12
Jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Jacobo ndoꞌ mantyi tyiꞌhan Pedro vancjo
Majuu xjenꞌñeen nquii Herodes, tsan na coꞌxen juu ndyuaa Judea, tꞌuii jon vendye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌon Jesús. Tyiiꞌ jon nanꞌñeen vancjo. Ndoꞌ nquii Jacobo xio Juan, tquen Herodesꞌñeen jñꞌoon na quinanꞌcueeꞌ sondaro ꞌnaanꞌ jonhin yo xjo espada. Ndoꞌ vi na tquen Herodes cüenta na tëveeꞌ ngio nnꞌan judíos na tꞌua jon tsꞌian na tueꞌ Jacobo, mantyi tyiiꞌ jon Pedro vancjo. Juu xjen na tui na nndaꞌ, xoncüe na mꞌaan nguee ꞌnaan nnꞌan judíos na cocüaꞌhan tyooꞌ na tatsquentë tëqueeꞌ. Ndoꞌ vi na jndë tꞌuii Herodes Pedro, tyincyaa jon cüentahin nduee nginꞌon nchoꞌncüii sondaro. Ee sitiu jon naxenꞌ ngüenon juu nguee pascuaꞌñeen, yajoꞌ ncüjiꞌ jonhin na ntcoꞌxen jonhin na tondëë nnꞌan. Joꞌ joo sondaroꞌñeen totaꞌntyjeeꞌhan Pedro quiiꞌ vancjo, majoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús, tasacüentyjeeꞌhan na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon na quitejndei jon tsanꞌñeen.
Sinꞌman Tyoꞌtsꞌon Pedro na tyiꞌ nnꞌanhin vancjo
Ndoꞌ nquii Pedroꞌñeen, majuu tijaan ya na nnonnco xeeꞌñeen na ncüjiꞌ Herodes jon tondëë nnꞌan tsjoon, juu xjenꞌñeen xoncüe quiiꞌ ntꞌan sondaroꞌñeen itso jon, tyenhin yo ve carena. Ndoꞌ vendye ntyje sondaroꞌñeen, cotquenhan cüenta ꞌndyo vancjoꞌñeen. Majuu tijaanꞌñeen, ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, ninjonto tyjeeꞌ jon tyquiiꞌ vancjoꞌñeen, sintjiiꞌ jon ntꞌö jon tsiꞌntsqueeꞌ Pedro na sintcüi jonhin. Itso jon nnon juu: “Cje quinanquintyjaꞌ.”
Ndoꞌ xjen na sꞌaa jon na nndaꞌ, joo carena na tyen ntꞌö jon, ninñoonꞌ jnduihanꞌ. Ndoꞌ tsontyichen ángelꞌñeen nnon jon: “Quitsityenꞌ tsiaꞌ ndoꞌ quityionꞌ ntconꞌ ngꞌeꞌ.”
Ndoꞌ vi na jndë sꞌaa jon na nndaꞌ, itsontyichen ángelꞌñeen nnon jon: “Cüa, cüeꞌ ndiaatco ꞌnanꞌ ndoꞌ quindyontyjaꞌ naxꞌën.”
Ndoꞌ Pedro, jnduiꞌ jon, tëntyja jon toxenꞌ juu ángelꞌñeen, majoꞌ min tyíꞌquintjii jon na aa mayuuꞌ na jndë jndyaahin na sꞌaa ángelꞌñeen. Ee sitiu jon aa chi veꞌ ndaa itsooꞌ jon. 10 Tenonhan naijon na mꞌan sondaro na vejndyee, nnꞌan na cotaꞌntyjeeꞌ joꞌ. Ndë joꞌ mantyi tenonhan naijon na mꞌan sondaro na jndë ve. Ndoꞌ squehan ꞌndyo juu vancjoꞌñeen na tëꞌ xjohanꞌ naijon na nnduiꞌ tsꞌan na ngua jon nata quiiꞌ tsjoon. Ndoꞌ juu ꞌndyo vꞌaaꞌñeen, jnan nquiihanꞌ. Joꞌ tuahan nata, tyꞌehan, ndoꞌ juu xjenꞌñeen jntyꞌii ángelꞌñeen jon na ninnquii tsꞌon xquen jon.
11 Xjenꞌñeen ticjeeꞌya Pedro ncüii, tso jon: “Nanein mavaaꞌ ya tsꞌön na nquii Tyoꞌtsꞌon jñon jon ángel ꞌnaanꞌ jon na quitsiquindyaa tsanꞌñeen ja ntꞌö Herodes yo nduee ntyjë nnꞌan judíos ntyja tsoñꞌen na conanꞌtiuhan na ninꞌquintꞌahan ja.”
12 Ndoꞌ nquii Pedro, vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon yo ꞌnan na tenon jon, tja jon vaaꞌ María, ndyee Juan, tsan na mantyi jndyu Marcos. Jndye nnꞌan na jndë tëncüihan joꞌ na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ juu Pedro. 13 Ndoꞌ sicꞌuaa jon ꞌndyo teon na ndyiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen. Ndoꞌ ncüii yuscu na jndyu juu Rode na ityeꞌntjon ndëë nnꞌan vꞌaaꞌñeen, jnduiꞌ yuꞌñeen, tëquindyiaaꞌ juu nin tsꞌan na itsicꞌuaahanꞌ. 14 Ndoꞌ vi na jndë tajnaanꞌ juu na jndyeeꞌ Pedrohanꞌ, tyioo na neiinꞌ jndyi juu. Majoꞌ taꞌnan siquinaan juu ꞌndyo teonꞌñeen. Sicjehin, tja ntcüeꞌ juu tyquiiꞌ vꞌaa na tëtsiquindyi juu joo nnꞌan na mꞌan joꞌ. Tso juu ndëëhan ndöꞌ ro jndë tyjeeꞌ nquii Pedro, itsicꞌuaa jon ꞌndyo teon. 15 Ndoꞌ joo nanꞌñeen jnduehan nnon juu:
—Tsanꞌ xquenꞌ.
Majoꞌ juu yuscuꞌñeen ninvito tcoꞌhin na mayuuꞌ na juu Pedro na mꞌaan ꞌndyo teonꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ tso juu, yajoꞌ jnduehan:
—Chito mayuuꞌ nquii jon, majuu ángel na ivantyjeeꞌhin na minntyjeeꞌ ndöꞌ.
16 Ndoꞌ viochen xjen na nndaꞌ conanꞌneinhan, nquii Pedro tatëcüentyjeeꞌ jon na itsicꞌuaa jon ꞌndyo teonꞌñeen ata xjen jnanꞌquinaanhin juuhanꞌ. Majoꞌ ya na jntyꞌiahan jon, tyuehan ndoꞌ tineinhan na mayuuꞌ juu jon na minntyjeeꞌ joꞌ. 17 Majoꞌ sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen jndyuehan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, sinin jon nchu vaa na sꞌaa ta Tyoꞌtsꞌon na tjiꞌ jonhin quiiꞌ vancjoꞌñeen. Ndoꞌ itso jon ndëëhan:
—Juu Jacobo yo ninꞌntyjë na vantyja nꞌonhan Jesús, quinanꞌquindyiihoꞌhin juu jñꞌoonvahin.
Ndoꞌ vi jndë tso jon na nndaꞌ, jnduiꞌ jon, tja jon ncüiichen joo.
18 Ndoꞌ xjen na tonnco, nque sondaroꞌñeen, ji vaa ticꞌuaa jndyuehan yo ntyjehan na nin ꞌnan tui na tacꞌoon Pedro. 19 Ndoꞌ juu Herodes, tꞌua jon tsꞌian na chen chen quijntꞌuehan Pedro, majoꞌ tajndiohanhin. Mangꞌe joꞌ tovajndo jndyi jon joo sondaroꞌñeen, ndoꞌ tsojnaanꞌ na tajñꞌoon tijndaꞌ, joꞌ tꞌua jon tsꞌian na cüjehan. Ndë joꞌ, jnduiꞌ jon ndyuaa Judea, tja jon Cesarea na joꞌ ncꞌoon ya jon.
Ntyja na tueꞌ Herodesꞌñeen
20 Juu Herodes, vꞌii jon nque nnꞌan tsjoon Tiro yo Sidón. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joo nnꞌan njoonꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na ncꞌohan na mꞌaan jon. Majoꞌ tyꞌejndyeehan na mꞌaan juu Blasto, tsanꞌñeen ityeꞌntjon juu nnon Herodesꞌñeen. Ndoꞌ tyincyahan xoquituꞌ nnon juu chaꞌ ntsintyjaaꞌ juu jñꞌoon ꞌnaanhan nnon Herodes. Ndë joꞌ tanhan nnon jon na quintjo ya ntyjii jon yohan. Ee ꞌnan na coninjntꞌuehan yo ꞌnan na cocüaꞌhan, conanhanꞌ tyuaa na icoꞌxen. 21 Ndoꞌ tquen jon ncüii xuee na ya ninncyo nndaꞌhan na mꞌaan jon, ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ juu xueeꞌñeen, tcüe jon ndiaa ya na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na tsiꞌmanhanꞌ na conduihin na icoꞌxen jon. Joꞌ tëcüetyen jon naijon na macüiixjen vacüetyen jon xjen na itsijndaꞌ jon jñꞌoon. Jndë joꞌ taꞌ jon na incyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen. 22 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, xjen na jndyehan jñꞌoon na tyincyaa jon, yajoꞌ veꞌ jntꞌa yahan na jnanꞌtꞌmaanꞌhan jon. Jnanꞌxuaahan, jnduehan: “Juu tsꞌan na itsinin ndöꞌ, chito veꞌ tsꞌanhin, conduihin ncüii tyoꞌtsꞌon.” 23 Majoꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, ninñoonꞌ isquioo jon ncüii tycu vꞌii cjooꞌ Herodes na iscueeꞌhanꞌhin na tcüaꞌ quintyihin. Nndaꞌ vaa na tjon jon ngꞌe na tyíꞌquitsitꞌmaanꞌ jon nquii Tyoꞌtsꞌon.
24 Majoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tëcyantyichenhanꞌ. Ndoꞌ tëvijndyentyi nnꞌan na tovantyja nꞌonhan Jesús.
25 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, vi na jndë jnanꞌquindëhan juu tsꞌian na tyꞌehan Jerusalén, joꞌ tyꞌe ntcüeꞌhan Antioquía. Ndoꞌ mantyi tyeyꞌonhan juu Juan, tsan na mantyi jndyu Marcos, na ntejndei jonhan.