22
—Nndaꞌ ꞌoꞌ ta, yo ꞌoꞌ ntyjë cüajön, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na itsinchuꞌhanꞌ ntyja njan.
Ndoꞌ ya na jndyehan na sinin jon ndëëhan yo jñꞌoon ꞌnaanhan, jñꞌoon hebreo, chen tui jndyuehan na ntquenntyichenhan cüentahanꞌ. Itsontyichen jon ndëëhan:
—Ja mantyi matsꞌan judío ja chaꞌnan nquehoꞌ. Tsjoon Tarso ndyuaa Cilicia, joꞌ tui ja, majoꞌ ntjoohin Jerusalén, joꞌ tëque ja, nquii maestro Gamaliel, juu jon totsiꞌman nnön. Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌyꞌonhan juu jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ. Nquii Gamaliel quindë ya totsiꞌman jonhanꞌ nnön. Majooꞌ jndyi tsꞌön na ngotyentjön nnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na contꞌa nquehoꞌ xeevahin. Joo xee na toxenꞌchen, nque nnꞌan na mꞌan natooꞌ Jesús, tojöntyja na nquenꞌhan na totsꞌa vꞌihan, ata sꞌa na cüjehan. Min nannon ndoꞌ min nanntcu, tojöcüjahan ndoꞌ totsityënhan yo carena, Ndoꞌ nquii tyee na conintque ntyja ꞌnaanhoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conintquehan ndëëhoꞌ, mangio jndaꞌhin na tyincyahan tson nnön na ncjöyꞌönhanꞌ na mꞌan ntyjëëhë na mꞌanhan tsjoon Damasco. Nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tyjëquichöhin na ntyꞌihan vancjo ntjoohin Jerusalén chaꞌ quityionhan jnanhan, tsojnaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús.
Itsinin Pablo na ntcüeꞌ tsꞌon jon jnaanꞌ jon
(Hechos 9:1-19; 26:12-18)
Tsontyichen Pablo: “Juu xjen na ñjön nato na tyjë Damasco na mandyo nguë joꞌ, ndoꞌ chaꞌna yajminꞌ, ninjonchen tyioo chon xiꞌjndio ncꞌia. Juuhanꞌ jnanhanꞌ quiñoonꞌndue, tenonntyja xjen na xueehanꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ ꞌnan tjön, tyioo ja tyuaa, ndoꞌ jndyi na iꞌman tsꞌan ja. Taxeeꞌ jon nnön: Nndaꞌ Saulo, ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja? Ndoꞌ tꞌa, taxꞌë: ¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta? Ndoꞌ tꞌa jon, itso jon: Maja Jesús tsan Nazaret na mantyꞌeꞌ ja. Ndoꞌ nque nnꞌan na tyenanꞌjon yo ja, jntyꞌiahan juu chonꞌñeen, majoꞌ tataaꞌ nꞌonhan juu jñꞌoon na sinin jon nnön. 10 Ndoꞌ taxꞌë nnon jon: Nndaꞌ ta, ¿Nin ꞌnan na chuhanꞌ na quitsꞌa? Ndoꞌ tꞌa ta Jesús ꞌndyö, itso jon: Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcyaꞌ tsjoon Damasco. Joꞌ ngitso tsꞌan nnonꞌ tsoñꞌen na jndë sijntꞌa ja na ntsaꞌ. Nndaꞌ vaa tso jon nnön. 11 Majoꞌ tsojnaanꞌ na xuee jndyi juu chonꞌñeen, joꞌ na sinchjaanꞌhanꞌ ja. Ngꞌe joꞌ, nque nanꞌñeen na tyenanꞌjonhan yo ja, tyetꞌuehan ntꞌö, veꞌ nndaꞌ vaa na tuëcya juu tsjoonꞌñeen.
12 “Joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Ananías. Juu tsanꞌñeen yo na xoncüeeꞌ tsꞌon jon ivangueeꞌ jon juu ntji na tquen Moisés. Ndoꞌ nque ntyjë nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoonꞌñeen, tsoñꞌenhan njon jndyi tsanꞌñeen ngiohan. 13 Tueeꞌ jon naijon na mꞌan ja. Ndoꞌ tso tsanꞌñeen nnön: ꞌ“Uꞌ ntyjë Saulo, ncyaa xco Tyoꞌtsꞌon na ndyiaꞌ nndaꞌ.” 14 Ndoꞌ tsontyichen jon nnön: “Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon, manquii jon na jndë tji jon ꞌuꞌ. Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ncüaaꞌ tsonꞌ ꞌnan na ntꞌue tsꞌon jon yo ꞌuꞌ. Tji jon ꞌuꞌ chaꞌ nquii jnda jon na tajnan tsixuan, ndyiaꞌhin, ndoꞌ mantyi na ndyiꞌ jñꞌoon na ntsinin jon nnonꞌ. 15 Ee iꞌua jon tsꞌian nnonꞌ na ndui ꞌuꞌ tsꞌan na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë jndyiaꞌ nnonꞌ yo jñꞌoon na jndë jndyiꞌ na tso jon nnonꞌ. 16 Ndoꞌ nanein, ¿Nin ncüiichen na minndoꞌ? Quinanquintyjaꞌ ndoꞌ quindaꞌ yo xueeꞌ ta Jesús. Canꞌ nnon jon na quitsintjuꞌ jon ꞌuꞌ yo jnan na tsixuanꞌ.”
Jñon Tyoꞌtsꞌon Pablo tondëë nnꞌan na tachi judíos
17 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Ndoꞌ xjen na jndyö ntcüꞌë ntjoohin Jerusalén, tyjë vatsꞌon na tëtsinën nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen vaa ncüii nnon na jntyꞌia na siꞌmanhanꞌ nnön. 18 Quityquiiꞌ nanꞌñeen jntyꞌia nquii Jesús. Tso jon nnön: “Quitsicje ꞌuꞌ na quinduiꞌ tsjoonvahin ee nnꞌan mꞌan ntjoohin tyiꞌxeꞌquindyehan jñꞌoon na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan. 19 Ndoꞌ tꞌa, tsjö: Nndaꞌ ta, joohan ngio jndaꞌhan na tojöcꞌë quiiꞌ tsoñꞌen ntꞌaanꞌon ꞌnaanhan. Ndoꞌ mantyi ngiohan na nque nnꞌan na vantyja nꞌon ꞌuꞌ, tocüjaꞌ jahan ndoꞌ tjuꞌhan vancjo. 20 Ndoꞌ mantyi juu xjen na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban, nquii tsan na tocüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnanꞌ, mantyi ñꞌen ja yo nanꞌñeen, ndoꞌ tancꞌuë na tui na nndaꞌ, ndoꞌ ndiaa joo nanꞌñeen, maja tquën cüentahanꞌ xjen na jnanꞌcueeꞌhan jon.” 21 Majoꞌ nquii ta Jesús, tꞌa jon ꞌndyö: “Quinduiꞌ ntjoohin, ee tondëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na tycya ndyuaa tsjoonhan, joꞌ majñön ꞌuꞌ.”
Mꞌaan Pablo ntꞌö tsan na icoꞌxen sondaro
22 Ndoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen na tjiꞌhin Pablo quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen, totquenhan cüenta joo jñꞌoon na sinin jon, majoꞌ vi na jndë tso jon juu jñꞌoonvaꞌ, matavityiꞌhan nquenhan. Taꞌhan jnanꞌxuaahan, jnduehan ndëë sondaroꞌñeen: —Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌ tsanvaꞌ ee tyiꞌquichuhanꞌ na ngüandoꞌchen juu.
23 Nanꞌñeen jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ tjiꞌhan ndiaahan ndoꞌ totjueꞌhan joohanꞌ nandye, ndoꞌ jntꞌahin na nndaꞌ siꞌmanhanꞌ na quindyaꞌ jndyi ngiohan. Ndoꞌ mantyi totjueꞌhan tsꞌojndë nandye na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan jon. 24 Yajoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaro, tꞌua jon tsꞌian na quitsayꞌonhan Pablo quiiꞌ vꞌaa naijon na comꞌanhan. Ndoꞌ tꞌua jon tsꞌian na quitjaꞌhan Pablo yo tjantsiꞌ chaꞌ nninjndaꞌ ndu na nndaꞌ vaa na jnanꞌxuaa nanꞌñeen cjooꞌ jon. 25 Majoꞌ vi na jndë na jnanꞌtyenhan jon na ntjaꞌhanhin, ndoꞌ tso jon nnon juu capitán na minntyjeeꞌ joꞌ:
—Juu ntji na icoꞌxenhan, ¿Aa ncyaahanꞌ na vanaan na ntjaꞌhoꞌ tsꞌan na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacjeꞌ ꞌnaanꞌ tsjoon Roma na min tyiꞌcovijndaꞌ na aa vaa jnaanꞌ juu?
26 Ndoꞌ juu capitánꞌñeen, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ, tëntyjaaꞌ jon na mꞌaan nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen tsoñꞌen sondaro. Itso juu nnon tsanꞌñeen:
—¿Nchu vaa ntsaꞌ yo tsanvaꞌ? Ee conduihin tsꞌan na mꞌaan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
27 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, sindyooꞌhin na mꞌaan Pablo. Taxeeꞌ tsanꞌñeen nnon jon:
—¿Aa mayuuꞌ jñꞌoon na condui ꞌuꞌ tsꞌan cüentaaꞌ tsjoon Roma?
Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen, itso jon:
—Mayuuꞌhanꞌ.
28 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na icoꞌxen jon sondaroꞌñeen, itso jon:
—Ja maya sꞌon tyiön chaꞌ ntsixuan ja tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ Roma.
Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen:
—Majoꞌ ntyjantyi xjen na tui ja, condui ja tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
29 Ndoꞌ nque sondaro na mavaa xjen na ntjaꞌhan Pablo, ninñoonꞌ jntyꞌehan jon, tenaanhan nnon jon. Ndoꞌ mantyi nquii tsan na icoꞌxen joohan na tꞌua jon tsꞌian na cüityen Pablo, tyꞌue jndyi jon vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na condui tsanꞌñeen tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma.
Minntyjeeꞌ Pablo tondëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan nnꞌan judíos
30 Majoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaroꞌñeen, ninꞌcüaaꞌ jndaꞌ tsꞌon jon nin ngꞌeꞌñeen na contꞌa nnꞌan judíos jnaanꞌ Pablo. Ngꞌe joꞌ vi ya na tonco ncüiichen xuee, tꞌua jon tsꞌian na nque ntyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos, yo ninꞌtsoñꞌen nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan, cancüihan. Ndoꞌ tjiꞌ jon Pablo, tëyꞌoon jonhin tondëë nanmꞌannꞌianꞌñeen.