5
Yesu Gi Yii Gɛsɛ Ɔ Kya Lɛɛ Mɔ-Akasɛbo
Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Yesu yelɛ ɔbon belɛ ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gɛnɛsarɛtɛ mɔ gigengen so. Asa mɛ ba mɔ asɛ mɛ kya nyise ma‑a loo abara dɔ de mɛꞌ nyɛ tu sindi mɔ de mɛꞌ nu Wurubuaarɛ agyɛbi abono ɔ kya tɔgɛ mɔ. O wu akolii anyɔ ako a yii ɔbon mɔ gigengen. Iken akedabo ne n taa amɔ yɛgɛ mɛ kya foro mɔmɔ-asɛwu nkyu mɔ dɔ. Yesu gi wu akolii mɔ gɛnen mɔ, ɔ dii loo giko dɔ. Simon ne n bo gɛnen gikolii gibono. Yesu tɛ gikolii mɔ dɔ mɔ, ɔ tɔgɛ Simon yɛɛ ɔꞌ nen gikolii mɔ loo nkyu mɔ dɔ ŋmaraa. Gɛsintin mɔ, Simon gi nen gikolii mɔ loo nkyu mɔ dɔ. Yesu gi san ɔ gyanꞌ nkyu mɔ so ɔ kya nyiile asa Wurubuaarɛ ilaa.
Yesu gi nyiile asa mɔ ilaa ta mɔ, ɔ tɔgɛ Simon mɔ‑rɛ mɔ-nanboana abono mɛ bo Yesu asɛ gikolii mɔ dɔ mɔ yɛɛ, “Fɛꞌ palɛ gikolii mɔ kpe nkyu bokensɛ mɔ dɔ de fɛꞌ too fɛye-asɛwu mɔ de fɛꞌ keda iken.” Simon gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, deeri gɛnyɛ pɛwu mɔ a too asɛwu adɛ kalaadɛ, aŋ nyɛ sɛi-sɛi mɔ, idɛ dɔ gɛrɛ ne a laa nyɛ ilaa iko? To! Fo ne n nyɛ tɔgɛ faa mɔ, a laa too.” Gɛsintin mɔ, mɛ too asɛwu mɔ mɔ, mɛ keda iken gikyɔ-gikyɔ. Mɛ kya biidɛ iken mɔ mɔ, asɛwu mɔ gbaa a kya laarɛ de aꞌ tɛɛ. Mɛ terɛ mɔmɔ-nanboana abono mɛ dɛ gikolii nyɔsɛ mɔ yɛɛ mɛꞌ baa kpaa mɔmɔ. Gɛsintin mɔ, mɛ kpe ne mɛ kpaa lɛɛ iken mɔ bɔla akolii mɔ anyɔ. Iken mɔ oduduu so mɔ, akolii mɔ a kya laarɛ de aꞌ muiinɛ loo nkyu mɔ dɔ.
Simon Piita gi wu ilaa ibono Yesu gi wɔra sa ɔmɔ mɔ, ɔ kpelegɛ ŋmii Yesu ayaa dɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Me-Wura, n gyɛ daa ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo. Imɔso tu lii me asɛ.” Ilaa ibono so Simon gi tɔgɛ gɛnen mɔ ne n gyɛ yɛɛ iken mɔ ilaa mɔ i tansi dɛ mɔ‑rɛ abono mɛ bo gikolii mɔ dɔ mɔ pɛwu gɛnɔ gikyɔ. 10 I dɛ Gyeemesi de Gyɔn, Sɛbedi mɔ-biana mɔ gɛnɔ kee. Mɔmɔ‑rɛ Simon ne n kya wɔra gɛsun gɛbono dabɔlɛ. Nfono mɔ Yesu gi tɔgɛ Simon yɛɛ, “Gɛŋ selɛ gifuu. Nɛ wu yɛɛ fo kya lɛɛ daa iken. Lii nperɛ kyu i kya kpe mɔ nan yɛgɛ fo laa san laarɛ daa asa de mɛꞌ baa nyɛ Wurubuaarɛ asɛ gɛkyena.” 11 Ɔ tɔgɛ gɛnen mɔ, Simon mɔ‑rɛ mɔ-nanboana Gyeemesi de Gyɔn, mɛ palɛ akolii mɔ lii gyanꞌ gigengen so, ne mɛ kyon taa ilaa kamaasɛ yɛgɛ san mɛ naa mɛ buu daa Yesu.
Yesu Gi Kyɛ Okononbu Ɔko
12 Yesu bo gɛsinkpan gɛbono so mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ, ɔ bo mɔmɔ-isowolɛ mɔ ɔko so, ne ɔnyen ɔko gi baa tu mɔ. Ɔ gyɛ okononbu. O wu Yesu mɔ, ɔ kpelegɛ bun Yesu ayaa dɔ, ne ɔ kolɛ mɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, nengyene i gyɛ fo-gɛlaarɛ mɔ, n nyi yɛɛ fo laa taalɛ kyɛ me.” 13 Yesu gi tengɛ mɔ-gibaa kpaa yii okononbu mɔ, ne ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, “I gyɛ me-gɛlaarɛ; fo-gilɔ mɔ giꞌ ta.” Ayaa abono so mɔ, mɔ-gikononbu mɔ gi ta.
14 Yesu gi ka sa ɔnyen mɔ yɛɛ, “Gɛŋ sa foꞌ tɔgɛ sa ɔko‑rɛ ɔko yɛɛ me ne n kyɛ fo. Naa kpaa wɔra ilaa ibono Mosisi gi yela sa okononbu kamaasɛ ɔbono mɔ-gilɔ gi ta mɔ. Imɔ ne n gyɛ yɛɛ fo laa kperɛ fo-nyoro kpaa nyiile Wurubuaarɛ asunbi ɔlɛɛbo de ɔꞌ kerɛ fo-nyoro pɛwu gyanꞌ. Ɔ laa wu yɛɛ fo-gilɔ mɔ gi ta, de foꞌ kyu fo-afaala abono fo laa kyu faala Wurubuaarɛ mɔ kyu sa mɔ de oꞌ kyu lɛɛ asunbi sa fo. Imɔ ne nan yɛgɛ asa mɛꞌ bii yɛɛ fo-alɔtɔ mɔ a ta gɛsintin.”
15 Yesu gi da ɔnyen mɔ tii yɛɛ ɔŋ sa oꞌ buu sa isa gbaa faa, Yesu ilaa i dabɔlɛ nu gyanꞌ nten kpɛi-kpɛi. Imɔso i yɛgɛ asa sakyɔ mɛ kya san kpandɛ kpaa mili Yesu. Mɛ kya laarɛ mɛꞌ nu ilaa ibono ɔ kya nyiile asa mɔ ne mɛ kya laarɛ ɔꞌ kyɛ mɔmɔ-alɔtɔ sa ɔmɔ. 16 Asa mɛ kya mili Yesu gikyɔ so mɔ, ɔ kya kyena lii sakpii mɔ dɔ kpe nfonoana asa mɛŋ bo mɔ kpaa dalaa.
Yesu Gi Kyɛ Ɔtɛgɛsɛ
17 Gɛkɛ gɛdɛ mɔ Yesu kya nyiile asa Wurubuaarɛ ilaa mɔ, Farasii awura gikpen mɔ dɔ ako de Gyuda awura nbara anyiilebo mɔ ako mɛ tɛ mɔ asɛ. Mɛ lii isowolɛ kpɛi-kpɛi so. Mɔmɔ ako mɛ lii Galeli isowolɛ so de Gyudiya isowolɛ so de Gyɛrusalem. Wurubuaarɛ ɔlon bo Yesu so ɔ kya kyɛ asa alɔtɔ. 18 Anyen ako kee mɛ sola ɔtɛgɛsɛ ɔko de gifengen kyu ba de ɔꞌ kyɛ mɔ sa mɔmɔ. Mɛ laarɛ ɔkpa ɔbono so mɛ laa nyɛ kyu ɔtɛgɛsɛ mɔ loo obu mɔ dɔ de mɛꞌ kyu mɔ kpaa yela Yesu ansi dɔ. 19 Sakpii ɔbono ɔ bo nno mɔ kyɔ so mɔ, mɛŋ kya nyɛ ɔkpa. Imɔso mɛ sola ɔtɛgɛsɛ mɔ dii kpaa gyanꞌ obu mɔ soso. Mɛ maragɛ obu mɔ ŋmaraa, ne mɛ kyu ɔtɔgɛsɛ mɔ loo de ɔmaragɛten mɔ kpelegɛrɛ mɔ‑rɛ gifengen mɔ loo yela Yesu asɛ asa mɔ nsana. 20 Yesu gi wu yɛɛ asa adɛ mɛ sɔɔ mɔ gyi yɛɛ Wurubuaarɛ ɔlon bo mɔ dɔ mɔ, ɔ tɔgɛ sa ɔtɛgɛsɛ mɔ yɛɛ, “Ɔnyen, nɛ kyu fo-ilaa nyɛnyɛn ibono fo wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ fo.”
21 Yesu gi tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ de Farasii awura gikpen mɔ dɔ asa mɔ mɛ kya taasɛ mɔmɔ-nyoro yɛɛ, “Mɔ ne n gyɛ anɛ ne ɔ kya tɔngɛ fɛɛ mɔ ne n gyɛ Wurubuaarɛ gɛnen? Ne iŋ gyɛ Wurubuaarɛ wolɛ mɔ, fo anɛ ne nan taalɛ kyu ɔko ilaa nyɛnyɛn ibono ɔ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyu kyɛɛ mɔ?” 22 Yesu gi bii mɔmɔ-nwɔnsa dɔ. Imɔso ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, “Menɛ n wɔra so ne fɛ kya sa gɛnen nwɔnsa ndɛ? 23 Nan tɔgɛ ilaa inyɔ sa ɔtɛgɛsɛ baarɛ. Giko ne n gyɛ yɛɛ,
‘Nɛ kyu fo-ilaa nyɛnyɛn ibono fo wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ fo.’
Ginyɔsɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ,
‘Koso de foꞌ naa.’
Imɔ inyɔ idɛ dɔ mɔ, imɔmɔ ne fɛ laa wu de fɛye-ansi? 24 N kya laarɛ de fɛꞌ nyɛ bii yɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, n bo ɔkpa gɛsinkpan so de nꞌ kyu asa ilaa nyɛnyɛn ibono mɛ wɔra Wurubuaarɛ mɔ kyɛɛ mɔmɔ.” Gɛnen so mɔ, o kisee tɔgɛ sa ɔtɛgɛsɛ mɔ yɛɛ, “Koso, puru fo-gifengen de foꞌ naa kpe gɛwi.” 25 Ayaa abono so mɔ, ɔnyen mɔ gi koso yelɛ mɔmɔ pɛwu‑u ansi dɔ. O puru mɔ-gifengen gibono so ɔ dɛ mɔ ne o yen Wurubuaarɛ. 26 I wɔra mɔmɔ abono mɛ bo nfono mɔ pɛwu giyan, mɛ kya yen Wurubuaarɛ, ne i kya wɔra ɔmɔ gifuu. Mɛ san ma‑a taasɛ abara yɛɛ, “Menɛ ilaa ne a wu ndɛ gɛkɛ gɛdɛ faa?”
Ilaa Nyɛnyɛn Awɔrabo So Ne Yesu Gi Ba Gɛsinkpan So
27 Imɔ idɛ gɛmara mɔ, Yesu kya kpe gɛtɛɛko ne o wu lɛnpoo ɔsɔɔbo ɔko. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Lɛfi. Ɔ tɛ mɔ-gɛsun ɔwɔraten. Yesu gi wu Lɛfi gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Baa buu me de foꞌ wɔra me-ɔkasɛbo.” 28 Gɛsintin mɔ, Lɛfi gi koso taa ilaa kamaasɛ yɛgɛ ne ɔ san ɔ naa o buu Yesu. 29 Lɛfi naa o buu Yesu gɛnen mɔ, gɛkɛ gɛdɛ mɔ ɔ yɛgɛ mɛꞌ gyi gɛkɛ belɛ mɔ-gɛten dɔ sa Yesu. Imɔso lɛnpoo asɔɔbo abono Gyuda awura asɛ mɔ mɛ gyɛ asa nyɛnyɛn mɔ sakyɔ de Yesu akasɛbo mɔ de asa kpɛi-kpɛi sakyɔ mɛ baa wɔra abaa gyi dabɔlɛ. 30 Imɔso Farasii awura ako mɔmɔ‑rɛ Gyuda awura nbara aŋmarasɛbo mɔ mɛ lɔgedɛ de Yesu akasɛbo mɔ yɛɛ, “Menɛ n wɔra so ne fɛye‑rɛ lɛnpoo asɔɔbo de ilaa nyɛnyɛn awɔrabo fɛ kya gyi fɛ kya nun de abara gɛnen?” 31 Yesu gi nu gɛnen mɔ, ɔ lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ yɛɛ, “Fɛɛ gɛnɔɔbono ɔlɔbo ne n tiri ɔkyɛbo mɔ, gɛnen kee ne ilaa nyɛnyɛn awɔrabo mɛ tiri me, Yesu, ne. I mɛŋ gyɛ abono mɛ bo alanfiya mɔ ne n tiri ɔkyɛbo. 32 Imɔso i mɛŋ gyɛ abono mɛ nyi yɛɛ mɛ ti mɛ gyɛ gɛsintin awura mɔ so ne nɛ ba gɛsinkpan so. Nɛ ba daa de nꞌ baa tɔgɛ sa ilaa nyɛnyɛn awɔrabo yɛɛ mɛꞌ nu mɔmɔ-nyoro gɛsɛ de mɛꞌ kyɛɛgɛ lii mɔmɔ-ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ.”
Nnɔ Ŋminde
33 Asa ako mɛ baa tɔgɛ sa Yesu yɛɛ, “Gyɔn akasɛbo mɛ kya ŋminde nnɔ belen-belen de mɛꞌ dalaa. Farasii awura mɔ-lɛɛ akasɛbo mɔ kee mɛ kya wɔra gɛnen. Ne menɛ n wɔra ne fo-lɛɛ akasɛbo mɔ berɛ mɛŋ kya ŋminde nnɔ daa?” 34 Yesu gi da mɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, “I mɛŋ gyɛ aberɛ adɛ ne mɛ laa wɔra gɛnen. I dɛ daa fɛɛ gɛnɔɔbono aye Gyuda awura a kya kpii ɔkyii mɔ. Aꞌ kyu yɛɛ me ne n gyɛ ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ. Me-kyɛmenɛana mɔ mɛ ba me asɛ a kya gyi ɔkon mɔ, i laa sa de mɛꞌ ŋminde nnɔ? 35 Kuaa. I laa baa fo owi ɔko mɔ, i laa baa puru ɔkyiifɔ mɔ-kuli mɔ lii me-kyɛmenɛana asɛ. Lii gɛnen owi ɔbono kyu kyon mɔ, i laa sa de mɛꞌ ŋminde nnɔ kon.”
Akyenabi Pobɔrɔ Abono Yesu Gi Bara Mɔ Gikpalɛ
36 Yesu gi kii da mɔmɔ gikpalɛ kyu nyiile yɛɛ mɔ berɛ ɔ bara akyenabi pobɔrɔ. Ɔ da gikpalɛ mɔ yɛɛ, “Nengyene gikuru dedaa gi tɛɛ mɔ, mɛŋ kya ten gikuru pobɔrɔ kyu baa tii ɔtɛɛten mɔ. Fɛ wɔra gɛnen mɔ, fɛ laa nyida gikuru pobɔrɔ mɔ daa giyan. Gi maŋ kyena de gidedaa mɔ.” 37 Yesu gi kii da ɔmɔ gikpalɛ yɛɛ, “Aꞌ laa ansi kerɛ gɛnɔɔbono mɛ kya kyu nta kyu wɔra nbuɛ iwolɛ dɔ mɔ de aꞌ kerɛ. Ɔko maŋ kyule kyu nta pobɔrɔ kyu wɔra nta ɔwɔraten iwolɛ dedaa dɔ. Ɔbono ɔ wɔra gɛnen mɔ, gyɛrɛbi ne ɔ kya laarɛ. Nta mɔ gi laa paadɛ nta ɔwɔraten iwolɛ mɔ de nta mɔ giꞌ duuli fuɛ de iwolɛ mɔ, mɔ, kee iꞌ nyida. 38 Mɛ kya kyu nta pobɔrɔ kyu wɔra daa nta ɔwɔraten iwolɛ pobɔrɔ dɔ. 39 Fɛꞌ nu kee yɛɛ ɔko maŋ nun nta dedaa de ɔꞌ koso ayaa abono so kpe kpaa laarɛ nta pobɔrɔ gɛten. O nun nta dedaa mɔ, ilaa ibono ɔ laa tɔgɛ mɔ ne n gyɛ yɛɛ nta ndɛ gi boran.”