32
Ye n kuɑ buru buru yellu, Lɑbɑni u seewɑ u win bibu kɑ win debuminu nɔɔ kɑnɑ u bu bɔkɑsi, mɑ u ben bɑɑwure domɑru kuɑ. Yen biru u ɡɔsirɑ u wurɑ win yɛnuɔ.
Yɑkɔbun sɔɔru bu sere yinnɑ kɑ Esɑu
Yɑkɔbu u swɑɑ mɔ̀ u doonɔ, yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ bɑ kɑ nùn yinnɑ. Ye Yɑkɔbu u ɡɔrɑdo be wɑ, yerɑ u nɛɛ, Gusunɔn tɑbu kowobɑ beni.
Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Mɑhɑnɑimu. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, sɑnsɑni yiru.
Yerɑ u sɔmɔbu ɡɔrɑ win mɔɔ Esɑun mi, Edɔmun temɔ mɛ bɑ mɑɑ mɔ̀ Seiri. U bu woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ i ko nɛn tɔnwero Esɑu sɔ̃ i nɛɛ, nɛ Yɑkɔbu win bɔ̃ɔ, nɑ dɑ nɑ sinɑ Lɑbɑnin mi sere n kɑ kuɑ ɡisɔ. Nɑ nɛɛ mɔ kɑ kɛtɛkunu kɑ yɑ̃ɑnu kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. Yerɑ nɑ nùn nɔɔsiɑmɔ u kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛri, wi, wi u sɑ̃ɑ nɛn tɔnwero.
Sɔmɔ be, bɑ dɑ bɑ wurɑmɑ Yɑkɔbun mi, bɑ nɛɛ, sɑ turɑ wunɛn mɔɔ Esɑun mi, u mɑɑ sun sennɔ sisi kɑ tɑbu kowobu tɔmbu nɛɛru (400).
Yerɑ bɛrum Yɑkɔbu mwɑ u nɑndɑ ɡem ɡem. Mɑ u tɔn be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi bɔnu kuɑ wuunu yiru kɑ win yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ yooyoosu. Mɑ u nɛɛ, bɑɑ Esɑu ù n nɑ u sube teeru wɔri u tu kɑmiɑ, te tɑ tie tɑ koo yɑri bɑɑni.
10 Mɑ u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, nɛn bɑɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ nɛn tundo Isɑkin Yinni, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ n wuro nɛn temɔ mi bɑ mɑn mɑrɑ. Geɑ tɔnɑwɑ kɑɑ mɑn kuɑ. 11 Nɑ ǹ turɑ n kɑ wunɛn durom bɑkɑm kɑ wunɛn bɔrɔkiniru kpuro wɑ te ɑ mɑn sɔ̃ɔsi, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ wunɛn bɔ̃ɔ. Domi nɑ Yuudɛni yeni tɔburɑwɑ kɑ nɛn dɛkɑ tɔnɑ. Adɑmɑ tɛ̃ nɛn tɔmbu kɑ nɛn sɑbenu kuɑ wuunu yiru. 12 Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ mɑn wɔro sɑɑ nɛn mɔɔ Esɑun nɔmun di. Domi nɑ bɛrum mɔ̀ u ku rɑɑ sun wɔrimɑ u ɡo kɑ nɛn kurɔbu kɑ bibu sɑnnu. 13 Wunɑ ɑ mɑɑ ɡeruɑ kɑɑ mɑn durom kuɑ kpɑ ɑ nɛn bibun bweseru dɑbiɑsiɑ nɡe nim wɔ̃kun yɑnim mɛ ɡoo kun kpɛ̃ u ɡɑri.
14 Yɑm miyɑ Yɑkɔbu u sɔbiɑ u kpunɑ. Mɑ u win yɑɑ sɑbenun sukum suɑ u kɑ win mɔɔ Esɑu kɛ̃. 15 Sɑbe niyɑ boo ninu ɡoobu (200) kɑ boo kinɛnu yɛndu kɑ yɑ̃ɑ ninu ɡoobu kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yɛndu 16 kɑ nɑɑ mɛrobu weeru kɑ nɑɑ kinɛnu wɔkuru kɑ kɛtɛku mɛrobu yɛndu kɑ kɛtɛku dwɑnu wɔkuru, kɑ mɑm yooyoo mɛrobu tɛnɑ kɑ sin bii ni nu bom nɔrumɔ. 17 U ye kpuro suɑ u win yobu nɔmu bɛriɑ ɡɔ̃ɔ kɑ ɡɔ̃ɔ nɛnnɛnkɑ. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n ɡbiɑ nɛn wuswɑɑɔ kpɑ i de ɡɔ̃ɔ si, su n swĩinɛ dɑndɑnkuru.
18 Mɑ u ɡbiikoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Esɑu nɛn mɔɔ ù n kɑ nun yinnɑ, ù n nun bikiɑ weren min diyɑ ɑ wee, mɑnɑ ɑ dɔɔ, weren sɑbenɑ ɑ ɡbiisie, 19 ɑ nùn wisio ɑ nɛɛ, win bɔ̃ɔ Yɑkɔbuɡinɑ. Nu sɑ̃ɑwɑ kɛ̃ɛ te nɑ wi, nɛn tɔnwero mɔrisiɑmɑ. Nɛn tii nɑ wee biruɔ.
20 Gɑri teeyɑ u yiruse sɔ̃ɔwɑ kɑ itɑse. Mɛyɑ u be kpuro sɔ̃ɔwɑ be bɑ sɑbe ni kpɑre ɡesi. 21 Mɑ Yɑkɔbu u mɑɑ nɛɛ, i ɡeruo i nɛɛ, wee, nɛ win bɔ̃ɔ nɑ wee bɛɛn biruɔ.
Domi u bwisikɑ win tii sɔɔ u nɛɛ, Esɑu ù n kɛ̃ɛ te nɑ ɡbiisie wɑ, win mɔru koo sure. Yen biru nɛ kɑ wi sɑ ko wɑɑnɑ nɔni kɑ nɔni. Sɔrɔkudo u koo mɑn dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu. 22 Kɛ̃ɛ te, tɑ ɡbiɑ mɑ u yɔ̃rɑ u kpunɑ mi, wɔ̃ku te.
Durɔ ɡoo u kɑ Yɑkɔbu ɡɑbirinɑ Peniɛliɔ
23 Yɑkɔbu u seewɑ wɔ̃ku te, u win kurɔbu yiru kɑ win yoo tɔn kurɔbu yiru kɑ win bibu wɔkurɑ tiɑ suɑ u dɑ u kɑ bu Yɑbɔkun dɑɑru tɔburɑ. 24 Ye u bu tɔburɑsiɑ u kpɑ, mɑ u wurɑ u mɑɑ ye u mɔ kpuro tɔburɑsiɑ. 25 Yɑkɔbu u tiɑ wi turo. Yerɑ durɔ ɡoo u nɑ u kɑ nùn ɡɑbirinɑ sere yɑm kɑ sɑ̃rɑ. 26 Ye durɔ wi, u wɑ mɑ u ǹ kpɛ̃ u Yɑkɔbu surɑ, mɑ u win ɡɑ̃ɑ kpɔɔ so, ɡɑ sɔsiɑrɑ ye bɑ wɔri mɔ̀. 27 Yen biru durɔ wi, u nɛɛ, ɑ de n doonɑ, domi yɑm sɑ̃rerɑ wee.
Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ nun derimɔ ɑ doonɑ mɑ n kun mɔ ɑ mɑn domɑru kuɑ.
28 Yerɑ durɔ wi, u bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru.
U wisɑ u nɛɛ, Yɑkɔbu.
29 Durɔ wi, u mɑɑ nɛɛ, bɑ ǹ mɑɑ nun sokumɔ Yɑkɔbu. Isireliwɑ bɑ koo nun soku yèn sɔ̃ ɑ kɑ Gusunɔ ɡɑbirinɑ kɑ mɑɑ tɔnu, mɑ ɑ kɑmiɑ.
30 Yerɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, ɑ ɡem mɔ, ɑ mɑn wunɛn yĩsiru sɔ̃ɔwɔ.
U nùn wisɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nɛn yĩsiru bikiɑmɔ.
Mɑ u nùn domɑru kuɑ. 31 Yɑkɔbu u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Peniɛli. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, Gusunɔn wuswɑɑ. U nɛɛ, nɑ Gusunɔ wɑ nɔni kɑ nɔni, nɛn hunde mɑɑ fɑɑbɑ wɑɑrɑ.
32 Ye u Peniɛli tɔburɑ, mɑ sɔ̃ɔ u n yɑrimɔ. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ u killimɔ kɑ ɡɑ̃ɑ te. 33 Yen sɔ̃nɑ sere kɑ ɡisɔ Isirelibɑ bɑ ku rɑ yɑɑn sĩiru tem te tɑ kɑ ɡɑ̃ɑru sɔrinɛ, yèn sɔ̃ sĩiru miyɑ Gusunɔ u Yɑkɔbu so u kɑ kuɑ ɡɑ̃ɑruɡii.
Yɑkɔbu u kɑ Esɑu yinnɑ