31
Sɔ̃ɔ teeru Yɑkɔbu u nuɑ Lɑbɑnin bibu bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, Yɑkɔbu u bɛsɛn tundon ɑrumɑni kpuro ɡurɑ mɑ u kuɑ dukiɑɡii. Yen biru u wɑ mɑ Lɑbɑni kun mɑɑ nùn mɛɛrɑ nɡe yellu. Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔsiro wunɛn bɑɑbɑn temɔ mi bɑ nùn mɑrɑ. Ko nɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ.
Mɑ Yɑkɔbu u win kurɔbu Leɑ kɑ Rɑsɛli sokusiɑ bu nɑ win mi kpɑrɑ ɡberɔ. U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ wɑ bɛɛn bɑɑbɑ kun mɑɑ mɑn mɛɛrɑ nɡe yellu. Adɑmɑ Gusunɔ, nɛn bɑɑbɑn Yinni, u kɑ mɑn wɑ̃ɑ. Bɛɛn tii i mɑɑ wɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛn bɑɑbɑ sɔmburu kuɑ kɑ nɛn dɑm kpuro. Wee tɛ̃, u mɑn kɑm mɛɛrɑ, u nɛn kɔsiɑrun ɡɑri kɔsɑ sere nɔn wɔkuru. Adɑmɑ Gusunɔ kun dere u mɑn kɔ̃sɑ kuɑ. Domi bɛɛn tundo wi, ù n nɛɛ, sɑbe ni nu bɑu bɑkɑsu mɔ niyɑ nu ko n sɑ̃ɑ nɛɡinu, ni kpurowɑ nu rɑ bɑu si ko. Ù n mɑɑ nɛɛ, ni nu bɑu piiminu mɔ, ni kpurowɑ nu rɑ ko mɛ. Nɡe mɛyɑ Gusunɔ u kɑ bɛɛn tundon yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ wɔrɑ u mɑn wɛ̃. 10 Sɑɑ ye sɑbe ni, nu yɔɔnɑmɔ nɑ dosɑ. Dosu ɡe sɔɔ, nɑ nɔni seeyɑ wɔllɔ nɑ wɑ nin dwɑnu kpuro bɑusu mɔwɑ. 11 Mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u mɑn sokɑ u nɛɛ, Yɑkɔbu! Yerɑ nɑ wurɑ nɑ nɛɛ, nɛ wee. 12-13 Mɑ u nɛɛ, wiyɑ Gusunɔ, wi, wi u mɑn kure Betɛliɔ mi nɑ kperu ɡirɑ nɑ ɡum wisi tɑ n kɑ sɑ̃ɑ yĩreru. Miyɑ nɑ mɑɑ nùn nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Tɛ̃, n nɔni seeyo kpɑ n wɑ mɑ sɑbe nin dwɑnu kpuro bɑusu mɔwɑ. Domi u wɑ ye Lɑbɑni u mɑn kuɑ. Kpɑ n se tem minin di n wurɑ tem mi bɑ mɑn mɑrɑ.
14 Rɑsɛli kɑ Leɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ mɑɑ bɔnu ɡɑɑ mɔ bɛsɛn tundon mi. 15 U sun mɛɛrɑ nɡe sɔbu domi u sun dɔrɑ u bɛsɛn ɡobi di. 16 Arumɑni ye Gusunɔ u nùn wɔrɑri yɑ mɑɑ kuɑ bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibuɡiɑ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ koowo ye Gusunɔ u nun sɔ̃ɔwɑ.
17 Yen biru Yɑkɔbu u seewɑ u win kurɔbu kɑ win bibu yooyoosu sɔndi. 18 Mɑ u win dukiɑ kpuro suɑ kɑ win sɑbe ni u wɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ. U swɑɑ wɔri u dɔɔ win tundo Isɑkin mi, Kɑnɑnin temɔ. 19 Ye bɑ doonɔ, yerɑ Rɑsɛli u dɑ u win tundo Lɑbɑnin bũu wi bɑ mɔ̀ Terɑfimu ɡbɛnɑ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Lɑbɑni u win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ. 20 Nɡe mɛyɑ Yɑkɔbu u kɑ Lɑbɑni nɔni wɔ̃kuɑ u doonɑ, u ǹ mɑɑ nùn ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ. 21 U win ye u mɔ kpuro ɡurɑ. Mɑ u dɑ u dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑti tɔburɑ u doonɑ Gɑlɑdin ɡuunu ɡiɑ.
22 Ye Yɑkɔbu u doonɑ, yen sɔ̃ɔ itɑserɑ bɑ nɑ bɑ Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ mɑ Yɑkɔbu u dukɑ suɑ. 23 Mɑ Lɑbɑni u win tɔmbu suɑ bɑ Yɑkɔbu nɑɑ ɡirɑ. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ bɑ kuɑ swɑɑ sɔɔ bɑ sere nùn nɑɑmwɛ Gɑlɑdin ɡuunɔ. 24 N deemɑ Gusunɔ u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ dosu sɔɔ wɔ̃kuru u nɛɛ, ɑ tii lɑɑkɑri ko, ɑ ku rɑ Yɑkɔbu ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃.
25 Ye u Yɑkɔbu nɑɑmwɛ mɛ, u deemɑ wee, u win kuu bekuruɡinu ɡire Gɑlɑdin ɡuu nin mi. Yerɑ bɑ mɑɑ beɡinu ɡirɑ mi, wi kɑ win tɔmbu. 26 Yen biruwɑ u Yɑkɔbu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn kuɑ mɛ. A mɑn kɑm mɛɛrɑ ɑ kɑ nɛn bibu doonɑmɑ nɡe yoo be ɑ mwɛɛrimɑ tɑbu ɡberun di. 27 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ dukɑ suɑ ɑsiri sɔɔ, ɑ ǹ mɑn nɔɔ kɑnɛ. À n dɑɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ, kon de ɑ doonɑ kɑ nuku dobu bɑ n womusu mɔ̀, kpɑ bɑ n mɔrɔkunu kɑ ɡɑ̃ɑsu soomɔ. 28 Wee, ɑ yinɑ n nɛn bibu kɑ nɛn debuminu nɔɔ kɑnɑ n bu bɔkɑsi ɑ sere doonɑ. Annɑ ɑ kɑ ɡɑri bɑkɑru kuɑ mɛ! 29 Nɑ yiiko mɔ n kɑ nun kɔ̃sɑ kuɑ, ɑdɑmɑ Gusunɔ, wunɛn bɑɑbɑn Yinni, u mɑn sɔ̃ɔwɑ ɡĩɑ u nɛɛ, n lɑɑkɑri ko n ku rɑ nun ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃. 30 Wee ɑ doonɔ wunɛn bɑɑbɑn yɛnuɔ ɡèn bɛkɛ ɑ rɑ n mɔ̀, ɑ ǹ mɑɑ wee mini. Adɑmɑ mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nɛn bũu kpɛɛru ɡbɛnɑ.
31 Mɑ Yɑkɔbu u Lɑbɑni wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ ɑ̀ n kɑɑ rɑ mɑn wunɛn bibu wɔrɑri. Yen sɔ̃nɑ nɑ kuɑ mɛ. 32 Adɑmɑ ɑ bũurio bɛsɛn sɔmunu sɔɔ tɔn beni kpuron wuswɑɑɔ. À n wunɛn ɡɑ̃ɑnu wɑ mi, kpɑ ɑ suɑ. Wìn mi ɑ wunɛn bũu kpɛɛru wɑ, kpɑ bu yɛ̃ro ɡo.
N deemɑ Yɑkɔbu kun yɛ̃ mɑ win kurɔ Rɑsɛliwɑ u bũu kpɛɛ te ɡbɛnɑ u nɛni.
33 Mɑ Lɑbɑni u duɑ Yɑkɔbun kuu bekuruɡirɔ kɑ Bilihɑɡirɔ kɑ Silipɑɡirɔ kɑ sere mɑɑ Leɑɡirɔ, ɑdɑmɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ. Ye u yɑrɑ Leɑn kurun di, mɑ u duɑ Rɑsɛliɡirɔ. 34 Mɑ u kuu te bũurɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ. N deemɑ Rɑsɛli u bũu kpɛɛ te suɑ u doke win yooyoon ɡɑɑrin kɔkɔrɔ u sinɑri. 35 Yerɑ u win tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku kɑ mɑn mɔru ko, nɑ ǹ kpɛ̃ n se domi nɑ nɔmɑ nɛni.
Lɑbɑni u win bũu kpɛɛ te kɑsu kuu te sɔɔ kpuro u ǹ wɑ. 36 Sɑɑ yerɑ Yɑkɔbu u mɔru bɛsirɑ mɑ u kɑ Lɑbɑni sɑnnɔ wɔri u nɛɛ, torɑru mbɑ nɑ nun torɑri mɛ, ǹ kun mɛ kɔ̃sɑ yerɑ̀ nɑ nun kuɑ mɛ, ɑ kɑ mɑn nɑɑ ɡire kɑ dɑm. 37 Sɑnɑm mɛ ɑ bɛsɛn yɑ̃nu bũurɑ mbɑ ɑ wɑ mi, ye yɑ sɑ̃ɑ wunɛn yɛnun ɡɑ̃ɑnu. A mɑn ye sɔ̃ɔsio nɛn tɔmbu kɑ wunɛɡibun wuswɑɑɔ, kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ bɛsɛn seedɑ. 38 Wee wɔ̃ɔ yɛndɑ nɑ kuɑ wunɛn mi. Wunɛn yɑ̃ɑnu ǹ kun mɛ wunɛn bonu yen ɡɑɑ kun nukuru yɑrire nɛn nɔmɑ sɔɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ wunɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔn di yɑ̃ɑ kinɛru ɡɑru suɑre n tem. 39 Gbeeku yɑɑ yɑ̀ n wunɛn sɑberu ɡɑru ɡo, nɑ ku rɑ kɑ nun tu nɑɑwɛ. Nɛnɑ nɑ rɑ ten kɔsire wɛ̃. Ten te bɑ mɑɑ ɡbɛnɑ wɔ̃kuru ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ sɔɔ, ɑ rɑ mɑn ten kɔsire bikiewɑ. 40 Mɛyɑ nɑ rɑ n sɔ̃ɔ soore kpɑrɑ ɡberɔ, kpɑ wɔ̃kuru nɑ n wooru nɔrure, nɑ ǹ dweeyɑmɔ. 41 Nɡe mɛyɑ nɑ kuɑ sere wɔ̃ɔ yɛndu, nɑ nun sɔmburu kuɑwɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛ wunɛn bii tɔn kurɔbun sɔ̃, mɑ nɑ mɑɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ yɑ̃ɑ ni kɑ boo nin sɔ̃. Kɑ mɛ, ɑ nɛn kɔsiɑrun ɡɑri ɡɔsiɑwɑ sere nɔn wɔkuru. 42 Gusunɔ, wi, wi Aburɑhɑmu kɑ nɛn bɑɑbɑ Isɑki bɑ nɑsie ù kun dɑɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ, kɑɑ mɑn deriwɑ nɔm dirɑ. Wee, u nɛn wɔnwɔndu wɑ kɑ nɛn wɑhɑlɑ ye nɑ kuɑ. Yen sɔ̃nɑ u mɑn siriɑ ɡĩɑ.
43 Yerɑ Lɑbɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn kurɔ be, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn bibu. Bii beni bɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn debuminu. Yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ sini, su mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɛɡisu. Ye ɑ ɡesi wɑ mini kpuro nɛɡiɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ kpɛ̃ n nɛn bibu kɑ nɛn debumii ni nɛnɛ. 44 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ de nɛ kɑ wunɛ su ɑrukɑwɑni bɔke kpɑ su yĩreru doke tɑ n sɑ̃ɑ yen seedɑ.
45 Mɑ Yɑkɔbu u kperu suɑ u ɡirɑ yɑm mi, tɑ n kɑ sɑ̃ɑ yĩreru. 46 Mɑ u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kpenu ɡurɑmɑ. Mɑ bɑ nu ɡurɑmɑ bɑ subɑ. Yen biru bɑ sinɑ bɑ di nin bɔkuɔ. 47-48 Lɑbɑni u nɛɛ, kpee sube teni, tɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn seedɑ nɛ kɑ wunɛ.
Yen sɔ̃nɑ ben bɑɑwure u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ kɑ win bɑrum, Seedɑ yeru. 49 Bɑ mɑɑ yɑm mi sokɑ Misipɑ domi Lɑbɑni u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u bɛsɛn bɑɑwure ɡbɑrɑ su ku kɑ wɔrinɑ sɑ̀ n yɑrinɑ minin di. 50 À n nɛn bibu nɔni sɔ̃ɔmɔ, ǹ kun mɛ ɑ̀ n kurɔ kpɑo suɑ, n ǹ tɔnu koo sun siriɑ, Gusunɔwɑ koo sun siriɑ nɛ kɑ wunɛ. Yen sɔ̃, ɑ lɑɑkɑri ko. 51-52 Kpee sube teni kɑ kpee te ɑ ɡirɑ mi, nu kuɑ seedɑ nɛ kɑ wunɛn bɑɑ sɔɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ kpee ni sɑrɑmɔ n nun wɔri. A ku rɑ mɑɑ nu sɑrɑ ɑ mɑn wɔrimɑ. 53 Sɑ̀ n kuɑ mɛ, Gusunɔ, Aburɑhɑmu kɑ Nɑkorin Yinni, u koo sun siriɑ.
Mɑ Yɑkɔbu u mɑɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru, wi, wi win tundo Isɑki u nɑsie. 54 Sɑɑ yerɑ u yɑ̃kuru kuɑ ɡuuru wɔllu mi, mɑ u win tɔmbu mɛnnɑ bɑ di sɑnnu. Yen biru bɑ kpunɑ mi wɔ̃ku te.