13
Bernabé yo Saulo taꞌhin na concyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon
Juu tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquía, quiiꞌ ntꞌanhan tomꞌan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo nnꞌan na conduihan na tonanꞌmanhan juuhanꞌ ndëë nnꞌan. Ndö nguee nanꞌñeen: Bernabé, Simón (mantyi conanꞌquijndyuhanhin Niger), Lucio tsꞌan tsjoon Cirene, Manaén yo ninꞌSaulo. Juu Manaénꞌñeen, nincüajon tëquehin yo Herodes, tsan na tocoꞌxen ndyuaa Galilea. Ncüii xeeꞌñeen, xjen na nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, yo na cotyjehan ꞌnan jndyuehan, juu xjenꞌñeen nquii Espíritu Santo itso jon ndëëhan: “Juu Bernabé yo Saulo, quitjiꞌndyaꞌoꞌhin na ncꞌohan tsꞌian na matꞌiön jahan.”
Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tyjechenhan ꞌnan jndyuehan, ndoꞌ tonanꞌneinntyichenhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyiohan ndueehan nacjooꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo na cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanhan. Ndoꞌ ndë joꞌ tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen na cꞌohan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
Bernabé yo Saulo coninncyahan jñꞌoon naya ndëë nnan ndyuaa Chipre
Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, jnduiꞌhan, tyꞌehan tontyja naijon na jñon Espíritu Santo joohan. Tyꞌejndyeehan tsjoon Seleucia naijon tuahan vꞌaandaa na ntsquehan tyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ndoꞌ vi na jndë squehan tsjoon Salamina juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ tyeꞌ toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos na mꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen. Ndoꞌ mantyi juu Juanꞌñeen, tsan na jndyu Marcos, tja juu yo joohan, totejndei juuhan.
Nanꞌñeen tomandyiꞌhan ninvaa ndyuaaꞌñeen. Joꞌ squehan tsjoon Pafos. Juu tsjoonꞌñeen jndiohan ncüii tsanquinduaꞌ, tsꞌan judíohin. Itsiviꞌnnꞌan juu na conduihin tsꞌan na incyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Barjesús jndyu juu. Juu tsanꞌñeen tomꞌaan juu yo nquii tsanmꞌaantsꞌian na jndyu Sergio Paulo, tsanꞌñeen jndaꞌ jndyi xquen jon. Tqueenꞌ jon Bernabé yo Saulo ee ninꞌquindyi jndyi jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Juu tsanquinduaꞌñeen jndyu juu Elimas. Totsichon yantyi juu na tantsinin Bernabé yo Saulo nnon nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ mantyi sꞌaa juu na min tyiꞌntsijñꞌoonꞌ tsanꞌñeen jñꞌoon na conanꞌneinhan, ngꞌe tyiꞌquintꞌue tsꞌon juu na ngantyja tsꞌon jon Jesús. Joꞌ juu Saulo, tsan na mantyi jndyu Pablo, na quindë ya tsixuan jon Espíritu Santo, quii jndyiaaꞌ jon nnon juu tsanquinduaꞌñeen. 10 Itso jon nnon juu:
—ꞌUꞌ tsꞌan na ji vaa matsiviꞌnnꞌanꞌ, tyia jndyi matsaꞌ. ꞌUꞌ condui ꞌuꞌ jnda nquii yutyia. Condui ꞌuꞌ tsꞌan na jndooꞌ tsoñꞌen ꞌnan na jndyoyu conduihanꞌ. ¿Yuu xjen na ngacüentyjeꞌ na matscuꞌ na ngoqueꞌ nnꞌan nato jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon? 11 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ xjen tsꞌan ꞌuꞌ, joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon nꞌndyii viꞌ jon ꞌuꞌ. Vendye xuee ncꞌonꞌ na nchjanꞌ na tajeꞌquindyiaꞌ na xuee ndoꞌcüjioonꞌ.
Ndoꞌ vi na jndë tso Pablo na nndaꞌ, ninñoonꞌ jntyꞌiihanꞌhin na chaꞌvijon tsꞌan na vja quityuiiꞌ chincyutsꞌo, ntjohin na ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, jntꞌuehin tsꞌan na ntꞌuii ntꞌö juu na ngayꞌoon tsanꞌñeenhin. 12 Ndoꞌ nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyiaaꞌ jon ꞌnan na tui, yajoꞌ tëntyja tsꞌon jon Jesús. Ndoꞌ jndye tꞌoonꞌ tsꞌon tsanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tonanꞌman nanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús.
Pablo yo Bernabé tonincyahin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia
13 Xjenꞌñeen, juu Pablo yo nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon yohin, jnduiꞌhan tsjoon Pafos. Tuahan vꞌaandaa, tyꞌehan, squehan tsjoon Perge ndyuaa Panfilia. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ jntyꞌii Juan joohan, tëntcüeꞌ ntcüeꞌ juu Jerusalén. 14 Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, vi na jndë jnduiꞌhan tsjoon Pergeꞌñeen, tyꞌechenhan, squehan tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia. Ndoꞌ xjen na tueeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, tyequeꞌhan vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen, joꞌ tyecüendyuaahan. 15 Ndoꞌ sijnaanꞌ ncüii tsꞌan ntji na tquen Moisés yo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, nque nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan vatsꞌonꞌñeen, jnduehan nnon Pablo yo Bernabé:
—ꞌOꞌ ntyjë, xe na aa vaa jñꞌoon na ninꞌquinanꞌneinhoꞌ na ntejndeihanꞌ já, cüa, quinduehoꞌ, ndyë́.
16 Ndoꞌ joꞌ jnanquintyja Pablo, sꞌaa jon ntꞌö jon na quitquenhan cüenta jñꞌoon na ntsinin jon. Tso jon:
—ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel yo ꞌoꞌ nnꞌan na mañoon tsjan conduihoꞌ na mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö. 17 Nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ já nnꞌan Israel, nque ndochí na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tji jonhan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon. Ndoꞌ nquii jon sꞌaa na titꞌman jndyi tmaanꞌ joohan viochen xjen na tomꞌan yahan juu ndyuaa Egipto. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ naijndei na tsixuan jon, tañoonꞌ jonhan, tjiꞌ ntcüeꞌ jonhan juu ndyuaaꞌñeen. 18 Ncüii vennꞌan chu xjen na tomanonhan ndyuaa naijon tannꞌan cꞌoon, jndye nnon ꞌnan na tyíꞌquichuhanꞌ na tontꞌahan, totsiquii tsꞌon jon yo ntyja ꞌnaanhin. 19 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, joo ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan na mancüii xjen tomꞌanhan ndyuaa Canaán, sityuiiꞌ jon nanꞌñeen. Ndoꞌ tyuaa na tonanꞌxuanhan, siquindaaꞌ jonhanꞌ nque nnꞌan tsjan na tui jaa, joo nnꞌan Israel. 20 Ndoꞌ juu nanꞌvaꞌ na matsjö, tëca chaꞌna vi nenque ciento vantjoꞌ vennꞌan nchoꞌnqui chu na tuihanꞌ.
“Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyincyaa jon jüe na totoxen nanꞌñeen joohan. Ndöꞌ vaa ꞌnan na tovaa ata tueeꞌ xjen na tꞌoon juu Samuel, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. 21 Juu xjenꞌñeen joo nnꞌan Israelꞌñeen, totanhan nnon Tyoꞌtsꞌon na incyaa jon ncüii tsꞌan na taquintyja na tꞌman conduihin na ntcoꞌxen tsanꞌñeen joohan. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ tꞌion jon tsꞌian nquii Saúl, jnda tsan na jndyu Cis. Juu Saúlꞌñeen tonduihin tsjan ꞌnaan nnꞌan tmaanꞌ Benjamín. Vennꞌan chu tocoꞌxen Saúl joohan. 22 Ndë joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ ntcüeꞌ jon tsanꞌñeen, ndoꞌ juu tsꞌianꞌñeen tꞌion jonhanꞌ David. Ntyja ꞌnaanꞌ Davidꞌneen, itso jon: “Juu David, jnda Isaí, ntsꞌaa jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön.”
Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tso jon ntyja ꞌnaanꞌ David.
23 “Juu jon, matsjan ꞌnaanꞌ jon tui Jesús, tsan na conduihin na itsinꞌman jon nnꞌan Israel na chaꞌxjen jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon. 24 Nquii Jesús, vitjachen na ngitaꞌ jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, juu Juan mancüiixjen mꞌaan jon. Toninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoon ndëë ntyjëëhë nnꞌan Israel. Totso jon ndëëhan na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan, ndoꞌ ndë joꞌ ntsiquindëëꞌ jonhan. 25 Ndoꞌ juu xjen na vantycüii xeechuuꞌ juu Juanꞌñeen, na jndë siquindë jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, itso jon ndëë nnꞌan: “ꞌOꞌ conanꞌtiuhoꞌ na condui ja nquii tsꞌan na ndyotsinꞌman ñuaanhoꞌ, majoꞌ chito juu jon condui ja. Nquii jon mancüjeeꞌ jon ndoꞌ tꞌman conduihin. Majoꞌ ja ndö, min veꞌ ntcoonꞌ jon tyiꞌquichuhanꞌ na ntsiquinꞌanhanꞌ.”
26 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëëhan:
—ꞌOꞌ ntyjë, ñꞌen já na condui tsjan ꞌnaanꞌ Abraham na jndyocahanꞌ, ndoꞌ ñꞌenhoꞌ na nnꞌan mañoon tsjan nnꞌan conduihoꞌ, majoꞌ mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndëë tsoñꞌen jaa itscüanon Tyoꞌtsꞌon juu jñꞌoonva na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ itsinꞌman jon ñuan njanhan. 27 Majoꞌ nque nnꞌan na mꞌan Jerusalén yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëëhan, tataaꞌ nꞌonhan nin condui juu Jesús. Nque nnꞌan judíos tyiꞌncüii cüii xuee na cotaꞌjndyeehan, conanꞌjnꞌaanhan jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Majoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, joo jñꞌoonꞌñeen na itsininhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tataaꞌ nꞌonhan nin ꞌnan itsiquindyihanꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, manquetohan jnanꞌjndaꞌhan jnanhan chaꞌxjen joo jñꞌoonꞌñeen tsiquindyihanꞌ na ngenonhan, tsojnaanꞌ na tataaꞌ nꞌonhan nin condui Jesús. 28 Nque nanꞌñeen minꞌncüii jnaanꞌ jon tyiꞌcüijndaꞌ na ntꞌahan na coꞌxenhanꞌ na cueꞌ jon. Majoꞌ min na nndaꞌ, totanhan nnon Pilato na cueꞌ Jesús. 29 Ndoꞌ vi na jndë siquindëhanꞌ tsoñꞌen chaꞌxjen juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui na itsiquindyihanꞌ na ntquenon Jesús, yajoꞌ jnanꞌquioo nnꞌan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon nnon tsonjnꞌaan, ndoꞌ ndë joꞌ tyequityꞌiuhan jon. 30 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. Naneinhin tacꞌoonhin naijon na mꞌan ntꞌoo. 31 Ndoꞌ nque nnꞌan na jnanꞌjon yo jñꞌoon na toninncyaa jon na jnanhan ndyuaa Galilea na tyꞌehan yo jon Jerusalén, tyiꞌndyo xuee na tojntyꞌia ndëëhan jon vi jndë na vandoꞌ xco jon. Ndoꞌ xjen neinhin, manquentyi nanꞌñeen cotjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan.
32 “Ndoꞌ mantyi já jndë squë́ na mꞌanhoꞌ na coninncyá juu jñꞌoon nayavahin ndëëhoꞌ. Conanꞌquindyí ꞌoꞌ na joo jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon ndëë ndochiihi nnꞌan judíos ndyu na toxenꞌchen, 33 Joo jñꞌoonꞌñeen jndë siquindë jonhanꞌ ndëë jaa na condui jaa ndantyjo joo nanꞌñeen ee tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. Tui na nndaꞌ chaꞌxjen juu jñꞌoon na jndui salmo na jndë ve na itsohanꞌ: “ꞌUꞌ condui jnda ja. Xeevahin matsiꞌman ndëë nnꞌan na condui ja tyeꞌ.” 34 Ndoꞌ mantyi quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon vaa ncüiichen jñꞌoon na jndui na itso jon: “Juu jñꞌoon na tcöꞌ ꞌndyö nnon David, jiꞌua nanꞌxuanhanꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ. Mancüiixjen ntsiquindëë ja joohanꞌ.” Yo joo jñꞌoonminꞌ totsiꞌman Tyoꞌtsꞌon na nninncyaa jon na ngüandoꞌ xco Jesús chaꞌ tyíꞌquitöꞌhin na tueꞌ jon. 35 Ndoꞌ mantyi nacjooꞌ ncüiichen salmo jndui jñꞌoon. Ntyja na tsiꞌmanhanꞌ, itsijonhanꞌ chaꞌvijon nquii Jesús itsinin. Itsohanꞌ: “Ja na matyeꞌntjön nnonꞌ, ñuan nquiiꞌ condui ja. Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌjeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ siꞌtsꞌo njan.” 36 Ntyja ꞌnaanꞌ juu Davidꞌñeen, tsan na tji joo jñꞌoonminꞌ, tovijntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin tondëë nnꞌan ndyuaa na tocoꞌxen jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tueꞌ juu Davidꞌñeen, ndoꞌ tequityꞌiu nnꞌanhin naijon na tovantyꞌiu ndotachiiꞌ jon na tomꞌan tivio, ndoꞌ juu siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon töꞌhanꞌ. 37 Majoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tatöꞌhanꞌ, ee nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon. 38 Mangꞌe na nndaꞌ, ꞌoꞌ ntyjë, cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ jñꞌoonminꞌ na conincyá ndëëhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús na itsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnan na nanꞌxuanhoꞌ. 39 Ee joo ntji na tquen Moisés, ndincyaahanꞌ na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ na nꞌman ñuaanꞌ tsꞌan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, minninchen tsꞌan na vantyja tsꞌon juuhin, iquen Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen na conduihin tsꞌan na tajnan tsixuan. 40 Joꞌ quitquen ya yahoꞌ cüenta na tyiꞌntjonhoꞌ chaꞌxjen itsiquindyi joo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. 41 Jñꞌoonꞌñeen ndö vaa na itsiquindyihanꞌ:
ꞌOꞌ nnꞌan na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon na mayuuꞌ, quitquenhoꞌ cüenta.
Ja Tyoꞌtsꞌon, joo xuee na cotaꞌndoꞌhoꞌ,
vaa ncüii nnon na matsꞌa min na ntsinin tsꞌan ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ,
majoꞌ tyiꞌjeꞌcantyja nꞌonhoꞌhanꞌ.
Joꞌ jndye cꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ,
ata ntsꞌaahanꞌ na ngitsu ñuaanhoꞌ na tyiꞌcantyja nꞌonhoꞌ yo juu nanꞌñeen na matsꞌa.
42 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, jnduiꞌ jon juu vatsꞌonꞌñeen yo Bernabé. Ndoꞌ nque nnꞌan na chito judíos conduihan, tanhan nnon jon na quitsininntyichen jon joo jñꞌoonꞌñeen ndëëhan ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos. 43 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëtjon juu vatsꞌonꞌñeen, vi na jndë tycyahan, yajoꞌ jndye nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na chito conduihan tsjan nanꞌñeen, majoꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos, tyentyja nanꞌñeen toxenꞌ Pablo yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, totsiquiꞌmaanꞌ Pablohin yo Bernabé na quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon.
44 Ndoꞌ ya na tueeꞌ nndaꞌ ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, mandyo tsoñꞌen nnꞌan tsjoonꞌñeen tëtjonhan na ninꞌquindyehan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 45 Majoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen, ya na jntyꞌiahan na jndye jndyi nnꞌan jndë tëncüi, jnanꞌtëëꞌ nꞌonhan. Tyeꞌ na tonduehan na juu jñꞌoon na incyaa Pablo tyiꞌyuuꞌhanꞌ, ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ nacjooꞌ jon. 46 Ndoꞌ na nndaꞌ, Pablo yo Bernabé, yo na nanꞌxuanhan ñuanhan, jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, jnduehan:
—ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan judíos, chuhanꞌ na ndëë ꞌoꞌ na concyá jndyë́ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ ꞌoꞌ tyiꞌninꞌcyꞌonhoꞌ cüentahanꞌ. Cotjiꞌhoꞌ cüenta na juu naya na tyiꞌquintycüi na ntaꞌndo ñuaanhoꞌ, tyiꞌnanꞌxuanhoꞌ na ntsiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon juuhanꞌ ꞌoꞌ. Tsojnaanꞌ joꞌ, naneinhin juu jñꞌoon nayavahin nninncyáhanꞌ ndëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, 47 Ngꞌe nndaꞌ vaa tsꞌian na tꞌua ta Tyoꞌtsꞌon ndë́. Tsiꞌmanhanꞌ na nndaꞌ, ee nquii jon jndë tso jon:
Ncö jndë tquënhoꞌ na conduihoꞌ chaꞌvijon chon na ntsixueehanꞌ ndëë nnꞌan na chito conduihan nnꞌan judíos.
Ata nnꞌan na mꞌan ninvaa nnon tsonnangue nninncyahoꞌ jñꞌoon ndëëhan ntyja ꞌnaanꞌ na ntsinꞌman ja ñuaanhan.
48 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na chito judíos conduihan, vi na jndë jndyehan jñꞌoonvahin, tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. Tonduehan na juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, njon jndyihanꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ncyꞌonhan cüenta na tyiꞌntycüii na ntaꞌndoꞌ ñuaanhan, tëntyja nꞌonhan Jesús. 49 Ndoꞌ ninvaa ndyuaaꞌñeen, toninncya nnꞌan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 50 Juu tsjoonꞌñeen tomꞌan nanntcu na tꞌman conduihan na conanꞌjonhan yo nnꞌan judíos ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen Tyoꞌtsꞌon. Nque judíosꞌñeen jnanꞌndaaꞌhan nꞌon nanntcuꞌñeen. Majoꞌntyi jntꞌahan yo nque nannon na conintque tsjoon Antioquíaꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcuꞌñeen yo nannonꞌñeen, jnanꞌquitaꞌhin tyiaꞌ yo Pablo yo Bernabé. Ndoꞌ na nndaꞌ, jntꞌahan na tjiꞌhan nanꞌñeen ndyuaahan. 51 Mangꞌe na nndaꞌ, juu Pablo yo Bernabé jnanꞌtoncüiiꞌhan ngꞌehan na cyaa tsꞌojndë na chuuꞌhanꞌ. Na jntꞌahan na nndaꞌ, siꞌman jndyoyuhanꞌ na tyiꞌquichuhanꞌ na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ. Ndë joꞌ Pablo yo Bernabé tyꞌehan tsjoon Iconio. 52 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquíaꞌñeen, nein jndyihan ndoꞌ quindë ya mꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan.