3
Nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, yĩiyɔbu wɑ̃ɑ
Nɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wi u nɔni swɑ̃ɑru yɛ̃
te tɑ nɑ Yinni Gusunɔn mɔrun sɔ̃.
U derɑ nɑ dɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ, mi yɑm bururɑm sɑri.
Nɛ turowɑ u nɔmɑ doke bururu kɑ yokɑ.
U derɑ nɑ woorɑ sɑɑ nɛn wirun di sere kɑ nɛn nɑɑsɔ.
N sɑ̃ɑre u nɛn kukunu kɔsukɑ,
u kɑ mɑn nuku sɑnkirɑnu kɑ nɔni swɑ̃ɑru bunɑnɑ nge gbɑ̃rɑru.
U derɑ nɑ dɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ
nge gɔri be bɑ gu n tɛ.
U mɑn gbɑ̃rɑru bunɑnɑ n ku kɑ yɑri,
mɑ u mɑn bɔkuɑ kɑ yɔni dɑmgii.
Mɑ nɑ nɔɔgiru suɑ nɑ somiru kɑnɑ.
Adɑmɑ u ǹ mɑn swɑɑ dɑki u sere nɛn kɑnɑru mwɑ.
U nɛn swɑɑ kɛnuɑ kɑ kpee bɑkɑnu,
u ye go.
10 U kukuɑ u mɑn mɑrɑ
nge gbeeku bɔ̃ɔ ge gɑ yɑɑ mɑrɑ.
U mɑn mɑrɑ nge gbee sunɔ
ge gɑ yɑɑ yɔɔru bwɛ̃ɛyɛ.
11 U nɛn swɛɛ bɔɔrɑ,
mɑ u mɑn mwɑ u gɛ̃ɛkɑ.
U mɑn deri biti sɔɔ.
12 U win tɛndu bɛri
mɑ u mɑn kuɑ nge yɑɑ ye u koo to.
13 U nɛn yɛ̃sɑ yɑburɑ kɑ sɛ̃ɛnu.
14 Mɑ tɔmbu kpuro bɑ mɑn yɛ̃ɛmɔ
bɑ womusu dokemɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere.
15 U derɑ nɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ
mɑ nuku sɑnkirɑrɑ mɑn goomɔ nge tɑm.
16 U derɑ nɑ kpenu temɑ
mɑ nɛn donnu bɔɔkirɑ.
Mɑ u mɑn torom wisi.
17 U derɑ nɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ,
nɑ ǹ mɑɑ nuku dobu mɔ.
18 Mɑ nɑ geruɑ nɑ nɛɛ,
nɑ ǹ mɑɑ dɑm mɔ,
nɑ ǹ mɑɑ gɑ̃ɑnu yĩiyɔ wi, Yinni Gusunɔn mi.
 
19 Nɑ̀ n nɛn nɔni swɑ̃ɑru yɑɑyɑ,
n dɑ n sɑ̃ɑrewɑ nge dɑ̃ɑ sosurɑrun nimɑ nɑ nɔrɑ kɑ dɛ̃ɛ.
20 Nɑ̀ n yenibɑ kpuro yɑɑyɑ, nɑ rɑ wururewɑ.
21 Adɑmɑ wee ye yɑ mɑn yĩiyɔbu wɛ̃ɛmɔ.
Nɑ kĩ n tii ye yɑɑyɑsiɑ n gere.
22 Yerɑ, Yinni Gusunɔn durom kun kpɑ,
win wɔnwɔndɑ kun mɑɑ nɔru kue.
23 Tɑ rɑ n wurɑmɑmɔwɑ bururu bɑɑtere.
Win bɔrɔkiniru tɑ kpɑ̃.
24 Nɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ nɛgii.
Yen sɔ̃nɑ nɑ yĩiyɔbu mɔ wi sɔɔ.
25 U rɑ wi u nùn nɑɑnɛ sɑ̃ɑ kĩru sɔ̃ɔsi,
kpɑ u wi u nùn kɑsu durom kuɑ.
26 Yɑ wɑ̃ tɔnu ù n Gusunɔn somiru mɑrɑ kɑ tɛmɑnɑbu.
27 Yɑ wɑ̃ tɔnu u Gusunɔn yoru wurɑ win ɑluwɑɑsiru sɔɔ.
28 Ù n lɑɑkɑri mɛɛribu gɑbu wɑ,
u tii gɑwo sɛ̃ɛ u dɑ u n wɑ̃ɑ wi turo,
domi Yinni Gusunɔwɑ u nùn bu kpɛ̃ɛ.
29 U n nùn wiru kpĩiyɛ win nuku sɑnkirɑnu sɔɔ,
kpɑ u n yĩiyɔ mɑ u koo nùn somi.
30 U wi u nùn bɑɑrɑ soomɔ bɑɑru tĩiyɔ u sɔmɛ,
kpɑ u wurɑ bu nùn wɔmɛ.
31 Domi Yinni Gusunɔ u ku rɑ tɔnu biru kisi kɑ bɑɑdommɑɔ.
32 Bɑɑ ù n derɑ yɛ̃ro u nɔni swɑ̃ɑru wɑ,
kɑ mɛ, u nùn kĩ too,
domi win wɔnwɔndɑ kpɑ̃.
33 N ǹ win kĩru u kɑ tɔnu nɔni sɔ̃,
kpɑ u nùn nuki sɑnku.
 
34-36 Yinni Gusunɔ u yɛ̃
sɑnɑm mɛ bɑ yobu nɔni sɔ̃ɔmɔ bɑ tɑɑkumɔ.
U yɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ ǹ tɔmbu kuɑmmɛ nge mɛ n weenɛ.
U yɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ ǹ bu siriɑmmɛ dee dee.
37 Goo kun kpɛ̃ u nɛɛ, gɑ̃ɑnu nu kooro,
Yinni Gusunɔ ù kun nin woodɑ wɛ̃.
38 Wi, Gusunɔ Wɔrukoo
wiyɑ u rɑ de geɑ kɑ kɔ̃sɑ yu nɑ.
39 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ tɔnu u ko n weeweenu mɔ̀.
U de u weeweenu ko win durum sɔ̃.
40 Yen sɔ̃, i de su bɛsɛn dɑɑ mɛɛri
kpɑ su ye wɛ̃ɛri
su wɑ su kɑ gɔsirɑmɑ Yinni Gusunɔn mi.
41 Gusunɔ u wɑ̃ɑ wɔllɔ.
I de su nɔmɑ yiiyɑ su nùn kɑnɑ.
42 Su nɛɛ, Yinni, sɑ durum kuɑ,
sɑ nun seesi.
A ǹ sun suuru kue.
43 A tii beruɑ wunɛn mɔru bɑkɑn sɔ̃,
mɑ ɑ sun nɑɑ girɑ ɑ go wɔnwɔndu sɑri.
44 A duɑ guru wiru sɔɔ ɑ ku kɑ bɛsɛn kɑnɑru nɔn sɔ̃.
45 A derɑ bɑ sun gɑrisi nge kubɑnu bwesenun suunu sɔɔ.
46 Bɛsɛn yibɛrɛbɑ kpuro bɑ sun nɔɔ kuurimɔ.
47 Ye yɑ sun tie, yerɑ nɑndɑbu kɑ bɛrum,
domi bɑ bɛsɛn yɑ̃nu gurɑ,
bɛsɛn tem mu kuɑ bɑnsu.
48 Wee nɑ nɔni yĩresu kokumɔ
yèn sɔ̃ nɛn tɔmbɑ kɑm kuɑ.
49 Nɛn nɔni yĩresu kokumɔ, su ǹ yɔ̃re,
50 nɑ kɑ mɑrɑ Yinni Gusunɔ u nɛn lɑɑkɑri koomɑ wɔllun di,
51 kpɑ u wɑ mɑ ye yɑ Yerusɑlɛmugibu deemɑmɔ,
yɑ nɛn nuki sɑnkɑ.
 
52 Be bɑ mɑn tusɑ kɑm sɔɔ
bɑ mɑn nɑɑ girɑ nge gunɔ.
53 Bɑ kĩ bu nɛn wɑ̃ɑru kpeesiɑ wɔru sɔɔ.
Bɑ mɑn kpenu kɑsukɑ.
54 Nim mu mɑn mwɛɛmɔ,
mɑ nɑ nɛɛ, nɑ kɑm kuɑwɑ.
55 Sɑɑ ye sɔɔ, nɑ kɑnɑru kuɑ nɑ nɛɛ,
Yinni Gusunɔ, nɑ nun sokɑ sɑɑ wɔru ge sɔɔn di,
56 mɑ ɑ nɛn nɔɔ nuɑ.
A ku wunɛn swɑɑ kɔre.
A nɛn wuri kɑ nɛn weeweenu nɔɔwɔ.
57 Dɔmɑ te, ɑ mɑn susi,
ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ ɑ nɛɛ, n ku bɛrum ko.
58 Yinni ɑ mɑn siriɑ
mɑ ɑ nɛn wɑ̃ɑru yɑkiɑ.
59 A wɑ kɔ̃sɑ ye bɑ mɑn kuɑ,
ɑ mɑn sirio.
60 A wɑ mɔru ye bɑ mɑn kɔsiemɔ
kɑ nɔɔ tiɑ ye bɑ mɔ̀ bu kɑ mɑn seesi.
61 Yinni Gusunɔ, ɑ ben wɔmɑ nuɑ ye bɑ mɑn koosimɔ.
62 A ben nɔɔ tiɑ wɑ ye bɑ mɑn koosi
bɑ kɑ mɑn gerusimɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere.
63 Ye bɑ mɔ̀ kpuro sɔɔ gesi,
nɛnɑ bɑ rɑ n womu dokemɔ.
64 Yinni Gusunɔ, nɑ yɛ̃ mɑ kɑɑ bu kɔsie
nge mɛ ben kookoosu nɛ.
65 Kɑɑ ben gɔ̃run nɔni wɔ̃ke
kpɑ ɑ de wunɛn bɔ̃ri yi n sɑ̃ɑ ben bɑɑ.
66 Kɑɑ bu nɑɑ girɑ kɑ mɔru bɑkɑ
kpɑ ɑ bu kpeerɑsiɑ
bɑ kun mɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ.