuje. 3 Neæe se èovjek utvrditi bezbožnošæu, a korijen pravednijeh neæe se pomaæi. 4 Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima. 5 Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara. 6 Rijeèi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova. 7 Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje. 8 Prema razumu svom hvali se èovjek; a ko je opaka srca, prezreæe se. 9 Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se velièa a hljeba nema. 10 Pravednik se brine za život svojega živinèeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo. 11 Ko radi svoju zemlju, biæe sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je. 12 Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je. 13 Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe. 14 Od ploda usta svojih siti se èovjek dobra, i platu za djela svoja prima èovjek. 15 Bezumniku se èini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je. 16 Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu. 17 Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru. 18 Ima ko govori kao da maè probada, a jezik je mudrijeh lijek. 19 Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za èas. 20 Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir. 21 Nikaka nesreæa neæe zadesiti pravednika, a bezbožnici æe se napuniti zla. 22 Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu. 23 Pametan èovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje. 24 Ruka radljiva gospodariæe, a lijena æe davati danak. 25 Briga u srcu èovjeèijem obara; a dobra rijeè razveseljava. 26 Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov. 27 Ljenivac neæe peæi lova svoga, a u vrijedna je èovjeka dobro dragocjeno. 28 Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.