23
Ndoꞌ Pablo jeꞌ, quii jndyiaaꞌ jon ndëë nanmꞌannꞌianꞌñeen. Tso jon ndëëhan:
—ꞌOꞌ ntyjë, ninvaa xuee na tëque ja, mavicjë quiiꞌ ñuan njan na ninquiiꞌchen matsꞌa chaꞌxjen na iquenhanꞌ xjen na quitsꞌaa tsꞌan na tonnon nquii Tyoꞌtsꞌon.
Ndoꞌ na tso Pablo na nndaꞌ, juu Ananías, nquii tyee na conintque, tꞌua jon tsꞌian ndëë nnꞌan na minntyjeeꞌ ngiaaꞌ Pablo, na quituenꞌhan ndaꞌ ꞌndyo juu. Ndoꞌ na nndaꞌ, joꞌ tso Pablo nnon juu tyeeꞌñeen:
—Nquii Tyoꞌtsꞌon mminꞌ jon ꞌnan ꞌuꞌ ee ve vaa na matsaꞌ. Ngꞌe ꞌuꞌ tsixuanꞌ na ntcoꞌxenꞌ ja chaꞌxjen na coꞌxen nquii ntji na tquen Moisés, majoꞌ saꞌ tsꞌian na quitjaꞌ nnꞌan ja min na juu ntjiꞌñeen itsiquindyihanꞌ na tyiꞌcüanaan na ntsaꞌhanꞌ.
Ndoꞌ joo nnꞌan na mꞌan joꞌ, jnduehan nnon Pablo:
—Nquii tyee na conintque na ityeꞌntjon jon nnon Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌquichuhanꞌ na matscüejnanꞌhin.
Ndoꞌ tꞌa Pablo, itso jon:
—ꞌOꞌ ntyjë, tyiꞌcondyi ja na conduihin tyee na conintque, ee mayuuꞌ macüiixjen vaa ntji na jndui na icoꞌxenhanꞌ na tyiꞌntsinin tsꞌan jñꞌoon na ntscüejnaanꞌhanꞌ nquii tsan na conintque ndëë nnꞌan tsjoonꞌ juu.
Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, tquen Pablo cüenta na nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, ve tmaanꞌ conduihan. Ee ñꞌen nanꞌñeen conduihan tmaanꞌ nnꞌan judíos na jndyuhanꞌ saduceos. Ndoꞌ mañoon ntyjehan conduihan tmaanꞌ fariseos. Ndoꞌ na nndaꞌ, sue jon jndyeeꞌ jon, tso jon ndëëhan:
—Nndaꞌ ntyjë, condui ja tsꞌan fariseo, ndoꞌ mantyi tsotyë. ꞌOꞌ cotoxenhoꞌ ja veꞌ ngꞌe na vantyja tsꞌön na ntcüi nndaꞌ nnꞌan na jndë tjë.
Ndoꞌ vi na jndë tso jon jñꞌoonvaꞌ, nque nanꞌñeen na conduihan tmaanꞌ fariseos, taꞌhan jnanꞌjndyehan jndyuehan yo ntyjehan na conduihan tmaanꞌ saduceos. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ve vaa na tomꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon. Ee nque nnꞌan saduceos conduehan na joo nnꞌan na jndë tjë, tajeꞌquintcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ mantyi conduehan na taꞌnan ángel, min taꞌnan espíritu itsixuan tsꞌan. Majoꞌ nque fariseosꞌñeen, vantyja nꞌonhan na mꞌan ángeles, ndoꞌ mantyi nanꞌxuan nnꞌan espíritu, ndoꞌ nque nnꞌan na jndë tjë, mancüiixjen ntcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ nque nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, ticꞌuaa jndyuehan ndëë ntyjehan na jnanꞌntjaꞌhan. Ndoꞌ vendye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ fariseosꞌñeen na conanꞌmanhan jñꞌoon na tquen Moisés, jnanꞌquintyja nnonhan, jnduehan:
—Juu tsanvaꞌ, taꞌnan jnaanꞌ juu. Tyiꞌnan ro na ncüii espíritu sinin yohin oo aa ncüii ángel.
10 Ndoꞌ na nndaꞌ, tavijaaꞌntyichen na jnanꞌntjaꞌhan, ata nquii tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌue jndyi jon na mavaa xjen na nnanꞌcueeꞌ nanꞌñeen Pablo. Ngꞌe joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na yo naijndeiꞌhanꞌ quitsaquitjiꞌhan tsanꞌñeen nduee nanꞌñeen ndoꞌ na quitsayꞌon ntcüeꞌhan jon vꞌaa naijon na comꞌanhan.
11 Tijaan ncüiichen tsjon, nquii ta Jesús tityincyooꞌhin nnon Pablo, itso jon nnon juu: “ꞌUꞌ Pablo, cyonꞌ najnduꞌ ee chaꞌxjen na jndë tjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan ntjoohin Jerusalén, manndaꞌ vaa na icanhanꞌ na ntsininꞌ ntyja njan ndëë nnꞌan tsjoon Roma.”
Conanꞌjndaꞌ nnꞌan judíos na nnanꞌcueeꞌhan Pablo
12 Tonco ncüiichen xuee, vendye nnꞌan judíos tëncüihan yo ntyjehan, ndoꞌ jnanꞌcüejonhan jñꞌoon na nnanꞌcueeꞌhan Pablo. Jnduehan xe na aa ninvaa na tyiꞌconanꞌcueeꞌ jndyeehan jon ndoꞌ na ntcüaꞌhan oo na ncüehan ndaa, quitscüje Tyoꞌtsꞌon joohan. 13 Nnꞌan na taꞌ jndyuehan yo jñꞌoonvaꞌ, tenon vennꞌanhan. 14 Joꞌ tyꞌehan naijon mꞌaan juu tyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nanꞌñeen. Jnduehan:
—Já jndë jnduë́ nnon Tyoꞌtsꞌon xe na aa tyiꞌnanꞌcuë́ꞌ jndyë́ juu Pablo, ndoꞌ na ntcüꞌá oo na ncüë́ ndaa, quitscüje jon já. 15 Ndoꞌ nanein, ꞌoꞌ yo tsoñꞌen nanmꞌannꞌian njan jaa nnꞌan judíos, quitanhoꞌ nnon nquii tsan na conintque ndëë sondaro na ꞌio quitscüenon nndaꞌ jon tsanꞌñeen ndueehoꞌ. Veꞌ quitꞌa nquehoꞌ na ninꞌquitaꞌxeeꞌntyihoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon. Majoꞌ vitjachen na ncüjeeꞌcya jon na mꞌanhoꞌ, ndoꞌ já jndë mꞌan cjë́ na nnanꞌcuë́ꞌhin.
Manndaꞌ jñꞌoon na jndue nanꞌñeen.
16 Majoꞌ juu lu, jnda tsanscu tyje nquii Pablo, jndyii juu na nndaꞌ vaa ninꞌquintꞌa nanꞌñeen. Joꞌ na tëqueeꞌ juu naijon na ndyiiꞌ Pablo. Siquindyii juuhin na nndaꞌ vaa. 17 Ndoꞌ vi na jndë jndyii Pablo jñꞌoonꞌñeen, tꞌman jon ncüii capitán. Itso jon nnon tsanꞌñeen:
—Juu yusꞌa chjovahin, cayonꞌ chjohin na mꞌaan nquii tsan na conintque ndëëhoꞌ ee vaa jñꞌoon naijndeiꞌhanꞌ na quitsiquindyii juu jon.
18 Joꞌ juu capitánꞌñeen, tayꞌoon jonhin naijon na mꞌaan nquii tsan na conintque ndëëhan. Tso juu nnon tsanꞌñeen:
—Juu Pablo, tsan na mꞌaan naviꞌ, tqueenꞌ juu ja, ndoꞌ tso juu na quindyoyꞌön luva na mꞌanꞌ, ee vaa jñꞌoon na icanhanꞌ na ngitso juu nnonꞌ.
19 Ndoꞌ nquii tsan na conintqueꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na nndaꞌ tso sondaroꞌñeen, tꞌuii jon ntꞌö luꞌñeen, sꞌaa jon vi ntyja yohin. Taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon:
—¿Nin jñꞌoon na ninꞌquitsiquindyiꞌ ja?
20 Joꞌ tꞌa luꞌñeen, itso juu:
—Nndaꞌ ta, nque nnꞌan judíos jndë jnanꞌjndaꞌhan na ngitanhan vi nayaꞌñeen nnonꞌ na ꞌio quitscüenonꞌ Pablo nduee nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan. Veꞌ nntꞌa nquehan na ninꞌquinanꞌjndaꞌntyihan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jon. 21 Majoꞌ ꞌuꞌ ta, tyiꞌngantyjaꞌ tsonꞌ na nndaꞌ, ee nato na ncjaꞌ yo xiö Pablo, tenon vennꞌan ntyjehan na ntsaquindahin jon joꞌ. Ee nquehan jndë tquenviꞌhan na taꞌhan jndyuehan na taxeꞌcüaꞌhan min taxeꞌcüehan ndaa ata xjen na jndë jnanꞌcueeꞌhan jon. Ndoꞌ nanein jeꞌ, veꞌ vi jñꞌoon na ntsuꞌ, na cominndooꞌhan.
22 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌiu jon ꞌndyo luꞌñeen. Tso jon nnon juu: Minꞌncüii nnon tsꞌan, tyiꞌntsininꞌ jñꞌoon na siquindyiꞌ ja.
Tson na tyeyꞌon sondaro na mꞌaan gobernador Felix
23 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tꞌman jon ve capitán. Tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na quinanꞌjndaꞌhan ve ciento sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ndoꞌ mantyi ndyennꞌan nchoꞌnqui sondaro na ntaꞌntjo quitso yo maninꞌ mañoon ve ciento sondaro na ngicho ncjo lantsa. Tquen jon jñꞌoon ndëëhan na ñjen na majaan quinduiꞌhan na quitsayꞌonhan Pablo tsjoon Cesarea. 24 Ndoꞌ mantyi tꞌua jon tsꞌian na quinanꞌjndaꞌhan quitso na ngüantjo Pablo. Mantyi tquen jon jñꞌoon ndëë sondaroꞌñeen na quitquen jndyihan cüenta Pablo chaꞌ ya ngueeꞌ juu na mꞌaan nquii gobernado Felix. 25 Ndoꞌ tji jon ncüii tson na tyincyaa jonhanꞌ ndëëhan na quitsayꞌonhinhanꞌ nnon tsanꞌñeen. Ndö vaa na itsohanꞌ:
26 “Maja Claudio Lisias mancya tsꞌon njan nnonꞌ ꞌuꞌ, ta gobernado Felix, na njon jndyi condui ꞌuꞌ. 27 Nque nnꞌan judíos tyꞌonhan tsansꞌava, ndoꞌ mavaa xjen na nnanꞌcueeꞌhan juu. Majoꞌ xjen na jndyi na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma, tyjë yo sondaro na macoꞌxën ndoꞌ tjiꞌ jahin nduee nanꞌñeen. 28 Ndoꞌ ngꞌe na ninꞌcüaaꞌ tsꞌön nin jñꞌoon na conanꞌtjaꞌhin nacjooꞌ juu, joꞌ na tëyꞌönhin ndëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan nanꞌñeen. 29 Ndoꞌ joꞌ tyincya cüenta na veꞌ condue nanꞌñeen na itsitjahin ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na conanꞌyꞌonhan na icoꞌxenhanꞌhin. Majoꞌ siꞌman nquiiꞌhanꞌ na tyiꞌquitsixuan juu na cueꞌ juu min na ntjohin vancjo. 30 Majoꞌ vi na jndë jndyi na conda nanꞌñeenhin na nnanꞌcueeꞌhanhin, mangꞌe joꞌ na matscüenönhin na mꞌanꞌ. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na contꞌa jnaanꞌ juu, jndë tsjö ndëëhin na cꞌohan na mꞌanꞌ chaꞌ nnanꞌjndaꞌ yahin juu jñꞌoonꞌñeen. Ntyjantyi ndö ro jñꞌoon na matsiquindyi ꞌuꞌ.”
31 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌquindëhan tsꞌian na tꞌua tsanꞌñeen ndëëhan. Natsjon tyeyꞌonhan Pablo ata xjen na squehan tsjoon Antípatris. 32 Ndoꞌ tonco cüiichen xuee, joo sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ntcüeꞌ ntcüeꞌhan vꞌaa na macüiixjen comꞌanhan, ndoꞌ nque ntyjehan na taꞌntjo quitso, tyequiꞌndyecyahan Pablo na mꞌaan gobernador. 33 Ndoꞌ xjen na squehan Cesarea, tyincyahan juu tsonꞌñeen nnon gobernado ndoꞌ mantyi nquii Pablo. 34 Ndoꞌ vi na jndë sijnaanꞌ jon juu tsonꞌñeen, taxeeꞌ jon nnon Pablo nin ndyuaa coxenhanꞌ naijon na jnan juu. Ndoꞌ vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na jnan juu ndyuaa Cilicia, 35 Joꞌ tso jon nnon juu:
—Nque nnꞌan na contꞌa jnanꞌ, quitsque jndyeehan, yajoꞌ nndyi jñꞌoon ꞌndyoꞌ ndoꞌ ntsijntꞌahanꞌ.
Jndë joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na quitquenhan cüenta Pablo quiiꞌ vatsꞌian na tꞌua Herodes tsꞌian na jndëhanꞌ.