21
ꞌNan na tui na ñjon Pablo nato Jerusalén
Ndoꞌ vi jndë na tuá vꞌaandaa, joo nanꞌñeen, tyꞌonhan, totyꞌehan. Ndoꞌ já sá jndyoyú, squë́ ndyuaa Cos na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ncüiichen xuee santyë́chën. Squë́ tyuaa Rodas na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Joꞌ jntꞌuí, sá, squë́ tsjoon Pátara. Ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tijndaꞌ ncüii vꞌaandaa na ngüetꞌiohanꞌ ndaandue na ngueeꞌhanꞌ ndyuaa Fenicia. Joꞌ tuá, sá. Juu ndyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndyiohanꞌ, vi na jndë tityincyooꞌhanꞌ, xjen na savenö́nhanꞌ, ntjohanꞌ tontyjandyuaanꞌ. Sá, squë́ tsjoon Tiro ndyuaa Siria. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tëcüentyjeeꞌ vꞌaandaaꞌñeen na nduiꞌ quichu na chuhanꞌ, joꞌ jntꞌuí. Juu tsjoonꞌñeen jntꞌuë́ nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ vi na jndë tijndaꞌ naijon mꞌanhan, nen xuee ntjo já yo nanꞌñeen. Nquii Espíritu Santo jndë siꞌman jon ndëëhan nin ꞌnan na ngenon nquii Pablo, ngꞌe joꞌ jnduehan nnon jon na tyiꞌncjato jon Jerusalén. Ndoꞌ vi na jndë tenon joo nen xueeꞌñeen, nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús yo ntcuhan yo ninꞌndahan, tsoñꞌenhan tyequiꞌndyehan já ꞌndyo tsjoon. Squë́ na mꞌaan tsꞌoteiꞌ ꞌndyo ndaandue. Joꞌ tonquityë́, jnanꞌnë́n nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ, tyincyá nanꞌñeen tsꞌon ntyjë́ yohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tuá vꞌaandaa ndoꞌ nanꞌñeen, tyentcüeꞌhan ntꞌaahan.
Juu vꞌaandaaꞌñeen, jnduiꞌhanꞌ tsjoon Tiro. Sá, squë́ tsjoon Tolemaida. Joꞌ jntꞌuí vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan tsjoonꞌñeen, sancyá tsꞌon nanꞌñeen, ndoꞌ ntjo já yohan ncüii xuee. Tonco ncüiichen xuee, jntꞌuí tsjoonꞌñeen. Sá, squë́ tsjoon Cesarea. Joꞌ squë́ vaaꞌ Felipe, tsan na toninncyaa jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo. Nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan Jerusalén, jndë tꞌuahan tsꞌian ndëë ntyqueꞌ ntyjehan na quityentjon nanꞌñeen ndëëhan. Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, jon conduihin ncüii joo na ntyqueꞌ nanꞌñeen. Joꞌ ntjo ya chjo já. Juu tsanꞌñeen mꞌan nenque nanntcu ntsinda jon na tyíꞌquitonco joo. Joo nanntcuꞌñeen conduihan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 10 Ndoꞌ vi na jndë sꞌaahanꞌ xuee na mꞌán joꞌ, ndoꞌ ncüii tsꞌan na jndyu Agabo na jnan jon ndyuaa Judea, tyjeeꞌ jon joꞌ. Juu tsanꞌñeen conduihin tsꞌan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. 11 Tyjeeꞌ jon vꞌaa naijon na mꞌán. Tyꞌoon jon ndiaa na cotyen tsiaaꞌ Pablo, yo juuhanꞌ sityen nquii jon ngꞌee jon yo ninꞌntꞌö jon. Itso jon:
—Nquii Espíritu Santo, ndö vaa na itsiquindyi jon. Nque nnꞌan judíos na mꞌanhan Jerusalén, chaꞌxjen na matsꞌa, manndaꞌ vaa nnanꞌtyenhan juu tsꞌan na ꞌnaanꞌ ndiaava. Ndoꞌ na nninncyahan cüentahin nduee nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na quitoxen nanꞌñeenhin.
12 Xjen na jndyë́ jñꞌoonvaꞌ, já ndoꞌ mantyi nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan Cesarea, jntꞌá tyꞌoo Pablo na tyiꞌncjato jon Jerusalén. 13 Majoꞌ tꞌa jon, itso jon:
—¿Nin tsꞌian na cotyueehoꞌ nnön? Na contꞌahoꞌ na nndaꞌ, concyahoꞌ na chjooꞌ tsꞌön. Ee mancüiixjen mancyaa nquii ja na ngenön minꞌcya ro nnon ꞌnan na ninꞌquintꞌa nnꞌan Jerusalén ja. Cuaa nquii min na nnanꞌtyenhan ja ndoꞌ min xe na aa nanꞌcueeꞌhan ja ngꞌe na condui ja cüentaaꞌ ta Jesús.
14 Ndoꞌ ngꞌe na tyíꞌquindëë nntꞌá na ntsquë́ ñuaanꞌ jon na vja jon Jerusalén, joꞌ jntyꞌëtö́. Jnduë́:
—Quindui chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon nquii ta Tyoꞌtsꞌon yo Pablo.
15 Jndë joꞌ jnanꞌjntꞌá, savá Jerusalén. 16 Ndoꞌ vendye nnꞌan Cesareaꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, jnanꞌjonhan yo já na sá. Tyequiꞌndye nanꞌñeen já na mꞌaan Mnasón. Juu jon tsan na jnan ndyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Juu Mnasónꞌñeen tijndye xuee na vantyja tsꞌon jon Jesús. Tijndaꞌ na ntjo já vaaꞌ tsanꞌñeen.
Tëquindyiaaꞌ Pablo Santiago
17 Xjen na squë́ tsjoon Jerusalén, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, yo na neinhan tyꞌonhan cüenta já. 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, juu Pablo tja jon na mꞌaan Santiago, ndoꞌ mantyi sá yohin. Nque nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌon, tsoñꞌenhan jndë tëncüihan joꞌ. 19 Ndoꞌ juu Pablo, tyincyaa jon tsꞌon nanꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, chen jndyi sinin jon ndëëhan tsoñꞌen ntyja na totejndei Tyoꞌtsꞌonhin tsꞌian na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon tsjan conduihan. 20 Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na sinin jon, taꞌhan jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan nnon Pablo:
—Mayuuꞌ ntyjë, majoꞌ ntyjiꞌ na joo ntyjëëhë nnꞌan judíos na mꞌan tsjoonva, minchenhan na jndë vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ tsoñꞌenhan cotjiꞌhan cüenta na chuhanꞌ na quitsiquindë tsꞌan juu ntji na tquen Moisés. 21 Majoꞌ vaa jñꞌoon na condyehan ntyja ꞌnanꞌ. Ee conincꞌuaa jñꞌoon na matsiꞌmanꞌ ndëë ntyjëëhë nnꞌan judíos na mꞌanhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, na joo nanꞌñeen matsiquiꞌmanꞌhan na tavinanꞌjñꞌoonꞌhan juu ntji na tquen Moisés, min tyiꞌicanhanꞌ na ntꞌahan juu costumbre na jaa nnꞌan judíos contꞌa yononꞌndaa ndaha, min tyiꞌnanꞌquindëhan joo costumbre na jnanꞌjndaꞌ ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. 22 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ndö vaa na cotjíꞌ cüenta na chuhanꞌ na quintꞌa. Ee nque ntyjëëhë na mꞌanhan tsjoonvahin na vantyja nꞌonhan Jesús, mancüiixjen nndyehan na jndë tyjeꞌ. 23 Ngꞌe na nndaꞌ, ndö quitsaꞌ chaꞌxjen na conduë́ nnonꞌ. Quiiꞌ ntꞌán mꞌan nenque nannon na vaa jñꞌoon na jndë tquenhan jndyuehan nnon Tyoꞌtsꞌon na chuhanꞌ na quinanꞌquindëhan juuhanꞌ. 24 Joꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo nanminꞌ, quitsaꞌ tsꞌian yohan na icanhanꞌ na quitꞌahoꞌ chaꞌ ntquenhan na jiꞌua conduihoꞌ chaꞌ ndëë na nninnquiꞌ nquenhan. Ee na ntsaꞌ na nndaꞌ, yajoꞌ tsoñꞌen ntyjëëhë ncüaaꞌ nꞌonhan na joo jñꞌoon na condyehan ntyja ꞌnanꞌ, min tyiꞌyuuꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntjiꞌhan cüenta na mantyi ꞌuꞌ mavangueꞌ jñꞌoon na tquen Moisés. 25 Majoꞌ ntyja ꞌnaan nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mañoon tsjan nnꞌan conduihan yo jaa, jndë jnanꞌcüanö́n tson na mꞌanhan na jnduë́ ndëëhan na xiaꞌntyi icanhanꞌ na tantcüaꞌhan sꞌi quiooꞌ na jndë tijntꞌue nnꞌanhanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na jnanꞌya nnꞌan. Min tantquiihan neonꞌ, min sꞌi quiooꞌ na veꞌ tueꞌ jndioꞌ, min tavincꞌonhan yo ntyjehan na veꞌ ndöꞌ ro.
Tyꞌon nnꞌan Pablo quiiꞌ vatsꞌon tꞌman na ncja jon naviꞌ
26 Ndoꞌ tyꞌoon Pablo cüenta joo nenque nannonꞌñeen. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jntꞌahan tsꞌian na tquenhanꞌhin na jiꞌua conduihan tonnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tëqueeꞌ jon quiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Tatsiquindyi jon ntyee ntyja ꞌnaanꞌ juu xuee na nnanꞌquindëhan juu tsꞌianꞌñeen ndoꞌ na ngueꞌ quiooꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaan ncüii cüiihan.
27 Joo ntyqueꞌ xuee na ntjo jñꞌoonhin yo nanꞌñeen, mavaa xjen na ngaquindëhanꞌ. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, ñꞌen vendye nnꞌan judíos na jnanhan juu ndyuaa Asia. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌjmiinꞌhan nnꞌan na mꞌan vatsꞌonꞌñeen, tyꞌonhan jon. 28 Taꞌhan jndei jnanꞌxuaahan, jnduehan:
—ꞌOꞌ ntyjë Israel, cüa, quitejndeihoꞌ já ee juu tsanvahin, manquiintyi juu na mandyiꞌ tsochen njoon. Itsinin juu jñꞌoon nacjö yo nacjooꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ yo juu vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ chito veꞌ xiaꞌntyi na nndaꞌ vaa na itsꞌaa juu, mantyi vendye nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, jndë jndyoquityiiꞌ juuhan quiiꞌ vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ na sꞌaa juu na nndaꞌ, jndë sityꞌa juuhanꞌ na jiꞌua tsixuanhanꞌ.
29 Ndöꞌ vaa jñꞌoon na jndue nanꞌñeen ngꞌe tyiꞌcovivioto xjen na jntyꞌiahan Pablo quiiꞌ tsjoon yo Trófimo, tsan tsjoon Efeso, ndoꞌ juu tsanꞌñeen, tsan na mañoon tsjan conduihin. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌtiuhan na juu Pablo tëyꞌoon jon tsanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon tꞌman ꞌnaanhan.
30 Ngꞌe joꞌ tsochen nnꞌan tsjoon Jerusalén jnanꞌjmiinꞌhan, jnanꞌnonhan, ndoꞌ cje jndyi tëncüihan. Tꞌuehan Pablo, tjiꞌhan jon quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen, jndyotscaaꞌhan jon tochꞌeenꞌhanꞌ. Jndë joꞌ macantyeeꞌ ro tëꞌhan jndyuehanꞌ. 31 Ndoꞌ viochen xjen na conanꞌjndëhan na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon, tueeꞌ tsꞌan naijon na mꞌaan nquii tsꞌan na icoꞌxen sondaro quiiꞌ tsjoon Jerusalén. Siquindyii tsanꞌñeen jon na tsochen nnꞌan tsjoonꞌñeen contsjëhan yo jñꞌoonꞌñeen. 32 Ndoꞌ juu xjen na jndyii tsanꞌñeen na nndaꞌ, quintyjachen tëchu jon sondaro yo capitán na nanꞌxuanhan ncüii cüii ciento sondaro. Ninñoonꞌ tyꞌehan naijon na mꞌan joo nanꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan na cotjaꞌhan Pablo, vi na jndë jntyꞌiahan sondaroꞌñeen, ninñoonꞌ jntyꞌehan na cotjaꞌhan jon. 33 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaro, xjen na tyjeeꞌ jon, tꞌua jon tsꞌian na cyꞌonhan Pablo, ndoꞌ quinanꞌtyenhan jon yo ve carena. Jndë joꞌ taxeeꞌ jon, nin tsꞌan condui Pablo ndoꞌ nin ꞌnan sitjahin. 34 Ndoꞌ ñꞌen nanꞌñeen jnanꞌxuaahan ncüii nnon jñꞌoon nacjooꞌ Pablo, majoꞌ mañoon ntyjehan vandyaꞌ jñꞌoon na jnanꞌxuaahan. Ndoꞌ tsojnaanꞌ na jnanꞌjmiinꞌ nanꞌñeen, joꞌ nquii tsan na icoꞌxen sondaroꞌñeen, ndicüaaꞌ tsꞌon jon yuu vaa nquii jñꞌoon na mayuuꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na quitsayꞌonhan Pablo vꞌaa naijon na comꞌanhan. 35 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ jon naijon na ngava tsꞌan na ngaqueeꞌ jon juu vꞌaaꞌñeen, nque sondaroꞌñeen chondyehan jon jnaanꞌ na nque nnꞌan na jndye jndyiꞌhin na conchjehan jon. 36 Ee nque nnꞌan na tentyjahan tonquenꞌ sondaroꞌñeen, ninvito tonanꞌxuaahan, tonduehan: “Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌhin.”
Itsinchuꞌ Pablo jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan
37 Ndoꞌ nque sondaroꞌñeen, xjen na vi mantyiꞌhan Pablo quiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen, yajoꞌ taxeeꞌ jon nnon nquii tsꞌan na icoꞌxen. Tso jon nnon tsanꞌñeen:
—¿Aa vanaan na ntsjö ncüii ꞌndyo jñꞌoon nnonꞌ?
Tꞌa tsanꞌñeen, taxeeꞌ jon:
—¿Aa ya ntsininꞌ jñꞌoon griego? 38 Yajoꞌ ¿Aa chi condui ꞌuꞌ juu tsan Egipto na tyiꞌcovijndye xuee na sue tsanꞌñeen nacjooꞌ nquii gobiernon? Sitjon tsanꞌñeen nenque min nnꞌan vi nnꞌan na tëchu juuhan ndyuaa na xjen ro covaꞌ.
39 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Pablo, sitcüeꞌ jon jñꞌoon nnon tsanꞌñeen:
—Condui ja tsꞌan judío. Tui ja juu tsjoon Tarso, tsjoon tꞌman na icoꞌxenhanꞌ ndyuaa Cilicia. Majoꞌ macꞌan vi nayaꞌñeen nnonꞌ, ncyaꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën ndëë nanminꞌ.
40 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, ntjo ntyjii jon na nndaꞌ. Yajoꞌ tcüentyjeeꞌ Pablo naijon na ngaqueeꞌ tsꞌan ꞌndyo juu vꞌaaꞌñeen. Sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen jndyuehan. Ndoꞌ vi na jndë tichen jndyuehan, taꞌ jon sinin jon ndëëhan yo jñꞌoon hebreo, jñꞌoon na mancüiixjen na conanꞌnein nquehan. Itso jon: